Komunikacija

637 odnosi: Aškelon, Adenski pokolj, Ahmet Davutoğlu, Al-Kaida, Alan Rickman, Albert Einstein, Alep, Alexander Van der Bellen, Altamira, Alternativa za Njemačku, Američki dolar, Angelique Kerber, Ankara, António Guterres, Ante Sekulić, Ante Stamać, Anton Yelchin, Asteci, Aung San Suu Kyi, Australian Open, Australija, Austrija, Šibenik, Španjolska, Španjolska rukometna reprezentacija, Šumarski list, Švicarska, Žan Ojdanić, Žarko Prebil, Ženeva, Žuži Jelinek, Čileanska nogometna reprezentacija, B92, Bašar al-Asad, Baden-Württemberg, Bagdad, Bahrein, Banja Luka, Barack Obama, Barcelonska deklaracija, Belgija, Benedikt XVI., Bengt Holmström, Beograd, Bizon, Bliski istok, Bob Dylan, Bogoslav Šulek, Boko Haram, Bosna i Hercegovina, ..., Brak, Bratislava, Brexit, Bruxelles, Bud Spencer, Budimpešta, Butros Butros-Gali, Carnegie Hall, Carolina Panthers, Carrie Fisher, Ciudad de México, CNN, Copa América Centenario, Crkveni raskol, Crna Gora, Danska, David Bowie, David Cameron, David James Thouless, Davisov kup, Demokratska Republika Kongo, Denver Broncos, Deveti planet, Dhaka, Dilma Rousseff, Dmitro Hnatjuk, Domovinski rat, Donald Trump, Dragan Nikolić, Drniški pršut, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Duncan Haldane, Edgar Mitchell, Egipat, Eksplozija, Ero s onoga svijeta, Esma Redžepova, Europska komisija, Europska migracijska kriza 2015., Europska prijestolnica kulture, Europska unija, Europski superkup (vaterpolo), Europsko prvenstvo u karateu 2016., Europsko prvenstvo u kuglanju za slijepe i slabovidne 2016., Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016., Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016., Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016., Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene – Beograd 2016., Europsko prvenstvo u veslanju 2016., ExoMars, Ferhadija džamija u Banjoj Luci, Fidel Castro, FIFA, FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016., Filistejci, FISA, Francuska, Francuska nogometna reprezentacija, Franjo, Franjo Josip I., Fuleren, Gej, George Gaynes, George Kennedy, George Martin, George Michael, Gibraltarska nogometna reprezentacija, Glas Istre, Glas Slavonije, Go (igra), Goran Hadžić, Gotardski bazni tunel, Građanski rat u Siriji, Gravitacijski valovi, Grčka, Guido Westerwelle, Guinnessova knjiga rekorda, Gvatemala, Han Kinezi, Hannover 96, Hans-Dietrich Genscher, Harper Lee, Hashim Thaçi, Havana, Higgsov bozon, Hillary Rodham Clinton, Hladni rat, Hong Kong, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski veslački savez, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci, Ilija Ivezić, Imre Kertész, INA, Indiana, Indijanci, Indonezija, Irak, Iran, Islamska država, Istanbul, Italija, Ivan Lovrinović, Ivana Husar, Jacques Rivette, Jagoda Kaloper, Japan, Japanci, Japanska rukometna reprezentacija, Jingzhou, Johan Cruijff, Josip Friščić, Juan Manuel Santos, Južna Italija, Južna polutka, Jubilej godine milosrđa, Jure Radić, Jutarnji list, Kairo, Kanada, Katarska rukometna reprezentacija, Katolička Crkva, Kazahstan, Kina, Kiril I., Koprivnica, Kosovska nogometna reprezentacija, Kosovski nogometni savez, Krakov, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Kršćanstvo, Kumamoto, Kurdi, Kuvajt, Lahore, Ledeno doba, Leicester City F.C., LEN Liga prvaka, LEN Liga prvaka 2015./16., Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia, Leopold Mandić, Lepa Smoje, Leukemija, Lillehammer, Lionel Messi, Litva, Luksemburg, Luksor, Mahunarke, Maiduguri, Majka Angelica, Majka Tereza, Mali nogomet, Marin Kovačić, Mars, Marvin Minsky, Maurice White, Međimurska trikotaža Čakovec, Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Meksiko, Merle Haggard, Michael Phelps, Michel Platini, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Misa, Mjanmar, Molekula, Montevideo, Montpellier, Muhammad Ali, Nada Subotić, Nancy Reagan, Napad u Nici (srpanj 2016.), NATO, New Britain, Nica, Nick Menza, Nigerija, Nikša Njirić, Nikola Šubić Zrinski, Nimr al-Nimr, Nina Badrić, Nizozemska, Njemačka, Njemačka rukometna reprezentacija, Nobelova nagrada za ekonomiju, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Nogomet, Norveška ženska rukometna reprezentacija, Novak Đoković, Novi list, Novotvorina, Nuklearno oružje, Ojārs Grīnbergs, Olimpijske igre mladih, Oliver Hart, Opatija, Opsada Sigeta, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Oružane snage Republike Hrvatske, Osman Arnautović, Padobranstvo, Pakistan, Panamski dokumenti, Papa, Papua Nova Gvineja, Pariz, Patty Duke, Paul Hisao Yasuda, Planet, Pluton, Poplava, Porajnje-Falačka, Port Moresby, Portland, Oregon, Portugalska nogometna reprezentacija, Potres, Potres na sjeveroistoku Indije 2016., Pravoslavna crkva, Priče iz davnine, Prijestupna godina, Prince, Promijenimo Hrvatsku, Prstenastorepi lemur, Raúl Castro, Radžastan, Radovan Karadžić, Rama IX., tajlandski kralj, Ratovi zvijezda, Real Madrid C.F., Recep Tayyip Erdoğan, Reporteri bez granica, Republika (televizijska serija), Republika Kina, Republikanska stranka (SAD), Riga, Rijeka, Rim, Rimski brojevi, Rio de Janeiro, Rusija, Ruska pravoslavna Crkva, Salvador, San Sebastián (Baskija), Santa Clara, Kalifornija, Saska-Anhalt, Saudijska Arabija, Schengenski sporazum, Sečuan, Seks, Seul, Sirija, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Sjeverna Koreja, Slobodan Lang, Slobodna Dalmacija, Smrt, Socijaldemokratska stranka Njemačke, Somalija, Split, Srđan Dizdarević, Srbija, Srpska napredna stranka, Stadion Campeón del Siglo, Stećak, Sto posto za Hrvatsku, Sudan, Sumatra, Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016., Svjetsko prvenstvo u veslanju 2016., Tadeusz Gocłowski, Talijani, Teorija relativnosti, Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.), Teroristički napad u Jakarti 2016., The Guardian, The New York Times, The Washington Post, Theresa May, Tibet, Tihomir Orešković, Tijelo, Tina Maze, Tinjan, Tjedan, Torcida, Transsibirska pruga, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trg svetog Petra, Trinaesta Vlada Republike Hrvatske, Tunel, Turska, Tyrus Wong, Ubiti pticu rugalicu, UEFA, Uganda, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umag, Umberto Eco, UNESCO, Usain Bolt, Uskrs, UTC+7, Varaždin, Variety, Vaterpolo, Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, Vatikan, Večernji list, Velimir Bata Živojinović, Vinko Kužina, Vladimir Putin, Vojislav Šešelj, Washington (savezna država), Werner Faymann, WikiLeaks, Wrocław, XV. Ljetne paraolimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Yoweri Museveni, Zagreb, Zagrebačka filharmonija, Zagrebačka katedrala, Zaha Hadid, Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila, Zoološki vrt grada Zagreba, 1. lipnja, 1. listopada, 1. siječnja, 1. srpnja, 1. svibnja, 1. veljače, 10. lipnja, 10. ožujka, 10. prosinca, 10. rujna, 10. siječnja, 10. srpnja, 10. travnja, 11. lipnja, 11. ožujka, 11. prosinca, 11. siječnja, 11. veljače, 12. lipnja, 12. ožujka, 12. siječnja, 12. srpnja, 12. svibnja, 12. travnja, 12. veljače, 13. listopada, 13. ožujka, 13. svibnja, 13. travnja, 13. veljače, 14. ožujka, 14. prosinca, 14. siječnja, 14. srpnja, 14. travnja, 15. ožujka, 15. siječnja, 15. srpnja, 15. svibnja, 15. veljače, 1566., 16. listopada, 16. siječnja, 16. srpnja, 16. travnja, 16. veljače, 17. listopada, 17. ožujka, 17. studenoga, 17. svibnja, 17. travnja, 17. veljače, 18. listopada, 18. ožujka, 18. prosinca, 18. rujna, 18. siječnja, 18. svibnja, 18. travnja, 1816., 19. lipnja, 19. ožujka, 19. siječnja, 19. svibnja, 19. travnja, 19. veljače, 1910., 1912., 1913., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1952., 1953., 1955., 1956., 1958., 1959., 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1969., 1970., 1971., 1974., 1981., 1982., 1990., 1997., 2. ožujka, 2. siječnja, 2. srpnja, 2. svibnja, 2. travnja, 2. veljače, 20. ožujka, 20. siječnja, 20. stoljeće, 20. travnja, 20. veljače, 2010-ih, 2012., 2017., 21. kolovoza, 21. listopada, 21. siječnja, 21. stoljeće, 21. studenoga, 21. svibnja, 21. travnja, 22. listopada, 22. ožujka, 22. siječnja, 22. svibnja, 22. travnja, 22. veljače, 23. lipnja, 23. ožujka, 23. siječnja, 23. svibnja, 23. travnja, 23. veljače, 24. kolovoza, 24. listopada, 24. ožujka, 24. siječnja, 24. studenoga, 24. svibnja, 24. travnja, 24sata, 25. listopada, 25. prosinca, 25. siječnja, 25. studenoga, 25. travnja, 25. veljače, 26. lipnja, 26. ožujka, 26. siječnja, 26. travnja, 26. veljače, 27. lipnja, 27. ožujka, 27. prosinca, 27. siječnja, 27. studenoga, 27. travnja, 28. kolovoza, 28. ožujka, 28. siječnja, 28. svibnja, 28. travnja, 28. veljače, 29. lipnja, 29. ožujka, 29. siječnja, 29. svibnja, 29. travnja, 29. veljače, 2Cellos, 3. lipnja, 3. siječnja, 3. srpnja, 3. svibnja, 3. tisućljeće, 3. travnja, 3. veljače, 30. lipnja, 30. ožujka, 30. prosinca, 30. siječnja, 30. studenoga, 30. svibnja, 30. travnja, 31. ožujka, 31. prosinca, 31. siječnja, 31. srpnja, 4. lipnja, 4. ožujka, 4. prosinca, 4. rujna, 4. siječnja, 4. srpnja, 4. svibnja, 4. travnja, 4. veljače, 5. kolovoza, 5. ožujka, 5. siječnja, 5. srpnja, 5. svibnja, 5. travnja, 6. ožujka, 6. prosinca, 6. siječnja, 6. svibnja, 6. travnja, 6. veljače, 7. ožujka, 7. siječnja, 7. svibnja, 7. travnja, 7. veljače, 8. ožujka, 8. prosinca, 8. rujna, 8. siječnja, 8. svibnja, 9. ožujka, 9. svibnja, 9. travnja, 9. veljače. Proširite indeks (587 više) » « Stisni indeks

Aškelon

Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן‎; arap.: ٲشكلون‎, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.

Novi!!: 2016. i Aškelon · Vidi više »

Adenski pokolj

Adenski pokolj bio je teroristički napad i masovno ubojstvo šesnaestero kršćana u jemenskom gradu Adenu koji su početkom ožujka 2016.

Novi!!: 2016. i Adenski pokolj · Vidi više »

Ahmet Davutoğlu

Ahmet Davutoğlu (Taşkent, 26. veljače 1959.), turski političar, diplomat i sveučilišni profesor.

Novi!!: 2016. i Ahmet Davutoğlu · Vidi više »

Al-Kaida

Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski: القاعدة – al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza islamskih terorističkih organizacija.

Novi!!: 2016. i Al-Kaida · Vidi više »

Alan Rickman

Alan Sidney Patrick Rickman (London, 21. veljače 1946. – 14. siječnja 2016.), bio je britanski filmski i kazališni glumac i redatelj.

Novi!!: 2016. i Alan Rickman · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: 2016. i Albert Einstein · Vidi više »

Alep

Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.

Novi!!: 2016. i Alep · Vidi više »

Alexander Van der Bellen

Alexander Van der Bellen, Beč, 18. siječnja 1944. je austrijski političar te aktualni Predsjednik Republike Austrije od 2017.

Novi!!: 2016. i Alexander Van der Bellen · Vidi više »

Altamira

Altamira (španjolski za 'pogled u vis') je diluvijalna špilja u Španjolskoj poznata po paleolitskim slikama i crtežima na zidovima koji prikazuju divlje sisavce i ljudske ruke.

Novi!!: 2016. i Altamira · Vidi više »

Alternativa za Njemačku

Alternativa za Njemačku (njem. Alternative für Deutschland, AfD) je njemačka konzervativna i euroskeptična politička stranka osnovana 6.

Novi!!: 2016. i Alternativa za Njemačku · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: 2016. i Američki dolar · Vidi više »

Angelique Kerber

Angelique Kerber (Bremen, 18. siječnja 1988.) njemačka je tenisačica poljskog podrijetla.

Novi!!: 2016. i Angelique Kerber · Vidi više »

Ankara

Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.

Novi!!: 2016. i Ankara · Vidi više »

António Guterres

António Manuel de Oliveira Guterres, (Lisabon, 30. travnja 1949.), portugalski je političar.

Novi!!: 2016. i António Guterres · Vidi više »

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Novi!!: 2016. i Ante Sekulić · Vidi više »

Ante Stamać

Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.

Novi!!: 2016. i Ante Stamać · Vidi više »

Anton Yelchin

Anton Viktorovich Yelchin (rus. Анто́н Ви́кторович Ельчи́н; Lenjingrad, 11. ožujka 1989. – Los Angeles, 19. lipnja 2016.) bio je američki filmski i televizijski glumac.

Novi!!: 2016. i Anton Yelchin · Vidi više »

Asteci

Astečko carstvo Prikaz astečke kulture Chicomecoatl, astečki bog žita Asteci (španj. Aztecas, Aztecos; eng. Aztecs) bili su moćan indijanski narod koji je u 15. i 16. stoljeću vladao velikim carstvom u južnom Meksiku.

Novi!!: 2016. i Asteci · Vidi više »

Aung San Suu Kyi

Aung San Suu Kyi (čita se: Aun San Su Ći) (Yangon, 19. lipnja 1945.) mijanmarska (burmanska) je političarka i aktivistica.

Novi!!: 2016. i Aung San Suu Kyi · Vidi više »

Australian Open

Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.

Novi!!: 2016. i Australian Open · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: 2016. i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2016. i Austrija · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: 2016. i Šibenik · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: 2016. i Španjolska · Vidi više »

Španjolska rukometna reprezentacija

Španjolska rukometna reprezentacija (2013) Španjolska rukometna reprezentacija predstavlja državu Španjolsku u športu rukometu.

Novi!!: 2016. i Španjolska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Šumarski list

Vladoj Köreskönyi (1845. – 1876.), županijski nadšumar, prvi tajnik Hrvatsko slavonskog šumarskog društva 1876. godine, urednik prvog broja Šumarskog lista. Šumarski list je znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva (Journal of Forestry Society of Croatia).

Novi!!: 2016. i Šumarski list · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: 2016. i Švicarska · Vidi više »

Žan Ojdanić

Žan Ojdanić Žan Ojdanić (7. ožujka 1971. – Sinj, 2. travnja 2016.), hrvatski branitelj, malonogometaš, padobranac, dječji glumac i nekadašnji predsjednik navijačke skupine Torcida iz Splita.

Novi!!: 2016. i Žan Ojdanić · Vidi više »

Žarko Prebil

Žarko Prebil (Split, 8. siječnja 1934. – Rim, 12. lipnja 2016.) bio je hrvatski baletni umjetnik: plesač, koreograf i baletni pedagog međunarodnoga ugleda i karijere.

Novi!!: 2016. i Žarko Prebil · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: 2016. i Ženeva · Vidi više »

Žuži Jelinek

Žuži Jelinek (pravo ime Zsuzsanna Ferber) (Budimpešta, Kraljevina Mađarska, 17. srpnja 1920. – Zagreb, 23. siječnja 2016.) je bila hrvatska modna dizajnerica, stilistica, kolumnistica i spisateljica.

Novi!!: 2016. i Žuži Jelinek · Vidi više »

Čileanska nogometna reprezentacija

Čileanska nogometna reprezentacija je nacionalni nogometni sastav Čilea, pod vodstvom Federación de Fútbol de Chile (šp. za „Čileanski nogometni savez”) koji je osnovan 1895. godine.

Novi!!: 2016. i Čileanska nogometna reprezentacija · Vidi više »

B92

Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.

Novi!!: 2016. i B92 · Vidi više »

Bašar al-Asad

Bašar al-Asad (11. rujna 1965.) je sirijski predsjednik i tajnik sirijske frakcije Baasističke stranke.

Novi!!: 2016. i Bašar al-Asad · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: 2016. i Baden-Württemberg · Vidi više »

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Novi!!: 2016. i Bagdad · Vidi više »

Bahrein

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Bahrein · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: 2016. i Banja Luka · Vidi više »

Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.

Novi!!: 2016. i Barack Obama · Vidi više »

Barcelonska deklaracija

Barcelonska deklaracija može značiti.

Novi!!: 2016. i Barcelonska deklaracija · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: 2016. i Belgija · Vidi više »

Benedikt XVI.

Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.

Novi!!: 2016. i Benedikt XVI. · Vidi više »

Bengt Holmström

Bengt Holmström (Helsinki, 18. travnja 1949.) finski je ekonomist i matematičar, redoviti profesor na MIT-u. Zajedno s britansko-amerićkim ekonomistom Oliverom Hartom 2016.

Novi!!: 2016. i Bengt Holmström · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: 2016. i Beograd · Vidi više »

Bizon

Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom.

Novi!!: 2016. i Bizon · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: 2016. i Bliski istok · Vidi više »

Bob Dylan

Bob Dylan (pravim imenom Robert Allen Zimmerman) (24. svibnja 1941.) američki pjevač, skladatelj i pjesnik.

Novi!!: 2016. i Bob Dylan · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: 2016. i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Boko Haram

Boko Haram je nigerijska islamistička skupina, koju je 2002.

Novi!!: 2016. i Boko Haram · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 2016. i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: 2016. i Brak · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: 2016. i Bratislava · Vidi više »

Brexit

Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).

Novi!!: 2016. i Brexit · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: 2016. i Bruxelles · Vidi više »

Bud Spencer

Bud Spencer (Napulj, 31. listopada 1929. – Rim, 27. lipnja 2016.) rođen kao Carlo Pedersoli poznati je talijanski glumac, poznat po svojoj visini (1,93 m) i ulogama u "špageti westernima" i komedijama.

Novi!!: 2016. i Bud Spencer · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: 2016. i Budimpešta · Vidi više »

Butros Butros-Gali

Butros Butros-Gali (arapski: بطرس بطرس غالي); Kairo, 14. studenog 1922. – Kairo, 16. veljače 2016.) bio je egipatski diplomat.

Novi!!: 2016. i Butros Butros-Gali · Vidi više »

Carnegie Hall

Carnegie Hall Carnegie Hall je koncertna dvorana na Manhattanu u New Yorku.

Novi!!: 2016. i Carnegie Hall · Vidi više »

Carolina Panthers

Carolina Panthers je profesionalni klub američkog nogometa koji se natječe u NFL ligi.

Novi!!: 2016. i Carolina Panthers · Vidi više »

Carrie Fisher

Carrie Frances Fisher (21. listopada 1956. – 27. prosinca 2016.) je bila američka glumica, spisateljica i komičarka.

Novi!!: 2016. i Carrie Fisher · Vidi više »

Ciudad de México

Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.

Novi!!: 2016. i Ciudad de México · Vidi više »

CNN

Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.

Novi!!: 2016. i CNN · Vidi više »

Copa América Centenario

Copa América Centenario održao se u SAD-u od 3. do 26. lipnja 2016. godine u SAD-u. Gradovi domaćini su bili Seattle, Chicago, Foxborough, Massachusetts, East Rutherford, New Jersey, Santa Clara, Kalifornija, Philadelphia, Pasadena, Kalifornija, Glendale, Arizona, Houston i Orlando, Florida.

Novi!!: 2016. i Copa América Centenario · Vidi više »

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.

Novi!!: 2016. i Crkveni raskol · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 2016. i Crna Gora · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: 2016. i Danska · Vidi više »

David Bowie

David Bowie, rođen kao David Robert Jones (London, 8. siječnja 1947. – New York City, 10. siječnja 2016.) bio je britanski rock glazbenik, skladatelj, glazbeni producent, aranžer i glumac.

Novi!!: 2016. i David Bowie · Vidi više »

David Cameron

David William Donald Cameron (London, 9. listopada 1966.), bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva i vođa Konzervativne stranke.

Novi!!: 2016. i David Cameron · Vidi više »

David James Thouless

Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. David James Thouless (Bearsden, Škotska, 21. rujna 1934. – Cambridge, 6. travnja 2019.), britanski fizičar.

Novi!!: 2016. i David James Thouless · Vidi više »

Davisov kup

Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.

Novi!!: 2016. i Davisov kup · Vidi više »

Demokratska Republika Kongo

Demokratska Republika Kongo (prijašnja imena Zair i Kongo-Kinshasa) je država u središnjoj Africi.

Novi!!: 2016. i Demokratska Republika Kongo · Vidi više »

Denver Broncos

Denver Broncos je NFL momčad iz Denvera u Coloradu, a natječu se u zapadnoj diviziji AFC konferencije NFLa.

Novi!!: 2016. i Denver Broncos · Vidi više »

Deveti planet

Umjestnički prikaz Devetog planeta kao ledenog diva u odnosu na unutarnji Sunčev sustav i Mliječnu stazu. Deveti planet je pretpostavljeni planet u vanjskom dijelu sunčeva sustava.

Novi!!: 2016. i Deveti planet · Vidi više »

Dhaka

Dhaka (prethodno Dacca; bengalski: ঢাকা), s populacijom od 12.295.728 2007 Population Estimate.

Novi!!: 2016. i Dhaka · Vidi više »

Dilma Rousseff

Dilma Vana Rousseff (portugalski: Dilma Vana Rousseff, bugarski: Дилма Вана Русев, Belo Horizonte, Minas Gerais, 14. prosinca 1947.) bivša predsjednica Brazila.

Novi!!: 2016. i Dilma Rousseff · Vidi više »

Dmitro Hnatjuk

Dmitro Mihajlovič Hnatjuk (ukr. Дмитро Михайлович Гнатюк); (Ukrajina, Mamajivci, 28. ožujka 1925.); je ukrajinski i sovjetski glazbenik, operni pjevač, pedagog i profesor.

Novi!!: 2016. i Dmitro Hnatjuk · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: 2016. i Domovinski rat · Vidi više »

Donald Trump

Donald John Trump (Queens, New York, 14. lipnja 1946.), američki je poduzetnik, televizijski producent i voditelj te političar njemačko-škotskog podrijetla, koji je od 20.

Novi!!: 2016. i Donald Trump · Vidi više »

Dragan Nikolić

Dragoslav "Dragan" Nikolić (Beograd, 20. kolovoza 1943. – Beograd, 11. ožujka 2016.) bio je jedan od najboljih i najpoznatijih srbijanskih glumaca.

Novi!!: 2016. i Dragan Nikolić · Vidi više »

Drniški pršut

Drniški pršut (tal. prosciutto prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus vrlo isušen), izvorni drniški trajni suhomesnati proizvod, od svinjskog buta bez zdjeličnih kost koji se ubraja u hrvatske autohtone proizvode.

Novi!!: 2016. i Drniški pršut · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: 2016. i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: 2016. i Dubrovnik · Vidi više »

Duncan Haldane

Duncan Haldane ili Frederick Duncan Michael Haldane (London, 14. rujna 1951.), britanski fizičar.

Novi!!: 2016. i Duncan Haldane · Vidi više »

Edgar Mitchell

Edgar Dean Mitchell (Hereford, 17. rujna 1930. – West Palm Beach, 4. veljače 2016.), bio je časnik Američke ratne mornarice, pokusni pilot, aeronautički inženjer, astronaut i ufolog.

Novi!!: 2016. i Edgar Mitchell · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 2016. i Egipat · Vidi više »

Eksplozija

Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.

Novi!!: 2016. i Eksplozija · Vidi više »

Ero s onoga svijeta

Ero s onoga svijeta je komična opera u tri čina Jakova Gotovca, op.

Novi!!: 2016. i Ero s onoga svijeta · Vidi više »

Esma Redžepova

Esma Redžepova-Teodosievska (makedonski: Есма Реџепова-Теодосиевска; Skoplje, 8. kolovoza 1943. – Skoplje, 11. prosinca 2016.) bila je makedonska pjevačica romske glazbe i humanitarka.

Novi!!: 2016. i Esma Redžepova · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.

Novi!!: 2016. i Europska komisija · Vidi više »

Europska migracijska kriza 2015.

Države iz kojih dolazi najviše migranata Europska migracijska kriza 2015. naziv je migracije stanovnika afričkih i azijskih zemalja prema državama Europske unije.

Novi!!: 2016. i Europska migracijska kriza 2015. · Vidi više »

Europska prijestolnica kulture

Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.

Novi!!: 2016. i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 2016. i Europska unija · Vidi više »

Europski superkup (vaterpolo)

Superkup je europski vaterpolski trofej, za kojeg su se prije natjecali dva kluba, pobjednik Kupa europskih prvaka i pobjednik Kupa pobjednika kupova.

Novi!!: 2016. i Europski superkup (vaterpolo) · Vidi više »

Europsko prvenstvo u karateu 2016.

51.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u karateu 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u kuglanju za slijepe i slabovidne 2016.

16.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u kuglanju za slijepe i slabovidne 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.

Europsko prvenstvo u nogometu 2016., popularnije pod nazivom UEFA Euro 2016, bilo je 15.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016.

Dvanaesto europsko prvenstvo u rukometu održalo se od 15. do 31. siječnja 2016. godine u Poljskoj.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016.

12.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016.

Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016. 32.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene – Beograd 2016.

Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene – Beograd 2016. 15.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u vaterpolu za žene – Beograd 2016. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u veslanju 2016.

Europsko prvenstvo u veslanju 2016. bilo je deseto izdanje europskoga veslačkog prvenstva održano u njemačkom Brandenburgu, u istoimenoj njemačkoj saveznoj državi, od 6. do 8. svibnja 2016. godine.

Novi!!: 2016. i Europsko prvenstvo u veslanju 2016. · Vidi više »

ExoMars

ExoMars je robotska svemirska misija koja uključuje nekoliko Marsovih rovera.

Novi!!: 2016. i ExoMars · Vidi više »

Ferhadija džamija u Banjoj Luci

Ferhat-pašina džamija (znana kao Ferhadija džamija), središnja je džamija Banjalučkog muftiluka, te najznačajniji objekt u Banjoj Luci.

Novi!!: 2016. i Ferhadija džamija u Banjoj Luci · Vidi više »

Fidel Castro

Fidel Alejandro Castro Ruz (Mayarí, Kuba, 13. kolovoza 1926. – Havana, 25. studenog 2016.), bio je kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunističke partije Kube, predsjednik državnog vijeća i vijeća ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga.

Novi!!: 2016. i Fidel Castro · Vidi više »

FIFA

FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.

Novi!!: 2016. i FIFA · Vidi više »

FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016.

FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016. bit će 13.

Novi!!: 2016. i FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2016. · Vidi više »

Filistejci

Filistejci (hebr. פלשטים) bili su narod nastanjen u Filisteji (dio današnje Palestine i Izraela), na prostoru između obale Sredozemnog mora, Sirsko-arapske pustinje, južnog dijela Libanona i Mrtvog mora.

Novi!!: 2016. i Filistejci · Vidi više »

FISA

Međunarodna veslačka federacija se naziva FISA, što je skraćenica od francuskog naziva Fédération Internationale des Sociétés d'Aviron.

Novi!!: 2016. i FISA · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 2016. i Francuska · Vidi više »

Francuska nogometna reprezentacija

Francuska nogometna reprezentacija predstavlja Francusku u međunarodnim nogometnim natjecanjima.

Novi!!: 2016. i Francuska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Franjo

Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.

Novi!!: 2016. i Franjo · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: 2016. i Franjo Josip I. · Vidi više »

Fuleren

Bukminsterfuleren C60.Biserka Tkalčeć, Antica Petreski: Kemijski elementi i njihovi spojevi, udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Školska knjiga, 2014. Ikosaedarski fuleren C540. ''Montreal Biosphère'', Buckminster Fuller, 1967. Fuleren je treća alotropska modifikacija ugljika (uz dijamant i grafit), organska tvar s kuglastim šupljim molekulama u obliku pravilnih poliedara, koja se sastoji od ugljikovih atoma povezanih u 12 peterokuta i različit broj šesterokuta.

Novi!!: 2016. i Fuleren · Vidi više »

Gej

lezbijskog pokreta Gej (ponekad i izvorno engleska transkripcija gay) je seksualni identitet homoseksualnih osoba, uglavnom homoseksualnih muškaraca.

Novi!!: 2016. i Gej · Vidi više »

George Gaynes

George Gaynes (rođen kao George Jongejans; Helsinki, 16. svibnja 1917. – North Bend, Washington, 15. veljače 2016.) bio je američki televizijski i kazališni glumac.

Novi!!: 2016. i George Gaynes · Vidi više »

George Kennedy

George Harris Kennedy Jr. (18. veljače 1925. – Middleton, Idaho, SAD, 28. veljače 2016.), američki glumac i oskarovac.

Novi!!: 2016. i George Kennedy · Vidi više »

George Martin

Sir George (Henry) Martin (3. siječnja, 1926. – 8. ožujka 2016.) slavni je britanski glazbeni producent, aranžer i skladatelj.

Novi!!: 2016. i George Martin · Vidi više »

George Michael

Georgios Kyriacos Panayiotou, poznatiji kao George Michael (London, 25. lipnja 1963. – Goring-on-Thames, Oxfordshire, 25. prosinca 2016.), britanski pjevač grčko-ciparskog porijekla.

Novi!!: 2016. i George Michael · Vidi više »

Gibraltarska nogometna reprezentacija

Gibraltarska nogometna reprezentacija predstavlja Gibraltar u međunarodnom muškom nogometu.

Novi!!: 2016. i Gibraltarska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Glas Istre

Glas Istre su hrvatske dnevne novine — nezavisni dnevnik iz Pule čije je prvo izdanje izašlo 18. kolovoza 1943.

Novi!!: 2016. i Glas Istre · Vidi više »

Glas Slavonije

Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima.

Novi!!: 2016. i Glas Slavonije · Vidi više »

Go (igra)

Go je drevna dalekoistočna strateška igra na ploči.

Novi!!: 2016. i Go (igra) · Vidi više »

Goran Hadžić

Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: 2016. i Goran Hadžić · Vidi više »

Gotardski bazni tunel

Gotardski bazni tunel Zemljovid dionice Gotardski bazni tunel (njem. Gotthard-Basistunnel, fra. Tunnel de base du Saint-Gothard, tal. Galleria di base del San Gottardo; eng. Gotthard Base Tunnel), skraćeno GBT (GBT), željeznički tunel kroz švicarske Alpe koji je službeno otvoren 1. lipnja 2016. i ima zakazanu komercijalnu službu od 11.

Novi!!: 2016. i Gotardski bazni tunel · Vidi više »

Građanski rat u Siriji

Građanski rat u Siriji je naziv za trenutni oružani sukob koji se od proljeća 2011. godine, vodi u Siriji između vlade predsjednika Bašara al-Asada na jednoj strani i opozicionih pobunjenika na drugoj strani.

Novi!!: 2016. i Građanski rat u Siriji · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: 2016. i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 2016. i Grčka · Vidi više »

Guido Westerwelle

Guido Westerwelle (Bad Honnef, 27. prosinca 1961. – Köln, 18. ožujka 2016.), njemački političar, ministar vanjskih poslova i dokancelar Njemačke u drugoj Vladi Angele Merkel te predsjednik Slobodne demokratske stranke između 2001. i 2011. godine.

Novi!!: 2016. i Guido Westerwelle · Vidi više »

Guinnessova knjiga rekorda

Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.

Novi!!: 2016. i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.

Novi!!: 2016. i Gvatemala · Vidi više »

Han Kinezi

Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.

Novi!!: 2016. i Han Kinezi · Vidi više »

Hannover 96

Hannover 96 je njemački nogometni klub iz grada Hannovera.

Novi!!: 2016. i Hannover 96 · Vidi više »

Hans-Dietrich Genscher

Hans-Dietrich Genscher (Reideburg, danas Halle (Saale), 21. ožujka 1927. – Pech (Wachtberg), 31. ožujka 2016.) bio je njemački političar.

Novi!!: 2016. i Hans-Dietrich Genscher · Vidi više »

Harper Lee

Harper Lee i George W. Bush 2007. Nelle Harper Lee, (Monroeville, Alabama, 28. travnja 1926. — Monroeville, 19. veljače 2016.), američka spisateljica.

Novi!!: 2016. i Harper Lee · Vidi više »

Hashim Thaçi

Hashim Thaçi (Broćna kraj Srbice, 24. travnja 1968.), kosovski političar, prvi premijer Republike Kosovo 1999.

Novi!!: 2016. i Hashim Thaçi · Vidi više »

Havana

Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.

Novi!!: 2016. i Havana · Vidi više »

Higgsov bozon

baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.

Novi!!: 2016. i Higgsov bozon · Vidi više »

Hillary Rodham Clinton

Hillary Diane Rodham Clinton (Chicago, 26. listopada 1947.), američka je političarka, diplomatkinja i bivša odvjetnica koja je služila kao 67.

Novi!!: 2016. i Hillary Rodham Clinton · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: 2016. i Hladni rat · Vidi više »

Hong Kong

Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.

Novi!!: 2016. i Hong Kong · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 2016. i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: 2016. i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatski veslački savez

Grb Hrvatskog veslačkog saveza Hrvatski veslački savez (HVS) krovna je organizacija veslačkog sporta u Hrvatskoj.

Novi!!: 2016. i Hrvatski veslački savez · Vidi više »

Hrvatsko šumarsko društvo

Šumarski dom u Zagrebu Hrvatsko šumarsko društvo ima izvor u Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu, koje je na inicijativu šumara osnovano u Zagrebu 1841. godine.

Novi!!: 2016. i Hrvatsko šumarsko društvo · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci

HNK Ivana pl.

Novi!!: 2016. i Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci · Vidi više »

Ilija Ivezić

Ilija Ivezić (Gračac, 20. srpnja 1926. – 14. travnja 2016.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 2016. i Ilija Ivezić · Vidi više »

Imre Kertész

'''Imre Kertész''' Imre Kertész (Budimpešta, 9. studenog 1929. – Budimpešta 31. ožujka 2016.), židovsko-mađarski književnik.

Novi!!: 2016. i Imre Kertész · Vidi više »

INA

INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.

Novi!!: 2016. i INA · Vidi više »

Indiana

Indiana je savezna država u SAD-u. 93994 km2.

Novi!!: 2016. i Indiana · Vidi više »

Indijanci

20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.

Novi!!: 2016. i Indijanci · Vidi više »

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Novi!!: 2016. i Indonezija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Iran · Vidi više »

Islamska država

Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.

Novi!!: 2016. i Islamska država · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: 2016. i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 2016. i Italija · Vidi više »

Ivan Lovrinović

Ivan Lovrinović (Guča Gora, 7. ožujka 1960.). Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: 2016. i Ivan Lovrinović · Vidi više »

Ivana Husar

Ivana Husar (Zagreb, 11. lipnja 1977.) je hrvatska pjevačica i skladateljica.

Novi!!: 2016. i Ivana Husar · Vidi više »

Jacques Rivette

Jacques Rivette (Rouen, Francuska, 1. ožujka 1928. – 29. siječnja 2016.) bio je francuski filmski redatelj.

Novi!!: 2016. i Jacques Rivette · Vidi više »

Jagoda Kaloper

Jagoda Kaloper (Zagreb, 19. lipnja 1947. – Beč, 1. listopada 2016.) bila je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica i slikarica.

Novi!!: 2016. i Jagoda Kaloper · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: 2016. i Japan · Vidi više »

Japanci

Jimmu Tenno, u japanskom mitu prvi je car i utemeljitelj dinastije. Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu i Shikoku.

Novi!!: 2016. i Japanci · Vidi više »

Japanska rukometna reprezentacija

Japanska rukometna reprezentacija predstavlja državu Japan u športu rukometu.

Novi!!: 2016. i Japanska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Jingzhou

Muzej grada Jingzhou (mandarinski jezik 荆州) je grad na razini prefekture u kineskoj provinciji Hubei, smješten na obalama rijeke Yangtze.

Novi!!: 2016. i Jingzhou · Vidi više »

Johan Cruijff

Hendrik Johannes Cruijff (25. travnja 1947. – 24. ožujka 2016.), bio je najbolji nizozemski i jedan od najboljih svjetskih nogometaša te jedan od najtrofejnijih trenera svih vremena.

Novi!!: 2016. i Johan Cruijff · Vidi više »

Josip Friščić

Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.), bio je hrvatski političar, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, bivši predsjednik HSS-a. Župan Koprivničko-križevačke županije od 2001. do 2008. godine.

Novi!!: 2016. i Josip Friščić · Vidi više »

Juan Manuel Santos

Juan Manuel Santos Calderón (Bogota, 10. kolovoza 1951.) kolumbijski je novinar, ekonomist i konzervativni političar, Bio je predsjednik Kolumbije od kolovoza 2010.

Novi!!: 2016. i Juan Manuel Santos · Vidi više »

Južna Italija

Južna Italija (Italia Meridionale ili Mezzogiorno) je zajednički izraz za regije Basilicata, Kampanija, Kalabrija, Apulija i Sicilija, koje se nalaze na jugu Italije, kao i Molise i Abruzzo, koje su zemljopisno bliže centru.

Novi!!: 2016. i Južna Italija · Vidi više »

Južna polutka

Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.

Novi!!: 2016. i Južna polutka · Vidi više »

Jubilej godine milosrđa

Bartolomé Esteban Murillo, Povratak izgubljenog sina Giuseppe Molteni: Ispovijed, 1838. Jubilej godine milosrđa (latinski: Iubilaeum Extraordinarium Misericordiae) bila je izvanredna jubilejska godina posvećena Božjemu milosrđu.

Novi!!: 2016. i Jubilej godine milosrđa · Vidi više »

Jure Radić

Jure Radić (Baška Voda, 15. rujna 1953. – Zagreb, 10. rujna 2016.) bio je hrvatski političar i poduzetnik.

Novi!!: 2016. i Jure Radić · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: 2016. i Jutarnji list · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: 2016. i Kairo · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: 2016. i Kanada · Vidi više »

Katarska rukometna reprezentacija

Katarska rukometna reprezentacija predstavlja državu Katar u športu rukometu.

Novi!!: 2016. i Katarska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: 2016. i Katolička Crkva · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Kazahstan · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Kina · Vidi više »

Kiril I.

Kiril I. 2011. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril I. (svjetovno Vladimir Mihajlovič Gundjajev; Sankt-Peterburg, Rusija, 20. studenoga 1946.) je vrhovni predsjedatelj Ruske pravoslavne crkve.

Novi!!: 2016. i Kiril I. · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: 2016. i Koprivnica · Vidi više »

Kosovska nogometna reprezentacija

Nogometna reprezentacija Kosova predstavlja državu Kosovo u međunarodnom muškom nogometu.

Novi!!: 2016. i Kosovska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Kosovski nogometni savez

Kosovski nogometni savez (alb. Federata e Futbollit e Kosovës, FFK) je krovno nogometno tijelo na Kosovu.

Novi!!: 2016. i Kosovski nogometni savez · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: 2016. i Krakov · Vidi više »

Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)

Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.

Novi!!: 2016. i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka) · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: 2016. i Kršćanstvo · Vidi više »

Kumamoto

Kumamoto (japanski:熊本市 Kumamoto-shi) je grad u Japanu na otoku Kyushu.

Novi!!: 2016. i Kumamoto · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Kurdi · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Kuvajt · Vidi više »

Lahore

Lahore (pandžabi: لہور, urdu: لاہور) glavni je grad pakistanske pokrajine Pandžab i drugi najveći grad u Pakistanu, nakon Karačija.

Novi!!: 2016. i Lahore · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: 2016. i Ledeno doba · Vidi više »

Leicester City F.C.

Leicester City F.C., engleski je nogometni prvoligaški klub iz grada Leicestera.

Novi!!: 2016. i Leicester City F.C. · Vidi više »

LEN Liga prvaka

Liga prvaka (eng. LEN Champions League) je europsko klupsko vaterpolsko natjecanje koje se održava sezonski svake godine.

Novi!!: 2016. i LEN Liga prvaka · Vidi više »

LEN Liga prvaka 2015./16.

LEN Liga prvaka 2015./16.

Novi!!: 2016. i LEN Liga prvaka 2015./16. · Vidi više »

Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia

Leonessa Nuoto Pallanuoto je talijanski vaterpolski klub iz Brescie.

Novi!!: 2016. i Leonessa Nuoto Pallanuoto Brescia · Vidi više »

Leopold Mandić

Leopold Bogdan Mandić OFMCap (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.) bio je hrvatski katolički svećenik, kapucin i poznati ispovjednik.

Novi!!: 2016. i Leopold Mandić · Vidi više »

Lepa Smoje

Ana Leposava Smoje, djevojački Čatipović, (Zadar, 20. veljače 1920. – Split, 9. ožujka 2016.), bila je hrvatska plesna koreografkinja i supruga Miljenka Smoje, često nazivana i zaštitnim znakom grada Splita.

Novi!!: 2016. i Lepa Smoje · Vidi više »

Leukemija

Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.

Novi!!: 2016. i Leukemija · Vidi više »

Lillehammer

Lillehammer je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Oppland čije je i središte.

Novi!!: 2016. i Lillehammer · Vidi više »

Lionel Messi

Lionel Andrés Messi (Rosario, 24. lipnja 1987.) argentinski je nogometaš i reprezentativac.

Novi!!: 2016. i Lionel Messi · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2016. i Litva · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: 2016. i Luksemburg · Vidi više »

Luksor

Luksor (arapski: الأقصر) se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe.

Novi!!: 2016. i Luksor · Vidi više »

Mahunarke

Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta.

Novi!!: 2016. i Mahunarke · Vidi više »

Maiduguri

Maiduguri (poznat i kao Yerwa) glavni je grad nigerijske savezne države Borno i sedmi grad po brojnosti u Nigeriji.

Novi!!: 2016. i Maiduguri · Vidi više »

Majka Angelica

Majka Angelica, rođena kao Rita Antoinette Rizzo (Canton, Ohio, 20. travnja 1923. – Hanceville, Alabama, 27. ožujka 2016.), američka katolička časna sestra klarisa iz reda klarisa trajnoga klanjanja.

Novi!!: 2016. i Majka Angelica · Vidi više »

Majka Tereza

Sveta Majka Tereza (rođ. Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, Skoplje, 26. kolovoza 1910. – Kalkuta, 5. rujna 1997.http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/Articolo.asp?c.

Novi!!: 2016. i Majka Tereza · Vidi više »

Mali nogomet

Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.

Novi!!: 2016. i Mali nogomet · Vidi više »

Marin Kovačić

Marin Kovačić (Split, 14. listopada 1943. – Split, 12. siječnja 2016.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 2016. i Marin Kovačić · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: 2016. i Mars · Vidi više »

Marvin Minsky

Marvin Lee Minsky (New York City, 9. kolovoza 1927. — Boston, 24. siječnja, 2016.) bio je američki kognitivni znanstvenik u području umjetne inteligencije (AI), suosnivač laboratorija za umjetnu inteligenciju na MIT-u, te autor nekoliko tekstova o AI i filozofiji.

Novi!!: 2016. i Marvin Minsky · Vidi više »

Maurice White

Maurice White (19. prosinca 1941. – Los Angeles, 4. veljače 2016.) bio je američki pjevač, tekstopisac, glazbenik i producent.

Novi!!: 2016. i Maurice White · Vidi više »

Međimurska trikotaža Čakovec

Međimurska trikotaža Čakovec, poznata i po kratici MTČ, bivša hrvatska tekstilna tvornica, jedna od najvećih u zemlji u toj djelatnosti, koja se bavila proizvodnjom i prodajom trikotažnih proizvoda.

Novi!!: 2016. i Međimurska trikotaža Čakovec · Vidi više »

Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav

Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav je međunarodni kazališni festival profesionalnog komornog teatra koji se održava svake godine u Umagu u razdoblju od tjedan dana.

Novi!!: 2016. i Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: 2016. i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: 2016. i Meksiko · Vidi više »

Merle Haggard

Merle Ronald Haggard (Oildale, Kalifornija, 6. travnja 1937. - Palo Cedro, Kalifornija, 6. travnja 2016.) američki country kantautor i multiinstrumentalist.

Novi!!: 2016. i Merle Haggard · Vidi više »

Michael Phelps

Michael Phelps (30. lipnja 1985.) je američki plivač, višestruki svjetski rekorder, svjetski prvak i olimpijski pobjednik.

Novi!!: 2016. i Michael Phelps · Vidi više »

Michel Platini

Michel François Platini (Jœuf, 21. lipnja 1955.), francuski nogometaš talijanskog podrijetla.

Novi!!: 2016. i Michel Platini · Vidi više »

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Novi!!: 2016. i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: 2016. i Misa · Vidi više »

Mjanmar

Mjanmar, Mijanmar, Mianmar drugim imenima Burma, Mjanma, Mianma, službeno Republika Unija Mjanmar je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana).

Novi!!: 2016. i Mjanmar · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: 2016. i Molekula · Vidi više »

Montevideo

Montevideo je glavni i najveći grad Urugvaja, u istoimenom departmanu na ušću La Plate.

Novi!!: 2016. i Montevideo · Vidi više »

Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

Novi!!: 2016. i Montpellier · Vidi više »

Muhammad Ali

Muhammad Ali, rođen kao Cassius Marcellus Clay, Jr., (Louisville, Kentucky, 17. siječnja 1942. – Scottsdale, Arizona, 3. lipnja 2016.), bio je američki boksač, prema mnogim ocjenama najveći boksač teške kategorije u povijesti te jedan od najvećih sportaša 20. stoljeća.

Novi!!: 2016. i Muhammad Ali · Vidi više »

Nada Subotić

Nada Subotić (Bošnjaci, 11. listopada 1931. – Zagreb, 28. siječnja 2016.), objavljeno i pristupljeno 29.

Novi!!: 2016. i Nada Subotić · Vidi više »

Nancy Reagan

Nancy Davis Reagan (New York, 6. srpnja 1921. – Bel Air, Los Angeles, 6. ožujka 2016.) američka prva dama, supruga guvernera Kalifornije, kasnije predsjednika SAD-a Ronalda Reagana.

Novi!!: 2016. i Nancy Reagan · Vidi više »

Napad u Nici (srpanj 2016.)

Napadač Napad u Nici bio je teroristički čin kojeg je počinio 31-godišnji lokalni stanovnik Nice.

Novi!!: 2016. i Napad u Nici (srpanj 2016.) · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: 2016. i NATO · Vidi više »

New Britain

Zemljovid New Britaina New Britain ili Nova Britanija (tok pisin: Niu Briten), najveći otok Bismarckovog mora.

Novi!!: 2016. i New Britain · Vidi više »

Nica

Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.

Novi!!: 2016. i Nica · Vidi više »

Nick Menza

Nicholas "Nick" Menza (München, Njemačka, 23. srpnja 1964. – Los Angeles, Kalifornija, SAD, 21. svibnja 2016.) bio je američki glazbenik, najpoznatiji kao bubnjar američkog thrash metal sastava Megadeth, od 1989. do 1998. godine, pa ponovno 2004. i 2014. godine.

Novi!!: 2016. i Nick Menza · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: 2016. i Nigerija · Vidi više »

Nikša Njirić

Nikša Njirić (Dubrovnik, 13. travnja 1927. – Zagreb, 31. srpnja 2016.) bio je hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i muzikolog.

Novi!!: 2016. i Nikša Njirić · Vidi više »

Nikola Šubić Zrinski

Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.

Novi!!: 2016. i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »

Nimr al-Nimr

Nimr Bakr al-Nimr (arapski:نمر باقر النمر) Nimr Bāqr an-Nimr; al-Awamiyah, 21. lipnja 1959. – 2. siječnja 2016., najčešće navođen kao šeik Nimr, bio je šijitski šeik i ajatolah Nimr al-Nimr bio je šeik i ajatolah u gradu al-Awamiyah u Istočnoj pokrajini Saudijske Arabije, poznat kao jedan od najistaknutijih vođa šijitske zajednice u zemlji, ali i po političkom aktivizmu i borbi za uvođenje demokracije, koja je posebno došla do izražaja u vrijeme Arapskoga proljeća kada je vodio demonstracije protiv režima.

Novi!!: 2016. i Nimr al-Nimr · Vidi više »

Nina Badrić

Nina Badrić (Zagreb, 4. srpnja 1972.), hrvatska je pop pjevačica i višestruka osvajačica nagrade Porin.

Novi!!: 2016. i Nina Badrić · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: 2016. i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: 2016. i Njemačka · Vidi više »

Njemačka rukometna reprezentacija

Njemačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.

Novi!!: 2016. i Njemačka rukometna reprezentacija · Vidi više »

Nobelova nagrada za ekonomiju

Nobelova nagrada za ekonomiju, punog naziva Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela (švedski: Sveriges Riksbanks pris i ekonomisk vetenskap till Alfred Nobels minne), jedna je od šest Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje za iznimna postignuća i otkrića na području ekonomije.

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za ekonomiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Nobelova nagrada za književnost

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: 2016. i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: 2016. i Nogomet · Vidi više »

Norveška ženska rukometna reprezentacija

Norveška ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Norvešku u športu rukometu.

Novi!!: 2016. i Norveška ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Novak Đoković

Novak Đoković (srp. ćir. Новак Ђоковић; Beograd, 22. svibnja 1987.), srbijanski je profesionalni tenisač.

Novi!!: 2016. i Novak Đoković · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: 2016. i Novi list · Vidi više »

Novotvorina

Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.

Novi!!: 2016. i Novotvorina · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: 2016. i Nuklearno oružje · Vidi više »

Ojārs Grīnbergs

Ojārs Grīnbergs (Riga, 19. studenog 1942. – Riga, 22. travnja 2016.) bio je latvijski i sovjetski pop pjevač i političar.

Novi!!: 2016. i Ojārs Grīnbergs · Vidi više »

Olimpijske igre mladih

Olimpijske igre mladih (skraćeno OIM) je međunarodni športski događaj u kojem sudjeluju mladi športaši diljem svijeta starosti od 14 do 18 godina.

Novi!!: 2016. i Olimpijske igre mladih · Vidi više »

Oliver Hart

Oliver Hart može označavati sljedeće osobe.

Novi!!: 2016. i Oliver Hart · Vidi više »

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Novi!!: 2016. i Opatija · Vidi više »

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Novi!!: 2016. i Opsada Sigeta · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 2016. i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 2016. i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osman Arnautović

Osman Arnautović (Bijeljina, 16. svibnja 1948. – Bruxelles, 18. rujna 2016.), bosanskohercegovački prevoditelj i pisac te profesor u gimnaziji.

Novi!!: 2016. i Osman Arnautović · Vidi više »

Padobranstvo

Padobranac Padobranstvo je grana športskoga zrakoplovstva koja obuhvaća natjecanja u skokovima padobranom.

Novi!!: 2016. i Padobranstvo · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: 2016. i Pakistan · Vidi više »

Panamski dokumenti

Bankovska četvrt u gradu Panamá. Države u kojima su političari ili javni službenici povezani s Panamskim dokumentima Panamski dokumenti (engleski Panama papers) povjerljivi su dokumenti panamske pravne tvrtke Mossack Fonseca koja se specijalizirala za usluge otvaranja i vođenja offshore računa i kompanija.

Novi!!: 2016. i Panamski dokumenti · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: 2016. i Papa · Vidi više »

Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja ili Papuanska Nova Gvineja (službeno Papua Nova Gvineja) je država u Oceaniji.

Novi!!: 2016. i Papua Nova Gvineja · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: 2016. i Pariz · Vidi više »

Patty Duke

Patty Duke (14. prosinca 1946.), američka kazališna, filmska i televizijska glumica, dobitnica Oscara za najbolju sporednu glumicu (1962. godine).

Novi!!: 2016. i Patty Duke · Vidi više »

Paul Hisao Yasuda

Paul Hisao Yasuda (japanski: パウロ 安田 久雄; Hepburn: Pauro Yasuda Hisao; Kurume, Fukuoka, 20. prosinca 1921. – Osaka, 23. travnja 2016.) bio je japanski prelat Katoličke Crkve.

Novi!!: 2016. i Paul Hisao Yasuda · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: 2016. i Planet · Vidi više »

Pluton

Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.

Novi!!: 2016. i Pluton · Vidi više »

Poplava

Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.

Novi!!: 2016. i Poplava · Vidi više »

Porajnje-Falačka

Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: 2016. i Porajnje-Falačka · Vidi više »

Port Moresby

Port Moresby je glavni grad države Papue Nove Gvineje.

Novi!!: 2016. i Port Moresby · Vidi više »

Portland, Oregon

thumb Portland je najveći grad u američkoj saveznoj državi Oregon i sjedište okruga Multnomah.

Novi!!: 2016. i Portland, Oregon · Vidi više »

Portugalska nogometna reprezentacija

Portugalska nogometna reprezentacija je nacionalna nogometna reprezentacija Portugala.

Novi!!: 2016. i Portugalska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: 2016. i Potres · Vidi više »

Potres na sjeveroistoku Indije 2016.

Potres na sjeveroistoku Indije 2016. naziv je za potres jačine 6,7 magnituda po Richteru i VII (Vrlo snažan) po Mercallijevoj ljestvici, koji je 4. siječnja 2016. pogodio područje 29 kilometara zapadno od grada Imphala u indijskoj saveznoj državi Manipuru.

Novi!!: 2016. i Potres na sjeveroistoku Indije 2016. · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: 2016. i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Priče iz davnine

Naslovnica ''Priča iz davnine'' iz 1926. godine Priče iz davnine, glasovita zbirka od osam pripovijetki-bajki Ivane Brlić-Mažuranić, u kojima je autorica ostvarila svoj književni vrhunac.

Novi!!: 2016. i Priče iz davnine · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 2016. i Prijestupna godina · Vidi više »

Prince

Prince Rogers Nelson (Minneapolis, 7. lipnja 1958. – Chanhassen, Minnesota, 21. travnja 2016.), poznatiji samo kao Prince, bio je američki kantautor.

Novi!!: 2016. i Prince · Vidi više »

Promijenimo Hrvatsku

Promijenimo Hrvatsku (kratica PH), hrvatska je politička stranka.

Novi!!: 2016. i Promijenimo Hrvatsku · Vidi više »

Prstenastorepi lemur

Prstenastorepi lemur (Lemur catta) je veliki polumajmun koji pripada porodici Lemuridae.

Novi!!: 2016. i Prstenastorepi lemur · Vidi više »

Raúl Castro

Raúl Alejandro Castro Cruz (Mayarí, 3. lipnja 1931.) bio je predsjednik kubanskog Državnog savjeta (državni poglavar Kube) od 2008.

Novi!!: 2016. i Raúl Castro · Vidi više »

Radžastan

Radžastan ili Rajasthan (hi. राजस्थान Rājasthān ˈrɑːʤʌstʰɑːn, što znači „zemlja kraljevstava”) je savezna država Indije koja se nalazi na sjeverozapadu države.

Novi!!: 2016. i Radžastan · Vidi više »

Radovan Karadžić

Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.

Novi!!: 2016. i Radovan Karadžić · Vidi više »

Rama IX., tajlandski kralj

Kralj Bhumibol Adulyadej Bhumibol Adulyadej (Cambridge, 5. prosinca 1927. – 13. listopada 2016.), službeno zvan "Veliki" (tai: มหาราช, Maharaja) te isto tako poznat kao Rama IX., bio je kralj Tajlanda.

Novi!!: 2016. i Rama IX., tajlandski kralj · Vidi više »

Ratovi zvijezda

Logotip početne špice iz prvog dijela: Nova nada Ratovi zvijezda (također i Zvjezdani ratovi, eng. Star Wars) američka je medijska franšiza epske svemirske opere koju je kreirao producent i redatelj George Lucas.

Novi!!: 2016. i Ratovi zvijezda · Vidi više »

Real Madrid C.F.

Real Madrid (šp.: Real Madrid Club de Fútbol), španjolsko je športsko društvo, uz Barcelonu najznačajnije u državi, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu.

Novi!!: 2016. i Real Madrid C.F. · Vidi više »

Recep Tayyip Erdoğan

Recep Tayyip Erdoğan (Istanbul, 26. veljače 1954.), turski političar, dvanaesti predsjednik Republike Turske od 2014. godine.

Novi!!: 2016. i Recep Tayyip Erdoğan · Vidi više »

Reporteri bez granica

Logotip Reporteri bez granica nevladina organizacija je sa sjedištem u Parizu koja zagovara slobodu tiska i medija.

Novi!!: 2016. i Reporteri bez granica · Vidi više »

Republika (televizijska serija)

Republika je naziv dokumentarno-igrane televizijske serije u produkciji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: 2016. i Republika (televizijska serija) · Vidi više »

Republika Kina

Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Republika Kina · Vidi više »

Republikanska stranka (SAD)

Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.

Novi!!: 2016. i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: 2016. i Riga · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: 2016. i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: 2016. i Rim · Vidi više »

Rimski brojevi

Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.

Novi!!: 2016. i Rimski brojevi · Vidi više »

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.

Novi!!: 2016. i Rio de Janeiro · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 2016. i Rusija · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: 2016. i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Salvador

Salvador (špa. El Salvador.

Novi!!: 2016. i Salvador · Vidi više »

San Sebastián (Baskija)

Pogled na San Sebastián San Sebastián (baskijski: Donostia, službeno: Donostia-San Sebastián) je lučki grad u baskijskoj pokrajini Gipuskoa.

Novi!!: 2016. i San Sebastián (Baskija) · Vidi više »

Santa Clara, Kalifornija

Santa Clara je grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, u Silicijskoj dolini.

Novi!!: 2016. i Santa Clara, Kalifornija · Vidi više »

Saska-Anhalt

Saska-Anhalt (donjonjemački: Sassen-Anholt) je savezna pokrajina (zemlja) u istočnom dijelu Njemačke.

Novi!!: 2016. i Saska-Anhalt · Vidi više »

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.

Novi!!: 2016. i Saudijska Arabija · Vidi više »

Schengenski sporazum

Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.

Novi!!: 2016. i Schengenski sporazum · Vidi više »

Sečuan

Sečuan (kineski: 四川, pinyin: Sìchuān), na zapadu poznat i kao Szechwan ili Szechuan, je pokrajina na jugozapadu Kine, čiji je glavni grad Chengdu.

Novi!!: 2016. i Sečuan · Vidi više »

Seks

Seks ili spol označava skup anatomskih fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se unutar istih vrsta razlikuju ženke od mužjaka, ili organska funkcija u reproduktivnom sustavu vrste, te spolni odnos, koitus. U svakodnevnom govoru, uobičajen je naziv za spolni odnos, dok se u biološkom smislu obično koristi riječ spol, a kao organska funkcija spolnost.

Novi!!: 2016. i Seks · Vidi više »

Seul

Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.

Novi!!: 2016. i Seul · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: 2016. i Sirija · Vidi više »

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.

Novi!!: 2016. i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: 2016. i Sisak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 2016. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: 2016. i Sjever · Vidi više »

Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.

Novi!!: 2016. i Sjeverna Koreja · Vidi više »

Slobodan Lang

Slobodan Lang (Zagreb, 8. listopada 1945. – Zagreb, 23. veljače 2016.), bio je hrvatski političar, liječnik iz Zagreba i humanitarni djelatnik.

Novi!!: 2016. i Slobodan Lang · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: 2016. i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: 2016. i Smrt · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Njemačke

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.

Novi!!: 2016. i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »

Somalija

Somalija je država u istočnoj Africi u regiji znanoj kao "Rog Afrike" na obali Indijskog oceana.

Novi!!: 2016. i Somalija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: 2016. i Split · Vidi više »

Srđan Dizdarević

Srđan Dizdarević (Sarajevo, 29. rujna 1952. – Sarajevo, 16. veljače 2016.) bio je bosanskohercegovački novinar i diplomat i dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH koju je obnašao devet godina, a 2014. godine je podnio ostavku.

Novi!!: 2016. i Srđan Dizdarević · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 2016. i Srbija · Vidi više »

Srpska napredna stranka

Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.

Novi!!: 2016. i Srpska napredna stranka · Vidi više »

Stadion Campeón del Siglo

Stadion Campeón del Siglo (špa. Estadio Campeón del Siglo) je nogometni stadion u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja.

Novi!!: 2016. i Stadion Campeón del Siglo · Vidi više »

Stećak

Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.

Novi!!: 2016. i Stećak · Vidi više »

Sto posto za Hrvatsku

desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.

Novi!!: 2016. i Sto posto za Hrvatsku · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: 2016. i Sudan · Vidi više »

Sumatra

Sumatra Otok Sumatra je dio Indonezije i s površinom od 473.000 km² je šesti po veličini otok na svijetu.

Novi!!: 2016. i Sumatra · Vidi više »

Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.

Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016. bilo je 16.

Novi!!: 2016. i Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u veslanju 2016.

Hrvatski osmerac na prvenstvu, 24. kolovoza 2016. 45.

Novi!!: 2016. i Svjetsko prvenstvo u veslanju 2016. · Vidi više »

Tadeusz Gocłowski

Tadeusz Gocłowski (Piski, 16. rujna 1931. – Gdanjsk, 3. svibnja 2016.) bio je poljski nadbiskup i prelat Katoličke crkve u Poljskoj.

Novi!!: 2016. i Tadeusz Gocłowski · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: 2016. i Talijani · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: 2016. i Teorija relativnosti · Vidi više »

Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.)

Zračna luka Bruxelles Podzemna željeznica Bruxelles Snimka nadzorne kamere iz zračne luke u kojoj je izvršen teroristički napad Djelatnici spasilačkih službi vode ranjene civile u bolnicu Komemoracija sjećanja na žrtve napada (22. ožujka 2017. godine u Bruxellesu) Teroristički napad u Bruxellesu, dogodio se 22. ožujka 2016. godine.

Novi!!: 2016. i Teroristički napad u Bruxellesu (ožujak 2016.) · Vidi više »

Teroristički napad u Jakarti 2016.

14. siječnja 2016. nekoliko eksplozija i pucnjava s početkom 10:50 sati po lokalnom vremenu (UTC+7) ubilo je 7, a ranilo 24 ljudi u indonezijskoj prijestolnici Jakarti.

Novi!!: 2016. i Teroristički napad u Jakarti 2016. · Vidi više »

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Novi!!: 2016. i The Guardian · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: 2016. i The New York Times · Vidi više »

The Washington Post

The Washington Post je američki dnevni list koji izlazi u Washingtonu te predstavlja najpoznatiju, najčitaniju i najutjecajniju publikaciju u tom gradu.

Novi!!: 2016. i The Washington Post · Vidi više »

Theresa May

Theresa Mary May, (rođ. Brasier; Eastbourne, East Sussex, 1. listopada 1956.), britanska je političarka.

Novi!!: 2016. i Theresa May · Vidi više »

Tibet

NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.

Novi!!: 2016. i Tibet · Vidi više »

Tihomir Orešković

Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.

Novi!!: 2016. i Tihomir Orešković · Vidi više »

Tijelo

* tijelo (biologija), biološko tijelo živog bića.

Novi!!: 2016. i Tijelo · Vidi više »

Tina Maze

Tina Maze (Slovenj Gradec, 2. svibnja 1983.), bivša je slovenska alpska skijašica.

Novi!!: 2016. i Tina Maze · Vidi više »

Tinjan

Tinjan je općina u zapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u Istarskoj županiji.

Novi!!: 2016. i Tinjan · Vidi više »

Tjedan

Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.

Novi!!: 2016. i Tjedan · Vidi više »

Torcida

vječnog derbija. Budućnost, Kup UEFA, 2. kolovoza 2007. Ivo Bego i navijači Hajduka Grafiti po cijelom Splitu i širom Dalmacije svjedoče o ljubavi prema klubu, i uzrečici ''Hajduk iznad svega, Torcida ispred svih''. Torcida (puni naziv: Klub navijača Hajduka Torcida, skraćeno: KNH Torcida) je navijačka skupina Hrvatskog nogometnog kluba Hajduka, osnovana 28. listopada 1950. godine.

Novi!!: 2016. i Torcida · Vidi više »

Transsibirska pruga

Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.

Novi!!: 2016. i Transsibirska pruga · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: 2016. i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Trg svetog Petra

bazilike Trg svetog Petra (tal. Piazza San Pietro), prostor unutar Vatikana, ispred bazilike svetog Petra.

Novi!!: 2016. i Trg svetog Petra · Vidi više »

Trinaesta Vlada Republike Hrvatske

Trinaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 22. siječnja 2016., a okončan 19. listopada 2016. Predsjednik Vlade bio je Tihomir Orešković.

Novi!!: 2016. i Trinaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Tunel

Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.

Novi!!: 2016. i Tunel · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: 2016. i Turska · Vidi više »

Tyrus Wong

Tyrus Wong 2014. godine. Wongovi papirnati zmajevi kao dio stalnog postava Disneyevog obiteljskog muzeja (snimljeno 2013. godine) Tyrus Wong (Taišan, Guangdong, 25. listopada 1910. - Los Angeles, 30. prosinca 2016.) bio je američki crtač, animator, oblikovatelj i likovni umjetnik kineskoga podrijetla.

Novi!!: 2016. i Tyrus Wong · Vidi više »

Ubiti pticu rugalicu

Ubiti pticu rugalicu (eng. To Kill a Mockingbird) je američki dramski roman koji je 1960. napisala i objavila Harper Lee.

Novi!!: 2016. i Ubiti pticu rugalicu · Vidi više »

UEFA

Union of European Football Associations (UEFA) je najviše izvršno tijelo u Europi zaduženo za nogomet.

Novi!!: 2016. i UEFA · Vidi više »

Uganda

Uganda je država u istočnoj Africi, bez izlaza na more.

Novi!!: 2016. i Uganda · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: 2016. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 2016. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umag

Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.

Novi!!: 2016. i Umag · Vidi više »

Umberto Eco

Umberto Eco (Alessandria, 5. siječnja 1932. – Milano, 19. veljače 2016.) bio je talijanski romanopisac, esejist, filozof i jezikoslovac.

Novi!!: 2016. i Umberto Eco · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: 2016. i UNESCO · Vidi više »

Usain Bolt

Usain Bolt pobjeđuje Usain Bolt (Trelawny, 21. kolovoza 1986.), sprinter s Jamajke.

Novi!!: 2016. i Usain Bolt · Vidi više »

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Novi!!: 2016. i Uskrs · Vidi više »

UTC+7

UTC+7 je vremenska zona koja se koristi u.

Novi!!: 2016. i UTC+7 · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: 2016. i Varaždin · Vidi više »

Variety

Sjedište časopisa je neboder 5900 Wilshire. (snimano u prosincu 2008.) Variety američki je zabavni časopis u vlasništvu Penske Media Corporation.

Novi!!: 2016. i Variety · Vidi više »

Vaterpolo

Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).

Novi!!: 2016. i Vaterpolo · Vidi više »

Vaterpolski klub Jug Dubrovnik

Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.

Novi!!: 2016. i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik · Vidi više »

Vatikan

Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.

Novi!!: 2016. i Vatikan · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: 2016. i Večernji list · Vidi više »

Velimir Bata Živojinović

Velimir Bata Živojinović (Jagodina, 5. lipnja 1933. – Beograd, 22. svibnja 2016.) bio je srbijanski glumac i političar, jedno od najpoznatijih glumačkih imena na prostoru bivše SFRJ.

Novi!!: 2016. i Velimir Bata Živojinović · Vidi više »

Vinko Kužina

Vinko Kužina (Šibenik, 2. travnja 1921. – New York City, 1. listopada 2016.), hrvatski građevinski inženjer, radijski voditelj i kulturni djelatnik među Hrvatima u SAD-u.

Novi!!: 2016. i Vinko Kužina · Vidi više »

Vladimir Putin

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.

Novi!!: 2016. i Vladimir Putin · Vidi više »

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: 2016. i Vojislav Šešelj · Vidi više »

Washington (savezna država)

Washington, savezna država na pacifičkoj obali SAD-a, 184,827 km², 6,724,540 stanovnika (2008).

Novi!!: 2016. i Washington (savezna država) · Vidi više »

Werner Faymann

Werner Faymann (Beč, 4. svibnja 1960.), austrijski kanceler i predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPÖ).

Novi!!: 2016. i Werner Faymann · Vidi više »

WikiLeaks

WikiLeaksov logotip WikiLeaks ili Wikileaks je međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Švedskoj, koja objavljuje anonimne dojave odnosno na drugi način nedostupne dokumente uz istovremeno čuvanje anonimnosti svojih izvora.

Novi!!: 2016. i WikiLeaks · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: 2016. i Wrocław · Vidi više »

XV. Ljetne paraolimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.

XV.

Novi!!: 2016. i XV. Ljetne paraolimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: 2016. i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.

XXVII.

Novi!!: 2016. i XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. · Vidi više »

XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.

Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.

Novi!!: 2016. i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »

Yoweri Museveni

Yoweri Kaguta Museveni (1944.) ugandski je političar i predsjednik.

Novi!!: 2016. i Yoweri Museveni · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 2016. i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka filharmonija

Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.

Novi!!: 2016. i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »

Zagrebačka katedrala

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Novi!!: 2016. i Zagrebačka katedrala · Vidi više »

Zaha Hadid

Dame Zaha Mohammad Hadid (arapski: زها حديد‎ Zahā Ḥadīd) (Bagdad, 31. listopada 1950. – Miami, 31. ožujka 2016.) bila je ugledna britanska arhitektica i dizajnerica iračkog podrijetla.

Novi!!: 2016. i Zaha Hadid · Vidi više »

Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila

Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila proglašena je nakon povijesnoga prvoga susreta između pape Franje, poglavara Rimokatoličke Crkve i moskovskoga patrijarha Kirila, poglavara Ruske Pravoslavne Crkve, u Havani, u veljači 2016. godine.

Novi!!: 2016. i Zajednička deklaracija pape Franje i patrijarha Kirila · Vidi više »

Zoološki vrt grada Zagreba

Mapa ZOO Zagreba Zoološki vrt u Zagrebu Zoo Zagreb-smeđi kapucin Zoološki Vrtić Godina I. Broj 1, siječanj 1933. godine. Zoološki vrt grada Zagreba je jedan od 3 zoološka vrta u Hrvatskoj.

Novi!!: 2016. i Zoološki vrt grada Zagreba · Vidi više »

1. lipnja

1.

Novi!!: 2016. i 1. lipnja · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: 2016. i 1. listopada · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: 2016. i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: 2016. i 1. srpnja · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: 2016. i 1. svibnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: 2016. i 1. veljače · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: 2016. i 10. lipnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: 2016. i 10. ožujka · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: 2016. i 10. prosinca · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: 2016. i 10. rujna · Vidi više »

10. siječnja

10.

Novi!!: 2016. i 10. siječnja · Vidi više »

10. srpnja

10.

Novi!!: 2016. i 10. srpnja · Vidi više »

10. travnja

10.

Novi!!: 2016. i 10. travnja · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: 2016. i 11. lipnja · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: 2016. i 11. ožujka · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: 2016. i 11. prosinca · Vidi više »

11. siječnja

11.

Novi!!: 2016. i 11. siječnja · Vidi više »

11. veljače

11.

Novi!!: 2016. i 11. veljače · Vidi više »

12. lipnja

12.

Novi!!: 2016. i 12. lipnja · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: 2016. i 12. ožujka · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: 2016. i 12. siječnja · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: 2016. i 12. srpnja · Vidi više »

12. svibnja

12.

Novi!!: 2016. i 12. svibnja · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: 2016. i 12. travnja · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: 2016. i 12. veljače · Vidi više »

13. listopada

13.

Novi!!: 2016. i 13. listopada · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: 2016. i 13. ožujka · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: 2016. i 13. svibnja · Vidi više »

13. travnja

13.

Novi!!: 2016. i 13. travnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: 2016. i 13. veljače · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: 2016. i 14. ožujka · Vidi više »

14. prosinca

14.

Novi!!: 2016. i 14. prosinca · Vidi više »

14. siječnja

14.

Novi!!: 2016. i 14. siječnja · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: 2016. i 14. srpnja · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: 2016. i 14. travnja · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: 2016. i 15. ožujka · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: 2016. i 15. siječnja · Vidi više »

15. srpnja

15.

Novi!!: 2016. i 15. srpnja · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: 2016. i 15. svibnja · Vidi više »

15. veljače

15.

Novi!!: 2016. i 15. veljače · Vidi više »

1566.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1566. · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: 2016. i 16. listopada · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: 2016. i 16. siječnja · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: 2016. i 16. srpnja · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: 2016. i 16. travnja · Vidi više »

16. veljače

16.

Novi!!: 2016. i 16. veljače · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: 2016. i 17. listopada · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: 2016. i 17. ožujka · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: 2016. i 17. studenoga · Vidi više »

17. svibnja

17.

Novi!!: 2016. i 17. svibnja · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: 2016. i 17. travnja · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: 2016. i 17. veljače · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: 2016. i 18. listopada · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: 2016. i 18. ožujka · Vidi više »

18. prosinca

18.

Novi!!: 2016. i 18. prosinca · Vidi više »

18. rujna

18.

Novi!!: 2016. i 18. rujna · Vidi više »

18. siječnja

18.

Novi!!: 2016. i 18. siječnja · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: 2016. i 18. svibnja · Vidi više »

18. travnja

18.

Novi!!: 2016. i 18. travnja · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1816. · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: 2016. i 19. lipnja · Vidi više »

19. ožujka

19.

Novi!!: 2016. i 19. ožujka · Vidi više »

19. siječnja

19.

Novi!!: 2016. i 19. siječnja · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: 2016. i 19. svibnja · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: 2016. i 19. travnja · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: 2016. i 19. veljače · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1913. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 2016. i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 2016. i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1932. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: 2016. i 1934. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: 2016. i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 2016. i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 2016. i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1950. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1956. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1959. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1961. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 2016. i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: 2016. i 1965. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1969. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 2016. i 1974. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1982. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 1990. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: 2016. i 1997. · Vidi više »

2. ožujka

2.

Novi!!: 2016. i 2. ožujka · Vidi više »

2. siječnja

2.

Novi!!: 2016. i 2. siječnja · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: 2016. i 2. srpnja · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: 2016. i 2. svibnja · Vidi više »

2. travnja

2.

Novi!!: 2016. i 2. travnja · Vidi više »

2. veljače

2.

Novi!!: 2016. i 2. veljače · Vidi više »

20. ožujka

20.

Novi!!: 2016. i 20. ožujka · Vidi više »

20. siječnja

20.

Novi!!: 2016. i 20. siječnja · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 20. stoljeće · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: 2016. i 20. travnja · Vidi više »

20. veljače

20.

Novi!!: 2016. i 20. veljače · Vidi više »

2010-ih

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 2010-ih · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: 2016. i 2012. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 2016. i 2017. · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: 2016. i 21. kolovoza · Vidi više »

21. listopada

21.

Novi!!: 2016. i 21. listopada · Vidi više »

21. siječnja

21.

Novi!!: 2016. i 21. siječnja · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: 2016. i 21. stoljeće · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: 2016. i 21. studenoga · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: 2016. i 21. svibnja · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: 2016. i 21. travnja · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: 2016. i 22. listopada · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: 2016. i 22. ožujka · Vidi više »

22. siječnja

22.

Novi!!: 2016. i 22. siječnja · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: 2016. i 22. svibnja · Vidi više »

22. travnja

22.

Novi!!: 2016. i 22. travnja · Vidi više »

22. veljače

22.

Novi!!: 2016. i 22. veljače · Vidi više »

23. lipnja

23.

Novi!!: 2016. i 23. lipnja · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: 2016. i 23. ožujka · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: 2016. i 23. siječnja · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: 2016. i 23. svibnja · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: 2016. i 23. travnja · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: 2016. i 23. veljače · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: 2016. i 24. kolovoza · Vidi više »

24. listopada

24.

Novi!!: 2016. i 24. listopada · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: 2016. i 24. ožujka · Vidi više »

24. siječnja

24.

Novi!!: 2016. i 24. siječnja · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: 2016. i 24. studenoga · Vidi više »

24. svibnja

24.

Novi!!: 2016. i 24. svibnja · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: 2016. i 24. travnja · Vidi više »

24sata

24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: 2016. i 24sata · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: 2016. i 25. listopada · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: 2016. i 25. prosinca · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: 2016. i 25. siječnja · Vidi više »

25. studenoga

25.

Novi!!: 2016. i 25. studenoga · Vidi više »

25. travnja

25.

Novi!!: 2016. i 25. travnja · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: 2016. i 25. veljače · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: 2016. i 26. lipnja · Vidi više »

26. ožujka

26.

Novi!!: 2016. i 26. ožujka · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: 2016. i 26. siječnja · Vidi više »

26. travnja

26.

Novi!!: 2016. i 26. travnja · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: 2016. i 26. veljače · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: 2016. i 27. lipnja · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: 2016. i 27. ožujka · Vidi više »

27. prosinca

27.

Novi!!: 2016. i 27. prosinca · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: 2016. i 27. siječnja · Vidi više »

27. studenoga

27.

Novi!!: 2016. i 27. studenoga · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: 2016. i 27. travnja · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: 2016. i 28. kolovoza · Vidi više »

28. ožujka

28.

Novi!!: 2016. i 28. ožujka · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: 2016. i 28. siječnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: 2016. i 28. svibnja · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: 2016. i 28. travnja · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: 2016. i 28. veljače · Vidi više »

29. lipnja

29.

Novi!!: 2016. i 29. lipnja · Vidi više »

29. ožujka

29.

Novi!!: 2016. i 29. ožujka · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: 2016. i 29. siječnja · Vidi više »

29. svibnja

29.

Novi!!: 2016. i 29. svibnja · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: 2016. i 29. travnja · Vidi više »

29. veljače

29.

Novi!!: 2016. i 29. veljače · Vidi više »

2Cellos

Stjepan Hauser Luka Šulić 2Cellos je hrvatski instrumentalni duo koji čine violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser.

Novi!!: 2016. i 2Cellos · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: 2016. i 3. lipnja · Vidi više »

3. siječnja

3.

Novi!!: 2016. i 3. siječnja · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: 2016. i 3. srpnja · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: 2016. i 3. svibnja · Vidi više »

3. tisućljeće

Bez opisa.

Novi!!: 2016. i 3. tisućljeće · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: 2016. i 3. travnja · Vidi više »

3. veljače

3.

Novi!!: 2016. i 3. veljače · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: 2016. i 30. lipnja · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: 2016. i 30. ožujka · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: 2016. i 30. prosinca · Vidi više »

30. siječnja

30.

Novi!!: 2016. i 30. siječnja · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: 2016. i 30. studenoga · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: 2016. i 30. svibnja · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: 2016. i 30. travnja · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: 2016. i 31. ožujka · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: 2016. i 31. prosinca · Vidi više »

31. siječnja

31.

Novi!!: 2016. i 31. siječnja · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: 2016. i 31. srpnja · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: 2016. i 4. lipnja · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: 2016. i 4. ožujka · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: 2016. i 4. prosinca · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: 2016. i 4. rujna · Vidi više »

4. siječnja

4.

Novi!!: 2016. i 4. siječnja · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: 2016. i 4. srpnja · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: 2016. i 4. svibnja · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: 2016. i 4. travnja · Vidi više »

4. veljače

4.

Novi!!: 2016. i 4. veljače · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: 2016. i 5. kolovoza · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: 2016. i 5. ožujka · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: 2016. i 5. siječnja · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: 2016. i 5. srpnja · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: 2016. i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: 2016. i 5. travnja · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: 2016. i 6. ožujka · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: 2016. i 6. prosinca · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: 2016. i 6. siječnja · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: 2016. i 6. svibnja · Vidi više »

6. travnja

6.

Novi!!: 2016. i 6. travnja · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: 2016. i 6. veljače · Vidi više »

7. ožujka

7.

Novi!!: 2016. i 7. ožujka · Vidi više »

7. siječnja

7.

Novi!!: 2016. i 7. siječnja · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: 2016. i 7. svibnja · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: 2016. i 7. travnja · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: 2016. i 7. veljače · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: 2016. i 8. ožujka · Vidi više »

8. prosinca

8.

Novi!!: 2016. i 8. prosinca · Vidi više »

8. rujna

8.

Novi!!: 2016. i 8. rujna · Vidi više »

8. siječnja

8.

Novi!!: 2016. i 8. siječnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: 2016. i 8. svibnja · Vidi više »

9. ožujka

9.

Novi!!: 2016. i 9. ožujka · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: 2016. i 9. svibnja · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: 2016. i 9. travnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: 2016. i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

2016.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni