Brže od pregledniku!
165 odnosi: Afganistan, Angola, Anne LaBastille, Anton Rubinstein, Antun Stipančić, Španjolska, Švedska, Švicarska, Beastie Boys, Benoît Mandelbrot, Blaženi Paškal Fortuño i drugovi, Bo Derek, Bosna i Hercegovina, Dan revolucije (Meksiko), David Dacko, Dušan Tadić, Eduard I. Dugonogi, Edvin Liverić, Edwin Hubble, Engleska, Erik Axel Karlfeldt, Finska, Francis William Aston, Francisco Franco, Francisco Madero, Franjo Kuhač, Giorgio de Chirico, Glumac, Gregorijanski kalendar, Halid Bešlić, Henrik III., kralj Engleske, Hrvatska, Igor Kačić, Istanbul, Italija, Ivo Badalić, Jozafata Hordaševska, Južna Afrika, Kazimir Funk, Kenija, Kina, Kiril I., Lav Nikolajevič Tolstoj, London, Louis Alexandre Berthier, Maja Pliseckaja, Mario Battifiaca, Meksička revolucija, Meksiko, Michael Jackson, ..., Mihail Suslov, Mihail Uljanov, Nacionalsocijalizam, Nadine Gordimer, Nürnberški proces, Nürnberg, New York (razdvojba), Nizozemska, Njemačka, Osama bin Laden, Otto von Guericke, Otto von Habsburg, Ovčara, Pio VIII., Pljevlja, Prijestupna godina, Radu Grigorovici, Redatelj, Robert Altman, Robert F. Kennedy, Rumunjska, Rusija, Selma Lagerlöf, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Srednjoafrička Republika, Tanzanija, Turska, Ukrajina, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka, 11. listopada, 1272., 1531., 1561., 1602., 1612., 1625., 1654., 1686., 1694., 1753., 1758., 1761., 1815., 1828., 1829., 1830., 1834., 1844., 1858., 1864., 1866., 1869., 1877., 1884., 1888., 1889., 1890., 1892., 1894., 1902., 1903., 1904., 1910., 1911., 1912., 1914., 1917., 1919., 1923., 1924., 1925., 1927., 1930., 1931., 1933., 1937., 1940., 1943., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1953., 1956., 1960., 1963., 1965., 1966., 1967., 1968., 1970., 1971., 1975., 1977., 1978., 1982., 1983., 1988., 1991., 1992., 1994., 1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003., 2006., 2007., 2008., 2011., 2015.. Proširite indeks (115 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 20. studenoga i Afganistan · Vidi više »
Angola
Republika Angola je država u jugozapadnoj Africi.
Novi!!: 20. studenoga i Angola · Vidi više »
Anne LaBastille
Anne LaBastille Anne LaBastille (Montclair, New Jersey, 20. studenog 1933. – Plattsburgh, New York, 1. srpnja 2011.) bila je američka spisateljica, ekologinja i fotografkinja.
Novi!!: 20. studenoga i Anne LaBastille · Vidi više »
Anton Rubinstein
Anton Grigorjevič Rubinstein (rus.: Антон Григорьевич Рубинштейн), Podolsk, današnja Moldavija, 28. studenog 1829.
Novi!!: 20. studenoga i Anton Rubinstein · Vidi više »
Antun Stipančić
Antun "Tova" Stipančić, (Duga Resa, 18. svibnja 1949. - Zagreb, 20. studenoga 1991.), hrvatski stolnotenisač.
Novi!!: 20. studenoga i Antun Stipančić · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 20. studenoga i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: 20. studenoga i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 20. studenoga i Švicarska · Vidi više »
Beastie Boys
Beastie Boys bio je američki rock sastav iz New Yorka.
Novi!!: 20. studenoga i Beastie Boys · Vidi više »
Benoît Mandelbrot
Benoît Mandelbrot Benoit B. Mandelbrot (Varšava, 20. studenog 1924. -, 14. listopada 2010.), bio je francuski matematičar poljskog podrjetla.
Novi!!: 20. studenoga i Benoît Mandelbrot · Vidi više »
Blaženi Paškal Fortuño i drugovi
Blaženi Paškal Fortuño i drugovi su četiri španjolska katolička mučenika ubijena od strane anarho-komunista za vrijeme Španjolskog crvenog terora.
Novi!!: 20. studenoga i Blaženi Paškal Fortuño i drugovi · Vidi više »
Bo Derek
Bo Derek (Long Beach, Kalifornija, Sjedinjene Države, 20. studenoga 1956.) je američka glumica i manekenka.
Novi!!: 20. studenoga i Bo Derek · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 20. studenoga i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dan revolucije (Meksiko)
Djeca slave Dan revolucije. Dan revolucije (španj. Día de la Revolución), meksički državni praznik koji se slavi 20. studenog u spomen na početak Meksičke revolucije, kojom je svrgnuta diktatorska vladavina Porfiria Díaza i uspostavljena demokracija.
Novi!!: 20. studenoga i Dan revolucije (Meksiko) · Vidi više »
David Dacko
David Dacko (24. ožujka 1930. – 20. studenog 2003.), afrički vođa, prvi predsjednik nezavisne Srednjoafričke Republike.
Novi!!: 20. studenoga i David Dacko · Vidi više »
Dušan Tadić
Dušan Tadić (Bačka Topola, 20. studenoga 1988.) srbijanski je nogometaš koji igra na poziciji napadača, a također može igrati i na poziciji napadačkog veznog.
Novi!!: 20. studenoga i Dušan Tadić · Vidi više »
Eduard I. Dugonogi
Eduard I. Dugonogi (London, 16. lipnja 1239. – Cumberland, 7. srpnja 1307.) bio je engleski kralj iz dinastije Anjou-Plantagenet.
Novi!!: 20. studenoga i Eduard I. Dugonogi · Vidi više »
Edvin Liverić
Edvin Liverić (Rijeka, 20. studenoga 1970.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 20. studenoga i Edvin Liverić · Vidi više »
Edwin Hubble
crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20. studenog 1889. - San Marino, Kalifornija, 28. rujna 1953.), američki astronom, poznat po otkriću čvrstih dokaza o širenju svemira.
Novi!!: 20. studenoga i Edwin Hubble · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 20. studenoga i Engleska · Vidi više »
Erik Axel Karlfeldt
Erik Axel Karlfeldt (Folkärna, 20. srpnja 1864. – Stockholm, 8. travnja 1931.), švedski književnik.
Novi!!: 20. studenoga i Erik Axel Karlfeldt · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: 20. studenoga i Finska · Vidi više »
Francis William Aston
masenog spektrometra. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: 20. studenoga i Francis William Aston · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: 20. studenoga i Francisco Franco · Vidi više »
Francisco Madero
'''Francisco Madero''' Francisco Ignacio Madero (30. listopada 1873. – 22. veljače 1913.) bio je među vođama meksičke revolucije i prvi predsjednik Meksika nakon svrgavanja Porfirija Diaza.
Novi!!: 20. studenoga i Francisco Madero · Vidi više »
Franjo Kuhač
Franjo Kuhač (1874.) Franjo Ksaver Kuhač (Osijek, 20. studenoga 1834. – Zagreb, 18. lipnja 1911.), bio je hrvatski etnomuzikolog i povjesničar glazbe.
Novi!!: 20. studenoga i Franjo Kuhač · Vidi više »
Giorgio de Chirico
Giorgio de Chirico (Volos, Grčka, 10. srpnja 1888. – Rim, 20. studenog 1978.), grčko-talijanski slikar; osnivač metafizičke škole slikarstva i preteča nadrealizma.
Novi!!: 20. studenoga i Giorgio de Chirico · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: 20. studenoga i Glumac · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 20. studenoga i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Halid Bešlić
Halid Bešlić (Knežina, Sokolac; 20. studenoga 1953.), bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe.
Novi!!: 20. studenoga i Halid Bešlić · Vidi više »
Henrik III., kralj Engleske
Henrik III., engleski kralj.
Novi!!: 20. studenoga i Henrik III., kralj Engleske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 20. studenoga i Hrvatska · Vidi više »
Igor Kačić
Spomen-obilježje Otac i sin Igor Kačić (Vukovar, 23. kolovoza 1975. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), najmlađa je žrtva pokolja na Ovčari.
Novi!!: 20. studenoga i Igor Kačić · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: 20. studenoga i Istanbul · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 20. studenoga i Italija · Vidi više »
Ivo Badalić
Ivo Badalić (Zagreb, 12. lipnja 1890. – Zagreb, 20. studenoga 1937.), hrvatski glumac i redatelj.
Novi!!: 20. studenoga i Ivo Badalić · Vidi više »
Jozafata Hordaševska
Blažena Jozafata Mihajlina Hordaševska (ukr.: Йосафа́та Михайлина Гордашевська, Lviv, 20. studenoga 1869. – Lviv, 7. travnja 1919.) - ukrajinska grkokatolička redovnica, utemeljiteljica ženske redovničke zajednice Sestara Službenica od Marije Bezgrešne, proglašena blaženom Rođena je kao Mihajlina Hordaševska u Lvivu 20.
Novi!!: 20. studenoga i Jozafata Hordaševska · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: 20. studenoga i Južna Afrika · Vidi više »
Kazimir Funk
Kazimir Funk Kazimir Funk (polj. Kazimierz Funk; Varšava, 23. veljače 1884. — New York, 20. studenog 1967.) - poljski biokemičar židovskog porijekla.
Novi!!: 20. studenoga i Kazimir Funk · Vidi više »
Kenija
Kenija je država u istočnoj Africi.
Novi!!: 20. studenoga i Kenija · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 20. studenoga i Kina · Vidi više »
Kiril I.
Kiril I. 2011. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril I. (svjetovno Vladimir Mihajlovič Gundjajev; Sankt-Peterburg, Rusija, 20. studenoga 1946.) je vrhovni predsjedatelj Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: 20. studenoga i Kiril I. · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: 20. studenoga i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 20. studenoga i London · Vidi više »
Louis Alexandre Berthier
Louis Alexandre Berthier Louisa Alexandre Berthier (Versailles, 20. studenog 1753. – Bamberg, 1. lipnja 1815.), francuski maršal.
Novi!!: 20. studenoga i Louis Alexandre Berthier · Vidi više »
Maja Pliseckaja
Maja Pliseckaja Maja Mihajlovna Pliseckaja (rus. Майя Михайловна Плисецкая; Moskva, 20. studenoga 1925. — München, 2. svibnja 2015.) bila je ruska balerina.
Novi!!: 20. studenoga i Maja Pliseckaja · Vidi više »
Mario Battifiaca
Mario Lipovšek - Battifiaca, hrvatski je pjevač te televizijski i radijski voditelj rođen 20. studenoga 1971. godine u Rijeci.
Novi!!: 20. studenoga i Mario Battifiaca · Vidi više »
Meksička revolucija
Meksička revolucija (špa. Revolución mexicana) je izraz, kojim se opisuju politička previranja, pučevi i serija građanskih ratova u Meksiku koji su okvirno trajali od 1910. do 1920. godine.
Novi!!: 20. studenoga i Meksička revolucija · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: 20. studenoga i Meksiko · Vidi više »
Michael Jackson
Michael Joseph Jackson (29. kolovoza 1958. −, 25. lipnja 2009.) bio je američki pop glazbenik čiji je kontroverzni osobni život bio dio američke popularne kulture posljednje četvrtine 20. stoljeća.
Novi!!: 20. studenoga i Michael Jackson · Vidi više »
Mihail Suslov
'''Mihail Suslov''' ideolog KP SSSR Mihail Andrejevič Suslov (21. studenog 1902. – 25. siječnja 1982.) je bio sovjetski političar, ideolog komunističke partije i vladar iz sjene SSSR-a između 1955. i 1982. godine.
Novi!!: 20. studenoga i Mihail Suslov · Vidi više »
Mihail Uljanov
Mihail Aleksandrovič Uljanov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Улья́нов; Bergamak, 20. studenog 1927. – Moskva, 26. ožujka 2007.) bio je sovjetski i ruski glumac i redatelj, jedna od najpoznatijih i najcjenjenijih osobnosti sovjetskog kazališta i kinematografije poslijeratnog razdoblja.
Novi!!: 20. studenoga i Mihail Uljanov · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: 20. studenoga i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nadine Gordimer
Nadine Gordimer (Springs, 20. studenog 1923. – Johannesburg, 13. srpnja, 2014.), bila je južnoafrička književnica.
Novi!!: 20. studenoga i Nadine Gordimer · Vidi više »
Nürnberški proces
Sudbeno vijeće Nürnberški proces protiv najvećih ratnih zločinaca, naziv je za prvo od sveukupno 13 suđenja njemačkim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici po završetku Drugog svjetskog rata.
Novi!!: 20. studenoga i Nürnberški proces · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: 20. studenoga i Nürnberg · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: 20. studenoga i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 20. studenoga i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 20. studenoga i Njemačka · Vidi više »
Osama bin Laden
Osama bin Awad bin Mohammed bin Laden (arapski: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن, Rijad, 10. ožujka 1957. – Bilal Town, Abbottabad, 2. svibnja 2011.), bio je jedno od 52 djece Muhameda bin Ladena, jednog od najbogatijih građevinskih poduzetnika u Saudijskoj Arabiji i neke od njegovih nebrojenih žena.
Novi!!: 20. studenoga i Osama bin Laden · Vidi više »
Otto von Guericke
Otto von Guericke (Magdeburg, 20. studenog 1602. – Hamburg, 11. svibnja 1686.), njemački fizičar i inženjer.
Novi!!: 20. studenoga i Otto von Guericke · Vidi više »
Otto von Habsburg
Otto von Habsburg (punim imenom Nadvojvoda Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xavier Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius Austrijski; Beč, 20. studenog 1912. – Pöcking, 4. srpnja 2011.), austrijski nadvojvoda i čelnik kuće Habsburg.
Novi!!: 20. studenoga i Otto von Habsburg · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: 20. studenoga i Ovčara · Vidi više »
Pio VIII.
Pio VIII. lat.
Novi!!: 20. studenoga i Pio VIII. · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: 20. studenoga i Pljevlja · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 20. studenoga i Prijestupna godina · Vidi više »
Radu Grigorovici
Radu Grigorovici (1993) Radu Grigorovici (Černovci, 20. studenoga 1911. – Bukurešt, 2. kolovoza 2008.) je bio rumunjski fizičar i bivši predsjednik rumunjske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 20. studenoga i Radu Grigorovici · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: 20. studenoga i Redatelj · Vidi više »
Robert Altman
Robert Altman, (Kansas City, 20. veljače 1925. – Los Angeles, 20. studenog 2006.), američki redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 20. studenoga i Robert Altman · Vidi više »
Robert F. Kennedy
Robert Francis Kennedy (20. studenog 1925. -, 5. lipnja 1968.), američki političar i pravnik.
Novi!!: 20. studenoga i Robert F. Kennedy · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: 20. studenoga i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 20. studenoga i Rusija · Vidi više »
Selma Lagerlöf
Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf (Mårbacka, 20. studenoga 1858. – 16. ožujka 1940.), švedska književnica.
Novi!!: 20. studenoga i Selma Lagerlöf · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 20. studenoga i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 20. studenoga i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednjoafrička Republika
Srednjoafrička Republika ili Centralnoafrička Republika država je u središnjoj Africi bez izlaza na more.
Novi!!: 20. studenoga i Srednjoafrička Republika · Vidi više »
Tanzanija
Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.
Novi!!: 20. studenoga i Tanzanija · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 20. studenoga i Turska · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: 20. studenoga i Ukrajina · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka
Sandžak Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) bilo je najviše političko tijelo Sandžaka u vrijeme antifašističkog rata.
Novi!!: 20. studenoga i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: 20. studenoga i 11. listopada · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1272. · Vidi više »
1531.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1531. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1561. · Vidi više »
1602.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1602. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1612. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1625. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1654. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: 20. studenoga i 1686. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1694. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1753. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1758. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1761. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1815. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1828. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1829. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1830. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1834. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1844. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1858. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1864. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1866. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1869. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1877. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1884. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1890. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1894. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1904. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 20. studenoga i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1919. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 20. studenoga i 1927. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1933. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 20. studenoga i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 20. studenoga i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1953. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 20. studenoga i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1983. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 20. studenoga i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 20. studenoga i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 20. studenoga i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 20. studenoga i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 20. studenoga i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 20. studenoga i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 20. studenoga i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 20. studenoga i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 20. studenoga i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 20. studenoga i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 20. studenoga i 2015. · Vidi više »
