Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

1999.

Indeks 1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

286 odnosi: Ahmed H. Zewail, Atena, Atlantski ocean, Azija, Češka, Barcelona, Beograd, Blagoje Jovović, Božidar Finka, Bog Otac, Bogojavljenje, Boris Jeljcin, Boris Puhlovski, Branko Fučić, Buster Merryfield, Chandra, Crkveni raskol, Cunami, Dalibor Brozović, Daniel Nathans, Darko Tironi, Dusty Springfield, Edvin Biuković, Egipat, Engleska, Eskimi, Euro, Europa, Fabrizio De André, FC Bayern München, Franjo Tuđman, Fujitina ljestvica, Günter Blobel, Günter Grass, George C. Scott, Georgios Papadopoulos, Gerardus 't Hooft, Gertrude B. Elion, Gianluigi Donnarumma, Glenn Seaborg, Gregorijanski kalendar, Hélder Câmara, Heinz Günther Konsalik, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski sabor, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Istanbul, Isusovo rođenje, Ivan Hetrich, ..., Ivan Pavao II., Ja Morant, Jevgenija Medvjedeva, Joaquín Rodrigo, João Félix, John F. Kennedy, Jozo Matošić, Julius Nyerere, Kai Havertz, Kairo, Kanada, Katolička Crkva, Kina, Kolumbija, Koncert, Kosovo, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leonardo da Vinci, Liječnici bez granica, Lil Nas X, Lucilla Udovich, Luka Dončić, Mađarska, Makao, Manchester United F.C., Mario Puzo, Martinus Veltman, Mary Stevenson, Massachusetts, Matko Peić, Michael Jordan, Mirko Jirsak, Misa, Mladen Šerment, Mladen Raukar, Momčilo Đujić, NASA, NATO, Nenad Pepeonik, Neptun, New York (razdvojba), Nijaz Batlak, Nikola Kostelac, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nunavut, Oklahoma City, Oklahoma, Papa, Park Maksimir, Pluton, Poljska, Polnoćka, Polo G, Pomrčina Sunca, Portugal, Posljednja večera, Regina Kazarjan, Republika Kina, Richterova ljestvica, Rim, Rimski brojevi, Rudolf Sremec, Rumunjska, Rusija, Salt Lake City, Utah, Sarah Kane, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapadni teritoriji, Slobodan Milošević, Srđan Španović, Srbija, Stalni arbitražni sud, Stanley Kubrick, Stjepan Tomičić, Sunce, Svemir, Svjetski savez mladih, Tamás Mendelényi, Tonči Gulin, Tony Studeny, Torino, Trippie Redd, Turska, UEFA Liga prvaka, Ujedinjeni narodi, Vanuatu, Vatroslav Piacun, Veliki jubilej, Venezuela, Venja Drkin, Vinko Česi, Vittorio Miele, Vjerska glazba, Vojislav Bego, Vojko Kiš, Willibald Hahn, Wilt Chamberlain, YoungBoy Never Broke Again, Zemlja, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. kolovoza, 10. prosinca, 10. studenoga, 11. kolovoza, 11. lipnja, 11. rujna, 11. siječnja, 11. veljače, 12. kolovoza, 12. listopada, 12. ožujka, 12. studenoga, 13. rujna, 13. siječnja, 14. listopada, 14. rujna, 15. prosinca, 15. siječnja, 16. srpnja, 16. studenoga, 17. kolovoza, 17. prosinca, 17. svibnja, 18. lipnja, 18. prosinca, 18. studenoga, 19. lipnja, 19. studenoga, 1901., 1907., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1915., 1916., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1931., 1932., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1944., 1955., 1960., 1969., 1970., 1971., 2. listopada, 2. ožujka, 2. srpnja, 2. tisućljeće, 20. lipnja, 20. listopada, 20. prosinca, 20. rujna, 20. srpnja, 20. stoljeće, 20. studenoga, 20. veljače, 2001., 2019., 21. kolovoza, 21. rujna, 21. veljače, 22. ožujka, 22. rujna, 22. veljače, 23. lipnja, 23. rujna, 23. srpnja, 24. ožujka, 24. prosinca, 24. studenoga, 25. siječnja, 25. veljače, 26. kolovoza, 26. studenoga, 26. svibnja, 27. kolovoza, 27. lipnja, 27. svibnja, 28. srpnja, 28. svibnja, 28. veljače, 29. listopada, 3. prosinca, 3. svibnja, 30. listopada, 30. svibnja, 31. listopada, 31. prosinca, 31. siječnja, 31. svibnja, 4. ožujka, 4. prosinca, 5. ožujka, 5. prosinca, 5. svibnja, 5. travnja, 6. lipnja, 6. rujna, 6. siječnja, 6. srpnja, 6. studenoga, 7. ožujka, 7. rujna, 7. svibnja, 9. lipnja, 9. travnja. Proširite indeks (236 više) »

Ahmed H. Zewail

Ahmed H. Zewail (arapski أحمد حسن زويل) Damanhur, 26. veljače 1946.) je egipatsko - američki kemičar. Dobiitnik je Nobelove nagrada za kemiju 1999. Za svoj rad u istraživanju femtokemije. Profesor je fizike i kemije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology). Na ovom sveučilištu radi od 1976. Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko femto sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih laserskih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija.

Novi!!: 1999. i Ahmed H. Zewail · Vidi više »

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Novi!!: 1999. i Atena · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: 1999. i Atlantski ocean · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: 1999. i Azija · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: 1999. i Češka · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: 1999. i Barcelona · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 1999. i Beograd · Vidi više »

Blagoje Jovović

Blagoje Jovović (1922. – 1999.), atentator na Antu Pavelića.

Novi!!: 1999. i Blagoje Jovović · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Novi!!: 1999. i Božidar Finka · Vidi više »

Bog Otac

Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.

Novi!!: 1999. i Bog Otac · Vidi više »

Bogojavljenje

Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.

Novi!!: 1999. i Bogojavljenje · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: 1999. i Boris Jeljcin · Vidi više »

Boris Puhlovski

Boris Puhlovski (Zagreb, 1921. – 1999.), profesor, diplomirani inženjer strojarstva i zrakoplovne tehnike, hrvatski pisac.

Novi!!: 1999. i Boris Puhlovski · Vidi više »

Branko Fučić

Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.

Novi!!: 1999. i Branko Fučić · Vidi više »

Buster Merryfield

Harry 'Buster' Merryfield (Battersea, London, 27. studenog 1920. – Poole, Dorset, 23. lipnja 1999.), britanski glumac.

Novi!!: 1999. i Buster Merryfield · Vidi više »

Chandra

Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.

Novi!!: 1999. i Chandra · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.

Novi!!: 1999. i Crkveni raskol · Vidi više »

Cunami

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.

Novi!!: 1999. i Cunami · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: 1999. i Dalibor Brozović · Vidi više »

Daniel Nathans

Daniel Nathans (30. listopada, 1928. – 16. studenog, 1999.) bio je američki mikrobiolog.

Novi!!: 1999. i Daniel Nathans · Vidi više »

Darko Tironi

Darko Tironi (Zagreb, 15. listopada 1955. – Manchester, 14. rujna 1999.), novinar i glavni urednik Sportskih novosti.

Novi!!: 1999. i Darko Tironi · Vidi više »

Dusty Springfield

Mary Isabel Catherine Bernadette O'Brien, poznatija je po svom umjetničkom imenu Dusty Springfield (Hampstead, London, 16. travnja 1939. – Henley-on-Thames, Oxfordshire, 2. ožujka 1999.), britanska pjevačica pop glazbe.

Novi!!: 1999. i Dusty Springfield · Vidi više »

Edvin Biuković

Edvin "Eddy" Biuković (Zagreb, 22. lipnja 1969. - Zagreb, 5. prosinca 1999.), hrvatski autor stripa.

Novi!!: 1999. i Edvin Biuković · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 1999. i Egipat · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: 1999. i Engleska · Vidi više »

Eskimi

Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.

Novi!!: 1999. i Eskimi · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: 1999. i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: 1999. i Europa · Vidi više »

Fabrizio De André

Fabrizio De André 1977. Fabrizio De André (Genova, 18. veljače 1940. – Milano, 11. siječnja 1999.) jedan je od napoznatijih i najutjecajnijih talijanskih kantautora i središnja osoba genoveške škole.

Novi!!: 1999. i Fabrizio De André · Vidi više »

FC Bayern München

FC Bayern München (njemački: Fußball-Club Bayern München) njemački je nogometni klub iz bavarskog glavnog grada Münchena.

Novi!!: 1999. i FC Bayern München · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: 1999. i Franjo Tuđman · Vidi više »

Fujitina ljestvica

Fujitina ljestvica, nazvana po japanskom meteorologu Tetsuyi Fujiti služi za stupnjevanje tornada prema učinjenoj šteti i povezivanju dodijeljene kategorije s pretpostavljenom brzinom vjetra (stvarne brzine vjetra u tornadima nisu znanstveno izmjerene).

Novi!!: 1999. i Fujitina ljestvica · Vidi više »

Günter Blobel

Günter Blobel Günter Blobel (Waltersdorf, 21. svibnja 1936.) je njemačko-američki biolog.

Novi!!: 1999. i Günter Blobel · Vidi više »

Günter Grass

Günter Wilhelm Grass (Gdanjsk, Poljska, 16. listopada 1927. – Lübeck, 13. travnja 2015.), kašupsko-njemački književnik, kipar, slikar, grafički dizajner.

Novi!!: 1999. i Günter Grass · Vidi više »

George C. Scott

George Campbell Scott (Wise, Virginia, 18. listopada 1927. – Westlake Village, Kalifornija, 22. rujna 1999.), američki kazališni i filmski glumac, redatelj i producent.

Novi!!: 1999. i George C. Scott · Vidi više »

Georgios Papadopoulos

Georgios Papadopoulos (grč. Γεώργιος Παπαδόπουλος, 5. svibnja 1919. – 27. lipnja 1999.), jedan od vođa vojne hunte u Grčkoj u razdoblju od 1967. do 1974. godine.

Novi!!: 1999. i Georgios Papadopoulos · Vidi više »

Gerardus 't Hooft

Gerardus 't Hooft (Den Helder, 5. srpnja 1946.), nizozemski fizičar.

Novi!!: 1999. i Gerardus 't Hooft · Vidi više »

Gertrude B. Elion

Gertrude B. Elion Gertrude Belle Elion (23. siječnja, 1918. – 21. veljače, 1999.) bila je američka biokemičarka, farmakolog i dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1988.

Novi!!: 1999. i Gertrude B. Elion · Vidi više »

Gianluigi Donnarumma

Gianluigi Donnarumma (Castellammare di Stabia, 25. veljače 1999.) talijanski je nogometaš koji igra na poziciji golmana.

Novi!!: 1999. i Gianluigi Donnarumma · Vidi više »

Glenn Seaborg

Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.

Novi!!: 1999. i Glenn Seaborg · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 1999. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hélder Câmara

Dom Hélder Câmara (7. veljače 1909. – 27. kolovoza 1999.) bio katolički svećenik, nadbiskup Recifea u Brazilu.

Novi!!: 1999. i Hélder Câmara · Vidi više »

Heinz Günther Konsalik

Heinz Günther Konsalik (Köln, 28. svibnja 1921. – Salzburg, 2. listopada 1999.), komercijalno najuspješniji njemački pisac.

Novi!!: 1999. i Heinz Günther Konsalik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 1999. i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: 1999. i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 1999. i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima

Hrvatsko književno društvo sv.

Novi!!: 1999. i Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: 1999. i Istanbul · Vidi više »

Isusovo rođenje

Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.

Novi!!: 1999. i Isusovo rođenje · Vidi više »

Ivan Hetrich

Ivan Hetrich (Vinkovci, 25. listopada 1921. – Stubičke Toplice, 5. travnja 1999.) hrvatski i jugoslavenski filmski, kazališni i televizijski redatelj, televizijski voditelj, glumac te jedan od utemeljitelja Televizije Zagreb.

Novi!!: 1999. i Ivan Hetrich · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: 1999. i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ja Morant

Temetrius Jamel "Ja" Morant (Dalzell, Južna Karolina, 10. kolovoza 1999.), američki je profesionalni košarkaš i član Memphis Grizzliesa.

Novi!!: 1999. i Ja Morant · Vidi više »

Jevgenija Medvjedeva

Jevgenija Armanovna Medvjedeva (rus: Евгения Армановна Медведева, Moskva, 19. studenoga 1999.), ruska je klizačica, svjetska i europska prvakinja u umjetničkom klizanju, olimpijska doprvakinja.

Novi!!: 1999. i Jevgenija Medvjedeva · Vidi više »

Joaquín Rodrigo

Joaquín Rodrigo (Sagunto, 22. studenog 1901. – Madrid, 6. srpnja 1999.), španjolski skladatelj.

Novi!!: 1999. i Joaquín Rodrigo · Vidi više »

João Félix

João Félix Sequeira (Viseu, 10. studenoga 1999.), poznatiji kao João Félix, portugalski nogometaš koji igra za Barcelonu i portugalsku nogometnu reprezentaciju.

Novi!!: 1999. i João Félix · Vidi više »

John F. Kennedy

John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.

Novi!!: 1999. i John F. Kennedy · Vidi više »

Jozo Matošić

Jozo Matošić (27. siječnja 1913., Split - 1. ožujka 1999., Dubrovnik) je bio hrvatski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 1999. i Jozo Matošić · Vidi više »

Julius Nyerere

Julius Kambarage Nyerere (Butiama, 13. travnja 1922. – London, 14. listopada 1999.), tanzanijski političar i državnik.

Novi!!: 1999. i Julius Nyerere · Vidi više »

Kai Havertz

Kai Lukas Havertz (Aachen, 11. lipnja 1999.) njemački je nogometaš koji igra na poziciji napadačkog veznog.

Novi!!: 1999. i Kai Havertz · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: 1999. i Kairo · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: 1999. i Kanada · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: 1999. i Katolička Crkva · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: 1999. i Kina · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: 1999. i Kolumbija · Vidi više »

Koncert

Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.

Novi!!: 1999. i Koncert · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: 1999. i Kosovo · Vidi više »

Leksikografija

Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).

Novi!!: 1999. i Leksikografija · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: 1999. i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Novi!!: 1999. i Leonardo da Vinci · Vidi više »

Liječnici bez granica

Ambulanta Liječnika bez granica u Čadu Liječnici bez granica (fra. Médecins Sans Frontières – MSF, eng. Doctors Without Borders) je međunarodna, humanitarna i nevladina organizacija koja pruža medicinsku pomoć žrtvama oružanih sukoba, epidemija i prirodnih ili ljudski izazvanih katastrofa.

Novi!!: 1999. i Liječnici bez granica · Vidi više »

Lil Nas X

Montero Lamar Hill (Lithia Springs, 9. travnja 1999.), poznatiji po umjetničkom imenu Lil Nas X, američki je reper, pjevač i kantautor.

Novi!!: 1999. i Lil Nas X · Vidi više »

Lucilla Udovich

Lucilla Udovich (Denver, 7. rujna 1930. – Rim, 23. rujna 1999.) bila je američka operna pjevačica (sopran) hrvatskog porijekla.

Novi!!: 1999. i Lucilla Udovich · Vidi više »

Luka Dončić

Luka Dončić (Ljubljana, 28. veljače 1999.) slovenski je profesionalni košarkaš srpskoga porijekla.

Novi!!: 1999. i Luka Dončić · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: 1999. i Mađarska · Vidi više »

Makao

Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau, skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno 馬交, maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom. Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao Portugal sve do 1999. godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „jedna država, dva sustava”.

Novi!!: 1999. i Makao · Vidi više »

Manchester United F.C.

Manchester United je engleski nogometni klub koji svoje domaće utakmice igra na stadionu Old Trafford u Manchesteru.

Novi!!: 1999. i Manchester United F.C. · Vidi više »

Mario Puzo

Mario Puzo 1972. godine. Mario Francis Puzo (New York, 15. listopada 1920. - West Bay Shore, New York, 2. srpnja 1999.) američki je književnik poznat po svojim knjigama o mafiji, posebice knjizi „Kum”.

Novi!!: 1999. i Mario Puzo · Vidi više »

Martinus Veltman

Martinus Veltman, punim imenom Martinus Justinus Godefriedus Veltman (Waalwijk, 27. lipnja 1931. – Bilthoven, 4. siječnja 2021.), bio je nizozemski fizičar.

Novi!!: 1999. i Martinus Veltman · Vidi više »

Mary Stevenson

Mary Stevenson (Philadelphia, 8. studenog 1922. – 1999.), američka pjesnikinja.

Novi!!: 1999. i Mary Stevenson · Vidi više »

Massachusetts

Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.

Novi!!: 1999. i Massachusetts · Vidi više »

Matko Peić

Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. – Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik.

Novi!!: 1999. i Matko Peić · Vidi više »

Michael Jordan

Michael Jeffrey Jordan (17. veljače 1963.) umirovljeni je američki profesionalni košarkaš.

Novi!!: 1999. i Michael Jordan · Vidi više »

Mirko Jirsak

Mirko Jirsak (Slatina, 3. studenog 1909. – 1. travnja 1999.) hrvatski pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, publicist.

Novi!!: 1999. i Mirko Jirsak · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: 1999. i Misa · Vidi više »

Mladen Šerment

Mladen Šerment (Zagreb, 16. srpnja 1920. – Zagreb, 4. ožujka 1999.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 1999. i Mladen Šerment · Vidi više »

Mladen Raukar

Mladen Raukar (Zagreb, 10. siječnja 1924. – Zagreb, 4. ožujka 1999.) bio je hrvatski pijanist, glazbeni pedagog te televizijski urednik i redatelj.

Novi!!: 1999. i Mladen Raukar · Vidi više »

Momčilo Đujić

Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907. – Chicago, 11. rujna 1999.), bio je četnički vojvoda.

Novi!!: 1999. i Momčilo Đujić · Vidi više »

NASA

Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.

Novi!!: 1999. i NASA · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 1999. i NATO · Vidi više »

Nenad Pepeonik

Nenad Pepeonik (Varaždin, 1940. – Zagreb, 1999.), bio je hrvatski grafički dizajner i likovni umjetnik koji je najplodnije godine svog stvaralaštva imao 1970-ih.

Novi!!: 1999. i Nenad Pepeonik · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: 1999. i Neptun · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: 1999. i New York (razdvojba) · Vidi više »

Nijaz Batlak

Grob Nijaza Daidže Batlaka Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. – Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

Novi!!: 1999. i Nijaz Batlak · Vidi više »

Nikola Kostelac

Nikola Kostelac (Zagreb, 7. studenoga 1920. – Zagreb, 15. siječnja 1999.), hrvatski filmski redatelj, animator, crtač i trik-snimatelj.

Novi!!: 1999. i Nikola Kostelac · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Nunavut

Nunavut, Kanada Zastava Nunavut (inuktitut: ᓄᓇᕗᑦ) kanadski je teritorij nastao odcjepljenjem od Sjeverozapadnih teritorija 1999.

Novi!!: 1999. i Nunavut · Vidi više »

Oklahoma City, Oklahoma

Oklahoma City je najveći i glavni grad američke savezne države Oklahoma.

Novi!!: 1999. i Oklahoma City, Oklahoma · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 1999. i Papa · Vidi više »

Park Maksimir

Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo). Karta Maksimira iz 1846. Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca.

Novi!!: 1999. i Park Maksimir · Vidi više »

Pluton

Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.

Novi!!: 1999. i Pluton · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 1999. i Poljska · Vidi više »

Polnoćka

Polnoćka u austrijskom Nüzidersu. Polnoćka ili Misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić.

Novi!!: 1999. i Polnoćka · Vidi više »

Polo G

Taurus Tremani Bartlett (6. siječnja 1999.), poznatiji pod umjetničkim imenom Polo G, američki je reper i tekstopisac.

Novi!!: 1999. i Polo G · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: 1999. i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: 1999. i Portugal · Vidi više »

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Novi!!: 1999. i Posljednja večera · Vidi više »

Regina Kazarjan

Regina Tadevosi Kazarjan (armenski: Ռեգինա Թադևոսի Ղազարյան; Erevan, 17. travnja 1915. – Erevan, 6. studenog 1999.) bila je armenska slikarica i javna ličnost.

Novi!!: 1999. i Regina Kazarjan · Vidi više »

Republika Kina

Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.

Novi!!: 1999. i Republika Kina · Vidi više »

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Novi!!: 1999. i Richterova ljestvica · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 1999. i Rim · Vidi više »

Rimski brojevi

Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.

Novi!!: 1999. i Rimski brojevi · Vidi više »

Rudolf Sremec

Rudolf Sremec (Vinkovci, 18. kolovoza 1909. – Zagreb, 16. prosinca, 1999.) bio je hrvatski redatelj i scenarist, filmski kritičar i teoretičar.

Novi!!: 1999. i Rudolf Sremec · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: 1999. i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 1999. i Rusija · Vidi više »

Salt Lake City, Utah

Pogled u Salt Lake Cityju 2009. Salt Lake City je glavni i najveći grad američke savezne države Utah.

Novi!!: 1999. i Salt Lake City, Utah · Vidi više »

Sarah Kane

Sarah Kane (Essex, 3. veljače 1971. – London, 20. veljače 1999.), britanska dramatičarka i redateljica Njezin prvi komad Blasted premijerno je izveden 1995. godine u Royal Court Theatre.

Novi!!: 1999. i Sarah Kane · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: 1999. i Sarajevo · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: 1999. i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 1999. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverozapadni teritoriji

lokacija unutar Kanade Sjeverozapadni teritoriji (kraće NWT), federalni teritorij Kanade.

Novi!!: 1999. i Sjeverozapadni teritoriji · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: 1999. i Slobodan Milošević · Vidi više »

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Novi!!: 1999. i Srđan Španović · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 1999. i Srbija · Vidi više »

Stalni arbitražni sud

Haag. Stalni arbitražni sud (eng. Permanent Court of Arbitration - PCA, fr. Cour permanente d'arbitrage) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Palači mira u Haagu, Nizozemska.

Novi!!: 1999. i Stalni arbitražni sud · Vidi više »

Stanley Kubrick

Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: 1999. i Stanley Kubrick · Vidi više »

Stjepan Tomičić

Stjepan Tomičić alias Alfons Dalma (Otočac, 26. svibnja 1919. – Beč, 28. srpnja 1999.), hrvatski novinar.

Novi!!: 1999. i Stjepan Tomičić · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: 1999. i Sunce · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: 1999. i Svemir · Vidi više »

Svjetski savez mladih

Svjetski savez mladih (engl. World Youth Alliance, pokrata: WYA), neprofitna je i nevladina međunarodna udruga osnovana 1999.

Novi!!: 1999. i Svjetski savez mladih · Vidi više »

Tamás Mendelényi

Tamás Mendelényi (Budimpešta, 2. svibnja 1936. – Várgesztes, 6. rujna 1999.) - mađarski mačevalac, olimpijski prvak i trener.

Novi!!: 1999. i Tamás Mendelényi · Vidi više »

Tonči Gulin

Tonči Gulin (Split, 1938. – 26. kolovoza 1999.), hrvatski nogometaš.

Novi!!: 1999. i Tonči Gulin · Vidi više »

Tony Studeny

Toni Studeny (Zagreb, 194?.-Zagreb, 1999.), je rano preminuli hrvatski pjevač poznat po svom djelovanju u rock sastavu Roboti (The Five Up) i hitu iz 1960-ih Mramor, kamen i željezo.

Novi!!: 1999. i Tony Studeny · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: 1999. i Torino · Vidi više »

Trippie Redd

Michael Lamar White IV. (Canton, Ohio, SAD, 18. lipnja 1999.), poznatiji pod umjetničkim imenom Trippie Redd, američki je reper i pjevač.

Novi!!: 1999. i Trippie Redd · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: 1999. i Turska · Vidi više »

UEFA Liga prvaka

UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.

Novi!!: 1999. i UEFA Liga prvaka · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 1999. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vanuatu

Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salomonovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.

Novi!!: 1999. i Vanuatu · Vidi više »

Vatroslav Piacun

Momčad Lokomotive, Nevenka Piacun, udana Lončarić, stoji u pozadini Vatroslav Piacun (Skoplje, 4. travnja 1931. – Zagreb, 6. lipnja 1999.), hrvatski košarkaš.

Novi!!: 1999. i Vatroslav Piacun · Vidi više »

Veliki jubilej

Ploča s jubilejskim grbom, crkva sv. Nikole i Josipa, Grabownica Starzeńska (Poljska). Veliki jubilej, poznat i kao Veliki jubilej kršćanstva, crkveni jubilej koji se slavio 2000. godine povodom proslave 2000 godina od rođenja Isusa Krista, odnosno, dva tisućljeća kršćanstva.

Novi!!: 1999. i Veliki jubilej · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.

Novi!!: 1999. i Venezuela · Vidi više »

Venja Drkin

Venja Drkin (ruski: Веня Д'ркин, ukr. Дрантя, Веніамін Д'ркін, Вєня Диркін) (Dolžanskij, Ukrajina, 11. lipnja 1970. – Koroljov, Rusija, 21. kolovoza 1999.), pravim imenom – Aleksander Mihajlovič Litvínov (ruski: Александр Михайлович Литвинов, ukrajinski: Олекса́ндр Миха́йлович Литви́нов), bio je ruski umjetnik ukrajinskog porijekla, pjevač, pisac bajki.

Novi!!: 1999. i Venja Drkin · Vidi više »

Vinko Česi

Vinko Česi (Koprivnica, Brežanec 1937. – Nespeš 1999.), hrvatski književnik, novinar i publicist.

Novi!!: 1999. i Vinko Česi · Vidi više »

Vittorio Miele

Vittorio Miele (Cassino, 24. studenog 1926. – Cassino, 18. studenog 1999.) talijanski slikar.

Novi!!: 1999. i Vittorio Miele · Vidi više »

Vjerska glazba

Pjevanje i glazba su odvajkada bile temeljne sastavnice vjerskih obreda gotovo svih religija, a posebice u judeokršćanskoj tradiciji.

Novi!!: 1999. i Vjerska glazba · Vidi više »

Vojislav Bego

Vojislav Bego (Split, 3. kolovoza 1923. – Zagreb, 30. svibnja 1999.), hrvatski akademik, elektroenergetičar, prof.

Novi!!: 1999. i Vojislav Bego · Vidi više »

Vojko Kiš

Vojko Kiš (Osijek, 5. svibnja 1911. – Zagreb, 22. ožujka 1999.) bio je hrvatski pravnik, pijanist, glazbeni pedagog i organizator mnogih kulturnih događanjaTamara Jurkić Sviben:, pristupljeno 12.

Novi!!: 1999. i Vojko Kiš · Vidi više »

Willibald Hahn

Willibald Hahn (Beč, 31. siječnja 1910. – 31. svibnja 1999.) bio je austrijski nogometni trener i nogometaš.

Novi!!: 1999. i Willibald Hahn · Vidi više »

Wilt Chamberlain

Wilton Norman "Wilt" Chamberlain (21. kolovoza 1936. –, 12. listopada 1999.), bio je američki profesionalni košarkaš.

Novi!!: 1999. i Wilt Chamberlain · Vidi više »

YoungBoy Never Broke Again

Kentrell DeSean Gaulden (Baton Rouge, Louisiana, SAD, 20. listopada 1999.), poznatiji pod umjetničkim imenom YoungBoy Never Broke Again, široj javnosti i kao NBA YoungBoy, američki je reper, tekstopisac i glazbeni producent.

Novi!!: 1999. i YoungBoy Never Broke Again · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: 1999. i Zemlja · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: 1999. i 1. ožujka · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: 1999. i 1. siječnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: 1999. i 1. travnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 1999. i 1. veljače · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: 1999. i 10. kolovoza · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: 1999. i 10. prosinca · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: 1999. i 10. studenoga · Vidi više »

11. kolovoza

11.

Novi!!: 1999. i 11. kolovoza · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: 1999. i 11. lipnja · Vidi više »

11. rujna

11.

Novi!!: 1999. i 11. rujna · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 1999. i 11. siječnja · Vidi više »

11. veljače

11.

Novi!!: 1999. i 11. veljače · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: 1999. i 12. kolovoza · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: 1999. i 12. listopada · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: 1999. i 12. ožujka · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: 1999. i 12. studenoga · Vidi više »

13. rujna

13.

Novi!!: 1999. i 13. rujna · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: 1999. i 13. siječnja · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: 1999. i 14. listopada · Vidi više »

14. rujna

14.

Novi!!: 1999. i 14. rujna · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: 1999. i 15. prosinca · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: 1999. i 15. siječnja · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: 1999. i 16. srpnja · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: 1999. i 16. studenoga · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: 1999. i 17. kolovoza · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: 1999. i 17. prosinca · Vidi više »

17. svibnja

17.

Novi!!: 1999. i 17. svibnja · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: 1999. i 18. lipnja · Vidi više »

18. prosinca

18.

Novi!!: 1999. i 18. prosinca · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: 1999. i 18. studenoga · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: 1999. i 19. lipnja · Vidi više »

19. studenoga

19.

Novi!!: 1999. i 19. studenoga · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1999. i 1901. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1907. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1913. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 1999. i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 1999. i 1928. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1932. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 1999. i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 1999. i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1944. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1955. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1960. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 1971. · Vidi više »

2. listopada

2.

Novi!!: 1999. i 2. listopada · Vidi više »

2. ožujka

2.

Novi!!: 1999. i 2. ožujka · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: 1999. i 2. srpnja · Vidi više »

2. tisućljeće

Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.

Novi!!: 1999. i 2. tisućljeće · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: 1999. i 20. lipnja · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: 1999. i 20. listopada · Vidi više »

20. prosinca

20.

Novi!!: 1999. i 20. prosinca · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: 1999. i 20. rujna · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: 1999. i 20. srpnja · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: 1999. i 20. stoljeće · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: 1999. i 20. studenoga · Vidi više »

20. veljače

20.

Novi!!: 1999. i 20. veljače · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 1999. i 2001. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: 1999. i 2019. · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: 1999. i 21. kolovoza · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: 1999. i 21. rujna · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: 1999. i 21. veljače · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: 1999. i 22. ožujka · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: 1999. i 22. rujna · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: 1999. i 22. veljače · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: 1999. i 23. lipnja · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: 1999. i 23. rujna · Vidi više »

23. srpnja

23.

Novi!!: 1999. i 23. srpnja · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: 1999. i 24. ožujka · Vidi više »

24. prosinca

24.

Novi!!: 1999. i 24. prosinca · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: 1999. i 24. studenoga · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: 1999. i 25. siječnja · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: 1999. i 25. veljače · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: 1999. i 26. kolovoza · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: 1999. i 26. studenoga · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: 1999. i 26. svibnja · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: 1999. i 27. kolovoza · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: 1999. i 27. lipnja · Vidi više »

27. svibnja

27.

Novi!!: 1999. i 27. svibnja · Vidi više »

28. srpnja

28.

Novi!!: 1999. i 28. srpnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: 1999. i 28. svibnja · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: 1999. i 28. veljače · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: 1999. i 29. listopada · Vidi više »

3. prosinca

3.

Novi!!: 1999. i 3. prosinca · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: 1999. i 3. svibnja · Vidi više »

30. listopada

30.

Novi!!: 1999. i 30. listopada · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: 1999. i 30. svibnja · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: 1999. i 31. listopada · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: 1999. i 31. prosinca · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: 1999. i 31. siječnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: 1999. i 31. svibnja · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: 1999. i 4. ožujka · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: 1999. i 4. prosinca · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: 1999. i 5. ožujka · Vidi više »

5. prosinca

5.

Novi!!: 1999. i 5. prosinca · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: 1999. i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: 1999. i 5. travnja · Vidi više »

6. lipnja

6.

Novi!!: 1999. i 6. lipnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: 1999. i 6. rujna · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: 1999. i 6. siječnja · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: 1999. i 6. srpnja · Vidi više »

6. studenoga

6.

Novi!!: 1999. i 6. studenoga · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: 1999. i 7. ožujka · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: 1999. i 7. rujna · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: 1999. i 7. svibnja · Vidi više »

9. lipnja

9.

Novi!!: 1999. i 9. lipnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: 1999. i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

1999.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »