Brže od pregledniku!
234 odnosi: Ahmed H. Zewail, Atena, Atlantski ocean, Azija, Češka, Barcelona, Beograd, Blagoje Jovović, Božidar Finka, Boris Puhlovski, Branko Fučić, Buster Merryfield, Chandra, Crkveni raskol, Cunami, Dalibor Brozović, Daniel Nathans, Darko Tironi, Dusty Springfield, Edvin Biuković, Egipat, Engleska, Eskimi, Euro, Europa, Fabrizio De André, FC Bayern München, Franjo Tuđman, Fujitina ljestvica, Günter Blobel, Günter Grass, George C. Scott, Georgios Papadopoulos, Gerardus 't Hooft, Gertrude B. Elion, Glenn Seaborg, Gregorijanski kalendar, Hélder Câmara, Heinz Günther Konsalik, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski sabor, Istanbul, Ivan Hetrich, Ivan Pavao II., Jevgenija Medvjedeva, Joaquín Rodrigo, John F. Kennedy, Jozo Matošić, Julius Nyerere, ..., Kairo, Kanada, Kina, Kolumbija, Kosovo, Leksikografija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Leonardo da Vinci, Liječnici bez granica, Lucilla Udovich, Mađarska, Makao, Manchester United F.C., Mary Stevenson, Massachusetts, Matko Peić, Michael Jordan, Mirko Jirsak, Mladen Šerment, Mladen Raukar, Momčilo Đujić, NASA, NATO, Nenad Pepeonik, Neptun, New York, Nijaz Batlak, Nikola Kostelac, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nunavut, Oklahoma City, Oklahoma, Pluton, Poljska, Pomrčina Sunca, Portugal, Posljednja večera, Republika Kina, Richterova ljestvica, Rudolf Sremec, Rumunjska, Salt Lake City, Utah, Sarah Kane, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapadni teritoriji, Slobodan Milošević, Srđan Španović, Srbija, Stalni arbitražni sud, Stanley Kubrick, Stjepan Tomičić, Sunce, Svemir, Tonči Gulin, Tony Studeny, Torino, Turska, UEFA Liga prvaka, Ujedinjeni narodi, Vanuatu, Vatroslav Piacun, Venezuela, Venja Drkin, Vinko Česi, Vittorio Miele, Vojislav Bego, Willibald Hahn, Wilt Chamberlain, XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006., Zemlja, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. prosinca, 11. kolovoza, 11. lipnja, 11. rujna, 11. siječnja, 11. veljače, 12. kolovoza, 12. listopada, 12. ožujka, 12. studenog, 13. rujna, 13. siječnja, 14. listopada, 14. rujna, 15. prosinca, 15. siječnja, 16. srpnja, 16. studenog, 17. kolovoza, 17. prosinca, 17. svibnja, 18. prosinca, 18. studenog, 19. lipnja, 19. studenog, 1901., 1907., 1909., 1910., 1912., 1913., 1916., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1931., 1932., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1944., 1955., 1960., 1969., 1970., 1971., 2. listopada, 2. ožujka, 2. srpnja, 20. prosinca, 20. rujna, 20. srpnja, 20. studenog, 20. veljače, 21. kolovoza, 21. rujna, 21. veljače, 22. rujna, 23. lipnja, 23. rujna, 23. srpnja, 24. ožujka, 24. studenog, 25. siječnja, 26. kolovoza, 26. studenog, 26. svibnja, 27. kolovoza, 27. lipnja, 27. svibnja, 28. srpnja, 28. svibnja, 29. listopada, 3. prosinca, 3. svibnja, 30. listopada, 30. svibnja, 31. listopada, 31. siječnja, 31. svibnja, 4. ožujka, 4. prosinca, 5. prosinca, 5. svibnja, 5. travnja, 6. lipnja, 6. srpnja, 7. ožujka, 7. rujna, 7. svibnja, 9. lipnja. Proširite indeks (184 više) »
Ahmed H. Zewail
Ahmed H. Zewail (arapski أحمد حسن زويل) Damanhur, 26. veljače 1946.) je egipatsko - američki kemičar. Dobiitnik je Nobelove nagrada za kemiju 1999. Za svoj rad u istraživanju femtokemije. Profesor je fizike i kemije na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology). Na ovom sveučilištu radi od 1976. Zevailov ključni doprinos znanosti je pionirski rad u području femtokemije, dakle istraživanja kemijskih reakcija koje traju nekoliko femto sekundi. Njegov tehnički pristup se sastoji u uporabi ultrabrzih laserskih impulsa, koji mu omogućuju opis prijelaznih stanja kemijskih reakcija.
Novi!!: 1999. i Ahmed H. Zewail · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: 1999. i Atena · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: 1999. i Atlantski ocean · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: 1999. i Azija · Vidi više »
Češka
Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: 1999. i Češka · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: 1999. i Barcelona · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 1999. i Beograd · Vidi više »
Blagoje Jovović
Blagoje Jovović (1922.-1999.), atentator na Antu Pavelića.
Novi!!: 1999. i Blagoje Jovović · Vidi više »
Božidar Finka
Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. - 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac Maturirao je u Splitu 1947.
Novi!!: 1999. i Božidar Finka · Vidi više »
Boris Puhlovski
Boris Puhlovski (Zagreb, 1921. – 1999.), profesor, diplomirani inženjer strojarstva i zrakoplovne tehnike, hrvatski pisac.
Novi!!: 1999. i Boris Puhlovski · Vidi više »
Branko Fučić
Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjevjekovnog zidnog slikarstva Istre.
Novi!!: 1999. i Branko Fučić · Vidi više »
Buster Merryfield
Harry 'Buster' Merryfield (Battersea, London, 27. studenog 1920. - Poole, Dorset, 23. lipnja 1999.), britanski glumac.
Novi!!: 1999. i Buster Merryfield · Vidi više »
Chandra
Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.
Novi!!: 1999. i Chandra · Vidi više »
Crkveni raskol
Dana, 16. srpnja 1054.
Novi!!: 1999. i Crkveni raskol · Vidi više »
Cunami
Cunami koji je pogodio Male, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori ali se amplituda poveća. Cunami Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.
Novi!!: 1999. i Cunami · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: 1999. i Dalibor Brozović · Vidi više »
Daniel Nathans
Daniel Nathans (30. listopada, 1928. - 16. studenog, 1999.) bio je američki mikrobiolog.
Novi!!: 1999. i Daniel Nathans · Vidi više »
Darko Tironi
Darko Tironi (Zagreb, 15. listopada 1955. - Manchester, 14. rujna 1999.), novinar i glavni urednik Sportskih novosti.
Novi!!: 1999. i Darko Tironi · Vidi više »
Dusty Springfield
Mary Isabel Catherine Bernadette O'Brien, poznatija je po svom umjetničkom imenu Dusty Springfield (Hampstead, London, 16. travnja 1939. - Henley-on-Thames, Oxfordshire, 2. ožujka 1999.), britanska pjevačica pop glazbe.
Novi!!: 1999. i Dusty Springfield · Vidi više »
Edvin Biuković
Edvin "Eddy" Biuković (Zagreb, 22. lipnja 1969. - Zagreb, 5. prosinca 1999.), hrvatski autor stripa.
Novi!!: 1999. i Edvin Biuković · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: 1999. i Egipat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 1999. i Engleska · Vidi više »
Eskimi
Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.
Novi!!: 1999. i Eskimi · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015.
Novi!!: 1999. i Euro · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije.
Novi!!: 1999. i Europa · Vidi više »
Fabrizio De André
Fabrizio De André 1977. Fabrizio De André (Genova, 18. veljače 1940. - Milano, 11. siječnja 1999.) jedan je od napoznatijih i najutjecajnijih talijanskih kantautora i središnja osoba genoveške škole.
Novi!!: 1999. i Fabrizio De André · Vidi više »
FC Bayern München
FC Bayern München (njemački: Fußball-Club Bayern München) njemački je nogometni klub iz bavarskog glavnog grada Münchena.
Novi!!: 1999. i FC Bayern München · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.
Novi!!: 1999. i Franjo Tuđman · Vidi više »
Fujitina ljestvica
Fujitina ljestvica, nazvana po japanskom meteorologu Tetsuyi Fujiti služi za stupnjevanje tornada prema učinjenoj šteti i povezivanju dodijeljene kategorije s pretpostavljenom brzinom vjetra (stvarne brzine vjetra u tornadima nisu znanstveno izmjerene).
Novi!!: 1999. i Fujitina ljestvica · Vidi više »
Günter Blobel
Günter Blobel Günter Blobel (Waltersdorf, 21. svibnja 1936.) je njemačko-američki biolog.
Novi!!: 1999. i Günter Blobel · Vidi više »
Günter Grass
Günter Wilhelm Grass (Gdanjsk, Poljska, 16. listopada 1927. - Lübeck, 13. travnja 2015.), kašupsko-njemački književnik, kipar, slikar, grafički dizajner.
Novi!!: 1999. i Günter Grass · Vidi više »
George C. Scott
George Campbell Scott (Wise, Virginia, 18. listopada 1927. - Westlake Village, Kalifornija, 22. rujna 1999.), američki kazališni i filmski glumac, redatelj i producent.
Novi!!: 1999. i George C. Scott · Vidi više »
Georgios Papadopoulos
Georgios Papadopoulos (grč. Γεώργιος Παπαδόπουλος, 5. svibnja 1919. - 27. lipnja 1999.), jedan od vođa vojne hunte u Grčkoj u razdoblju od 1967.
Novi!!: 1999. i Georgios Papadopoulos · Vidi više »
Gerardus 't Hooft
Gerardus 't Hooft (Den Helder, 5. srpnja 1946.), nizozemski fizičar.
Novi!!: 1999. i Gerardus 't Hooft · Vidi više »
Gertrude B. Elion
Gertrude B. Elion Gertrude Belle Elion (23. siječnja, 1918. - 21. veljače, 1999.) bila je američka biokemičarka, farmakolog i dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1988.
Novi!!: 1999. i Gertrude B. Elion · Vidi više »
Glenn Seaborg
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.
Novi!!: 1999. i Glenn Seaborg · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 1999. i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hélder Câmara
Dom Hélder Câmara (1909. - 27. kolovoza 1999.) bio katolički svećenik, nadbiskup Recifea u Brazilu.
Novi!!: 1999. i Hélder Câmara · Vidi više »
Heinz Günther Konsalik
Heinz Günther Konsalik (Köln, 28. svibnja 1921. - Salzburg, 2. listopada 1999.), komercijalno najuspješniji njemački pisac.
Novi!!: 1999. i Heinz Günther Konsalik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.
Novi!!: 1999. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, nazvana i Hrvatska opća enciklopedija, temeljno je izdanje Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže i jedan od središnjih i trajnih programa nacionalne kulture.
Novi!!: 1999. i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 1999. i Hrvatski sabor · Vidi više »
Istanbul
left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: 1999. i Istanbul · Vidi više »
Ivan Hetrich
150px Ivan Hetrich (Vinkovci, 25. listopada 1921. — Stubičke Toplice, 5. travnja 1999.) hrvatski filmski, kazališni i televizijski redatelj, televizijski voditelj, te jedan od utemeljitelja Televizije Zagreb.
Novi!!: 1999. i Ivan Hetrich · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. - Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: 1999. i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Jevgenija Medvjedeva
Jevgenija Armanovna Medvjedeva (rus: Евгения Армановна Медведева, Moskva, 19. studenoga 1999.), ruska je klizačica, svjetska i europska prvakinja u umjetničkom klizanju, olimpijska viceprvakinja.
Novi!!: 1999. i Jevgenija Medvjedeva · Vidi više »
Joaquín Rodrigo
Joaquín Rodrigo (Sagunto, 22. studenog 1901. – Madrid, 6. srpnja 1999.), španjolski skladatelj.
Novi!!: 1999. i Joaquín Rodrigo · Vidi više »
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy, (Brookline, 29. svibnja 1917. - Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Novi!!: 1999. i John F. Kennedy · Vidi više »
Jozo Matošić
Jozo Matošić (27. siječnja 1913., Split - 1. ožujka 1999., Dubrovnik) je bio hrvatski nogometaš i nogometni trener.
Novi!!: 1999. i Jozo Matošić · Vidi više »
Julius Nyerere
Julius Kambarage Nyerere (Butiama, 13. travnja 1922. - London, 14. listopada 1999.), tanzanijski političar i državnik.
Novi!!: 1999. i Julius Nyerere · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: 1999. i Kairo · Vidi više »
Kanada
Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).
Novi!!: 1999. i Kanada · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 1999. i Kina · Vidi više »
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Novi!!: 1999. i Kolumbija · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.
Novi!!: 1999. i Kosovo · Vidi više »
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Novi!!: 1999. i Leksikografija · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: 1999. i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci bio je talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Novi!!: 1999. i Leonardo da Vinci · Vidi više »
Liječnici bez granica
Ambulanta Liječnika bez granica u Čadu Liječnici bez granica (fr. Médecins Sans Frontières - MSF, eng. Doctors Without Borders) je međunarodna, humanitarna i nevladina organizacija koja pruža medicinsku pomoć žrtvama oružanih sukoba, epidemija i prirodnih ili ljudski izazvanih katastrofa.
Novi!!: 1999. i Liječnici bez granica · Vidi više »
Lucilla Udovich
Lucilla Udovich (Denver, 7. rujna 1930. - Rim, 23. rujna 1999.) bila je američka operna pjevačica (sopran) hrvatskog porijekla.
Novi!!: 1999. i Lucilla Udovich · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.
Novi!!: 1999. i Mađarska · Vidi više »
Makao
Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau, skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno kao 馬交 maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom. Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao Portugal sve do 1999. godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „jedna država, dva sustava”. Znamenitosti Makaa: Toranj Macau, Ruina crkve sv. Pavla, Utvrda Guia, Casino Lisboa, Hram A-Ma, Sjemenište sv. Jospia i Most guvernera Nobre de Carvalha Zemljovid Makaa.
Novi!!: 1999. i Makao · Vidi više »
Manchester United F.C.
Manchester United je engleski nogometni klub koji svoje domaće utakmice igra na stadionu Old Trafford u Manchesteru.
Novi!!: 1999. i Manchester United F.C. · Vidi više »
Mary Stevenson
Mary Stevenson (Philadelphija 8. studenog 1922. - 1999.), američka pjesnikinja.
Novi!!: 1999. i Mary Stevenson · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, savezna država SAD od 1788.
Novi!!: 1999. i Massachusetts · Vidi više »
Matko Peić
Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. - Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik.
Novi!!: 1999. i Matko Peić · Vidi više »
Michael Jordan
Michael Jeffrey Jordan (17. veljače 1963) umirovljeni je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 1999. i Michael Jordan · Vidi više »
Mirko Jirsak
Mirko Jirsak (Slatina, 3. studenog 1909. - 1. travnja 1999.) hrvatski pjesnik, prozni pisac, prevoditelj, publicist.
Novi!!: 1999. i Mirko Jirsak · Vidi više »
Mladen Šerment
Mladen Šerment (Zagreb, 16. srpnja 1920. – Zagreb, 4. ožujka 1999.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 1999. i Mladen Šerment · Vidi više »
Mladen Raukar
Mladen Raukar (Zagreb, 10. siječnja 1924. – Zagreb, 4. ožujka 1999.) bio je hrvatski pijanist, glazbeni pedagog te televizijski urednik i redatelj.
Novi!!: 1999. i Mladen Raukar · Vidi više »
Momčilo Đujić
Momčilo Đujić (Kovačić kraj Knina, 27. veljače 1907. - Chicago, 11. rujna 1999.), bio je četnički vojvoda.
Novi!!: 1999. i Momčilo Đujić · Vidi više »
NASA
Logo NASA-e Svemirski centar John F. Kennedy 50 godina NASA-e National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958.
Novi!!: 1999. i NASA · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.
Novi!!: 1999. i NATO · Vidi više »
Nenad Pepeonik
Nenad Pepeonik (Varaždin, 1940. - Zagreb, 1999.), bio je hrvatski grafički dizajner i likovni umjetnik koji je najplodnije godine svog stvaralaštva imao 1970-ih.
Novi!!: 1999. i Nenad Pepeonik · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: 1999. i Neptun · Vidi više »
New York
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.
Novi!!: 1999. i New York · Vidi više »
Nijaz Batlak
Grob Nijaza Daidže Batlaka Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. - Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Novi!!: 1999. i Nijaz Batlak · Vidi više »
Nikola Kostelac
Nikola Kostelac se rodio u Zagrebu 1920. godine.
Novi!!: 1999. i Nikola Kostelac · Vidi više »
Nobelova nagrada za ekonomiju
Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodijeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od 1901. godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: 1999. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Nunavut
Nunavut, Kanada Zastava Nunavut /na inuktitutu, our land, /federalni kanadski teritorij nastao odcjepljenjem od Sjeverozapadnih teritorija 1999., čiji su većinski stanovnici Eskimi Nunavut se prostire na krajnjem sjeveru Kanade na površini od 1,932,255 km² (746,048 sq mi).
Novi!!: 1999. i Nunavut · Vidi više »
Oklahoma City, Oklahoma
Oklahoma City je najveći i glavni grad američke savezne države Oklahoma.
Novi!!: 1999. i Oklahoma City, Oklahoma · Vidi više »
Pluton
Pluton je drugi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, iza Eride.
Novi!!: 1999. i Pluton · Vidi više »
Poljska
Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 1999. i Poljska · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999.. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: 1999. i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: 1999. i Portugal · Vidi više »
Posljednja večera
'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.
Novi!!: 1999. i Posljednja večera · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata kao i Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: 1999. i Republika Kina · Vidi više »
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Novi!!: 1999. i Richterova ljestvica · Vidi više »
Rudolf Sremec
Rudolf Sremec (Vinkovci, 18. kolovoza 1909. - Zagreb, 16. prosinca, 1999.) bio je hrvatski redatelj i scenarist, filmski kritičar i teoretičar.
Novi!!: 1999. i Rudolf Sremec · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: 1999. i Rumunjska · Vidi više »
Salt Lake City, Utah
Pogled u Salt Lake Cityju 2009. Salt Lake City je glavni i najveći grad američke savezne države Utah.Često poznat po kratici SLC,te po nazivima Crossroads of the West i Salt Lake.
Novi!!: 1999. i Salt Lake City, Utah · Vidi više »
Sarah Kane
Sarah Kane (Essex, 3. veljače 1971. - London, 20. veljače 1999.), britanska dramatičarka i redateljica Njezin prvi komad Blasted premijerno je izveden 1995.
Novi!!: 1999. i Sarah Kane · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 1999. i Sarajevo · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992.
Novi!!: 1999. i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 1999. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverozapadni teritoriji
lokacija unutar Kanade Sjeverozapadni teritoriji (kraće NWT), federalni teritorij Kanade.
Novi!!: 1999. i Sjeverozapadni teritoriji · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941.- Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), srpski političar, svojevremeno predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, predsjednik Socijalističke partije Srbije i haški optuženik za ratne zločine.
Novi!!: 1999. i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srđan Španović
Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.
Novi!!: 1999. i Srđan Španović · Vidi više »
Srbija
Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 1999. i Srbija · Vidi više »
Stalni arbitražni sud
Haag. Stalni arbitražni sud (eng. Permanent Court of Arbitration - PCA) je međunarodna organizacija sa sjedištem u Palači mira u Haagu, Nizozemska.
Novi!!: 1999. i Stalni arbitražni sud · Vidi više »
Stanley Kubrick
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 1999. i Stanley Kubrick · Vidi više »
Stjepan Tomičić
Stjepan Tomičić alias Alfons Dalma (Otočac, 26. svibnja 1919. – Beč, 28. srpnja 1999.), hrvatski novinar.
Novi!!: 1999. i Stjepan Tomičić · Vidi više »
Sunce
Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: 1999. i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.
Novi!!: 1999. i Svemir · Vidi više »
Tonči Gulin
Tonči Gulin (Split, 1938. - 26. kolovoza 1999.), hrvatski nogometaš.
Novi!!: 1999. i Tonči Gulin · Vidi više »
Tony Studeny
Toni Studeny (Zagreb, 194?.-Zagreb, 1999.), je rano preminuli hrvatski pjevač poznat po svom djelovanju u rock sastavu Roboti (The Five Up) i hitu iz 1960-ih Mramor, kamen i željezo.
Novi!!: 1999. i Tony Studeny · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: 1999. i Torino · Vidi više »
Turska
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i Turska · Vidi više »
UEFA Liga prvaka
UEFA Liga prvaka (ili jednostavno Liga prvaka; prije službeno, ali često i danas zvana Kup prvaka) godišnje je nogometno natjecanje koje organizira UEFA za najbolje europske klubove.
Novi!!: 1999. i UEFA Liga prvaka · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.
Novi!!: 1999. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Vanuatu
Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salomonovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.
Novi!!: 1999. i Vanuatu · Vidi više »
Vatroslav Piacun
Momčad Lokomotive, Nevenka Piacun, udana Lončarić, stoji u pozadini Vatroslav Piacun (Skoplje, 4. travnja 1931. - Zagreb, 6. lipnja 1999.), hrvatski košarkaš.
Novi!!: 1999. i Vatroslav Piacun · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: VenecuȅlaLjiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv.: Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show.
Novi!!: 1999. i Venezuela · Vidi više »
Venja Drkin
Venja Drkin (ruski: Веня Д'ркин, ukr. Дрантя, Веніамін Д'ркін, Вєня Диркін) (Dolžanskij, Ukrajina, 11. lipnja 1970. – Koroljov, Rusija, 21. kolovoza 1999.), pravim imenom – Aleksander Mihajlovič Litvínov (ruski: Александр Михайлович Литвинов, ukrajinski: Олекса́ндр Миха́йлович Литви́нов), bio je ruski umjetnik ukrajinskog porijekla, pjevač, pisac bajki.
Novi!!: 1999. i Venja Drkin · Vidi više »
Vinko Česi
Vinko Česi (Koprivnica, Brežanec 1937. - Nespeš 1999.), hrvatski književnik, novinar i publicist.
Novi!!: 1999. i Vinko Česi · Vidi više »
Vittorio Miele
Vittorio Miele (Cassino, 24. studenog 1926. - Cassino, 18. studenog 1999.) talijanski slikar.
Novi!!: 1999. i Vittorio Miele · Vidi više »
Vojislav Bego
Vojislav Bego (Split, 3. kolovoza 1923. - Zagreb, 30. svibnja 1999.), hrvatski akademik, elektroenergetičar, prof.
Novi!!: 1999. i Vojislav Bego · Vidi više »
Willibald Hahn
Willibald Hahn (Beč, 31. siječnja 1910. - 31. svibnja 1999.) bio je austrijski nogometni trener i nogometaš.
Novi!!: 1999. i Willibald Hahn · Vidi više »
Wilt Chamberlain
Wilton Norman "Wilt" Chamberlain (21. kolovoza 1936. -, 12. listopada 1999.) bio je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 1999. i Wilt Chamberlain · Vidi više »
XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006.
XX.
Novi!!: 1999. i XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006. · Vidi više »
Zemlja
Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.
Novi!!: 1999. i Zemlja · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: 1999. i 1. ožujka · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 1999. i 1. siječnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: 1999. i 1. travnja · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: 1999. i 1. veljače · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: 1999. i 10. prosinca · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: 1999. i 11. kolovoza · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: 1999. i 11. lipnja · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: 1999. i 11. rujna · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: 1999. i 11. siječnja · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: 1999. i 11. veljače · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: 1999. i 12. kolovoza · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: 1999. i 12. listopada · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: 1999. i 12. ožujka · Vidi više »
12. studenog
12.
Novi!!: 1999. i 12. studenog · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: 1999. i 13. rujna · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: 1999. i 13. siječnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: 1999. i 14. listopada · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: 1999. i 14. rujna · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: 1999. i 15. prosinca · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: 1999. i 15. siječnja · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: 1999. i 16. srpnja · Vidi više »
16. studenog
16.
Novi!!: 1999. i 16. studenog · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: 1999. i 17. kolovoza · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: 1999. i 17. prosinca · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: 1999. i 17. svibnja · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: 1999. i 18. prosinca · Vidi više »
18. studenog
18.
Novi!!: 1999. i 18. studenog · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: 1999. i 19. lipnja · Vidi više »
19. studenog
19.
Novi!!: 1999. i 19. studenog · Vidi više »
1901.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1901. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1913. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1926. · Vidi više »
1927.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1927. · Vidi više »
1928.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1939. · Vidi više »
1940.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 1999. i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1944. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1955. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1960. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 1999. i 1971. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: 1999. i 2. listopada · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: 1999. i 2. ožujka · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: 1999. i 2. srpnja · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: 1999. i 20. prosinca · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: 1999. i 20. rujna · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: 1999. i 20. srpnja · Vidi više »
20. studenog
20.
Novi!!: 1999. i 20. studenog · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: 1999. i 20. veljače · Vidi više »
21. kolovoza
21.
Novi!!: 1999. i 21. kolovoza · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: 1999. i 21. rujna · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: 1999. i 21. veljače · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: 1999. i 22. rujna · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: 1999. i 23. lipnja · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: 1999. i 23. rujna · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: 1999. i 23. srpnja · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: 1999. i 24. ožujka · Vidi više »
24. studenog
24.
Novi!!: 1999. i 24. studenog · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: 1999. i 25. siječnja · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: 1999. i 26. kolovoza · Vidi više »
26. studenog
26.
Novi!!: 1999. i 26. studenog · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: 1999. i 26. svibnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: 1999. i 27. kolovoza · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: 1999. i 27. lipnja · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: 1999. i 27. svibnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: 1999. i 28. srpnja · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: 1999. i 28. svibnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: 1999. i 29. listopada · Vidi više »
3. prosinca
3.
Novi!!: 1999. i 3. prosinca · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: 1999. i 3. svibnja · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: 1999. i 30. listopada · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: 1999. i 30. svibnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: 1999. i 31. listopada · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: 1999. i 31. siječnja · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: 1999. i 31. svibnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: 1999. i 4. ožujka · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: 1999. i 4. prosinca · Vidi više »
5. prosinca
5.
Novi!!: 1999. i 5. prosinca · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: 1999. i 5. svibnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: 1999. i 5. travnja · Vidi više »
6. lipnja
6.
Novi!!: 1999. i 6. lipnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: 1999. i 6. srpnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: 1999. i 7. ožujka · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: 1999. i 7. rujna · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: 1999. i 7. svibnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: 1999. i 9. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1999.
