Brže od pregledniku!
97 odnosi: Abaz II. Hilmi, Alan Lloyd Hodgkin, Aleksandar Kozlina, Ante Marković, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Arthur Rubinstein, Astrobiologija, Željko Brkanović, Baltazar Bogišić, Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, Božidar Širola, Car, Carl Sagan, Dalibor Cvitan, Danska, Danska ženska rukometna reprezentacija, Eduard Miloslavić, Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020., Francuska, Franjo Josip I., Goran Sobin, Gregorijanski kalendar, Houston, Teksas, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska ženska rukometna reprezentacija, Ilija Džuvalekovski, Ivan Kronštatski, Jacqueline Saburido, Janica Kostelić, John Steinbeck, Južna Karolina, Karl Renner, Kathryn Joosten, Konfederacija Američkih Država, Kylian Mbappé, Lašvanska dolina, Leonardo Portomauricijski, Madrid, Maria Skłodowska-Curie, Muslimani (narod), Ognjen Vukojević, Poljska, Prijestupna godina, Ringstraße, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Todd Phillips, Ulica, Vjekoslav Babukić, Walter Sydney Adams, ..., Zefirin, 1582., 1676., 1751., 1812., 1829., 1834., 1857., 1860., 1861., 1874., 1875., 1876., 1884., 1887., 1889., 1902., 1908., 1914., 1915., 1934., 1937., 1938., 1939., 1944., 1945., 1952., 1956., 1963., 1968., 1970., 1972., 1973., 1978., 1982., 1983., 1991., 1992., 1993., 1996., 1998., 2002., 2004., 2018., 2020., 2021., 217.. Proširite indeks (47 više) »
Abaz II. Hilmi
Abaz II. Hilmi Abaz II.
Novi!!: 20. prosinca i Abaz II. Hilmi · Vidi više »
Alan Lloyd Hodgkin
Alan Lloyd Hodgkin Sir Alan Lloyd Hodgkin, (Banbury, Oxfordshire, Engleska, 5. veljače, 1914. - 20. prosinca, 1998., Cambridge) bio je britanski fiziolog i biofizičar, koji je 1963.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno s Andrew Huxleyem za svoj rad na osnovi rada živčanih akcijskih potencijala.
Novi!!: 20. prosinca i Alan Lloyd Hodgkin · Vidi više »
Aleksandar Kozlina
Aleksandar Kozlina (Donji Skrad 20. prosinca 1938. – Novi Sad 10. travnja 2013.), bivši prvotimac Hajduka i reprezentativac.
Novi!!: 20. prosinca i Aleksandar Kozlina · Vidi više »
Ante Marković
Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: 20. prosinca i Ante Marković · Vidi više »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: 20. prosinca i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Arthur Rubinstein
'''Arthur Rubinstein''' Arthur Rubinstein (Łódź, 28. siječnja 1887. – Ženeva, 20. prosinca 1982.), poljski pijanist, od 1946. američki državljanin.
Novi!!: 20. prosinca i Arthur Rubinstein · Vidi više »
Astrobiologija
Astrobiologija ili egzobiologija je znanost koja proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.
Novi!!: 20. prosinca i Astrobiologija · Vidi više »
Željko Brkanović
Željko Brkanović (Zagreb, 20. prosinca 1937. – Crikvenica, 7. lipnja 2018.), hrvatski skladatelj, dirigent, pijanist i glazbeni pedagog, rodom iz Škaljara.
Novi!!: 20. prosinca i Željko Brkanović · Vidi više »
Baltazar Bogišić
'''Baltazar Bogišić''' '''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Baltazar Bogišić (poznat i kao Baldo Bogišić ili Valtazar Bogišić – Cavtat, 20. prosinca 1834. – Rijeka, 24. travnja 1908.), hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac.
Novi!!: 20. prosinca i Baltazar Bogišić · Vidi više »
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu
Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu je bio humanitarni konvoj koji se sastojao 99 šlepera i 143 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja, a za cilj je imao prenijeti hranu i lijekove u bolnicu u Novoj Biloj, koja je bila na izdisaju, a glad je opasno prijetila Hrvatima cijele Lašvanske doline.
Novi!!: 20. prosinca i Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu · Vidi više »
Božidar Širola
Božidar Širola (Žakanje, 20. prosinca 1889. – Zagreb, 10. travnja 1956.), bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pisac, muzikolog i etnomuzikolog.
Novi!!: 20. prosinca i Božidar Širola · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 20. prosinca i Car · Vidi više »
Carl Sagan
Dr.
Novi!!: 20. prosinca i Carl Sagan · Vidi više »
Dalibor Cvitan
Dalibor Cvitan (Vodice, 20. prosinca 1934. – Zagreb, 23. srpnja 1993.), hrvatski je prozaist, pjesnik, dramatičar, esejist i književni kritičar.
Novi!!: 20. prosinca i Dalibor Cvitan · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 20. prosinca i Danska · Vidi više »
Danska ženska rukometna reprezentacija
Danska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Dansku u športu rukometu.
Novi!!: 20. prosinca i Danska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Eduard Miloslavić
Eduard Miloslavić (Oakland, Kalifornija, 20. prosinca 1884. – Madrid, 13. studenoga 1953.), hrvatski patolog i sudski medicinar.
Novi!!: 20. prosinca i Eduard Miloslavić · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2020. održavalo se od 3. do 20. prosinca 2020.
Novi!!: 20. prosinca i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 20. prosinca i Francuska · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: 20. prosinca i Franjo Josip I. · Vidi više »
Goran Sobin
Goran Sobin bio je hrvatski košarkaš, bivši jugoslavenski mladi reprezentativac i reprezentativac Hrvatske.
Novi!!: 20. prosinca i Goran Sobin · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 20. prosinca i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Houston, Teksas
Houston je najveći grad američke savezne države Teksas i četvrti najveći grad u SAD-u. Grad je 1836. godine osnovao John Kirby Allen.
Novi!!: 20. prosinca i Houston, Teksas · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 20. prosinca i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska ženska rukometna reprezentacija
Hrvatska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u športu rukometu.
Novi!!: 20. prosinca i Hrvatska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Ilija Džuvalekovski
Ilija Džuvalekovski (Prilep, 20. prosinca 1915. – Skoplje, 18. listopada 2004.) je makedonski filmski i kazališni glumac.
Novi!!: 20. prosinca i Ilija Džuvalekovski · Vidi više »
Ivan Kronštatski
Sveti Ivan Kronštatski Sveti Ivan Kronštatski (rus. Иоанн Кронштадтский; Sura, 19. listopada 1829. — Kronstadt, 20. prosinca 1908.) je ruski pravoslavni svetac i pisac.
Novi!!: 20. prosinca i Ivan Kronštatski · Vidi više »
Jacqueline Saburido
Jacqueline Saburido (Caracas, Venecuela, 20. prosinca 1978. – 20. travnja 2019.) - djevojka koja je doživjela stravičnu prometnu nesreću, nakon koje je postala angažirana aktivistica protiv vožnje u alkoholiziranom stanju.
Novi!!: 20. prosinca i Jacqueline Saburido · Vidi više »
Janica Kostelić
Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica.
Novi!!: 20. prosinca i Janica Kostelić · Vidi više »
John Steinbeck
John Steinbeck (27. veljače 1902. – New York, 20. prosinca 1968.), američki romanopisac i novelist; analitičar društvenih suprotnosti u Americi; izraz mu je u tradiciji realističke naracije.
Novi!!: 20. prosinca i John Steinbeck · Vidi više »
Južna Karolina
Južna Karolina, jedna od 50 država SAD-a na atlantskoj obali Sjeverne Amerike.
Novi!!: 20. prosinca i Južna Karolina · Vidi više »
Karl Renner
Karl Renner (Dolní Dunajovice, 14. prosinca 1870. – Beč, 31. prosinca 1950.) je bio austrijski političar, jedan od glavnih predstavnika austromarksizma.
Novi!!: 20. prosinca i Karl Renner · Vidi više »
Kathryn Joosten
Andrea Bowen (20. prosinca 1939. -, 2. lipnja 2012.) bila je američka glumica najpoznatija po ulogama Karen McCluskey u TV seriji Kućanice i Dolores Landingham u TV seriji "Zapadno krilo".
Novi!!: 20. prosinca i Kathryn Joosten · Vidi više »
Konfederacija Američkih Država
Konfederacija Američkih Država ili Konfederativne Američke Države (eng. Confederate States of America, akronimi: CSA, C.S. ili CS; hrv. KDA ili KAD), bila je međunarodno nepriznata konfederacija koju je 8. veljače 1861. godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih robovlasničkih država koje su proglasile svoje odcjepljenje od Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: 20. prosinca i Konfederacija Američkih Država · Vidi više »
Kylian Mbappé
Kylian Mbappé Lottin (Pariz, 20. prosinca 1998.) francuski je profesionalni nogometaš koji trenutno igra u Ligue 1 za Paris Saint-Germain te za francusku nogometnu reprezentaciju.
Novi!!: 20. prosinca i Kylian Mbappé · Vidi više »
Lašvanska dolina
Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.
Novi!!: 20. prosinca i Lašvanska dolina · Vidi više »
Leonardo Portomauricijski
Leonardo Portomauricijski (Porto Maurizio, 20. prosinca 1676. – Rim, 26. studenog 1751.), talijanski svetac, franjevac i asketski pisac.
Novi!!: 20. prosinca i Leonardo Portomauricijski · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: 20. prosinca i Madrid · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: 20. prosinca i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: 20. prosinca i Muslimani (narod) · Vidi više »
Ognjen Vukojević
Ognjen Vukojević (Bjelovar, 20. prosinca 1983.) umirovljeni je hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 20. prosinca i Ognjen Vukojević · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 20. prosinca i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 20. prosinca i Prijestupna godina · Vidi više »
Ringstraße
Bečki Ring (njem. Wiener Ringstraße) raskošna je bečka ulica koja povijesnu jezgru grada (Innere Stadt) okružuje s tri strane, dok je na sjevernoistočnoj omeđena pristaništem na Dunavskom kanalu.
Novi!!: 20. prosinca i Ringstraße · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 20. prosinca i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 20. prosinca i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Todd Phillips
Todd Phillips (New York, 20. prosinca 1970.) američki je filmski redatelj, producent i scenarist.
Novi!!: 20. prosinca i Todd Phillips · Vidi više »
Ulica
Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.
Novi!!: 20. prosinca i Ulica · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: 20. prosinca i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Walter Sydney Adams
Walter Sydney Adams Walter Sydney Adams (Sirija, 20. prosinca 1876. – Pasadena, Kalifornija, 11. svibnja 1956.), američki astronom.
Novi!!: 20. prosinca i Walter Sydney Adams · Vidi više »
Zefirin
Zefirin, papa od 199. do 20. prosinca 217. Naslijedio je Viktora I., a Zefirina je naslijedio njegov glavni savjetnik Kalist I. Ponekad se spominje i kao Severin ili Geferin.
Novi!!: 20. prosinca i Zefirin · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1582. · Vidi više »
1676.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1676. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1751. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1812. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1829. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1834. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1857. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1861. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1876. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1889. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1902. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1908. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 20. prosinca i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1915. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 20. prosinca i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1945. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1952. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1956. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1973. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1983. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 20. prosinca i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 20. prosinca i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 20. prosinca i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 20. prosinca i 2004. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 20. prosinca i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 20. prosinca i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 20. prosinca i 2021. · Vidi više »
217.
Bez opisa.
Novi!!: 20. prosinca i 217. · Vidi više »
