Brže od pregledniku!
75 odnosi: Andrea Luchesi, Anto Kovačević, Ayrton Senna, Šime Vučetić, Code Napoléon, Francuska, Gajo Bulat (prevoditelj), Gregorijanski kalendar, Hans-Dietrich Genscher, Henrik Suzo, Hrvatska, Iran, Ivan Goran Kovačić, Johann Sebastian Bach, Jordi Alba, Josip Hatze, Josip Pavičić (književnik), Južna Afrika, Lush Gjergji, Mario Bogliuni, Marit Bjørgen, Modest Petrovič Musorgski, Namibija, Nobuo Uemacu, Nova godina, Novruz, Perzijski jezik, Predsjednik Namibije, Prijestupna godina, Robert Budak, Ronaldinho, Sam Nujoma, Sovjetska Republika Mađarska, Sveti Benedikt iz Nursije, Viktor Žmegač, Zvonimir Berković, 1295., 1366., 1685., 1741., 1750., 1801., 1804., 1839., 1867., 1879., 1881., 1895., 1909., 1913., ..., 1919., 1927., 1928., 1929., 1935., 1943., 1949., 1952., 1959., 1960., 1963., 1980., 1987., 1989., 1990., 1992., 1994., 2009., 2011., 2016., 2019., 2020., 2022., 480., 543.. Proširite indeks (25 više) »
Andrea Luchesi
Andrea Luchesi (rođen u mjestu Motta di Livenza, 23. prosinca 1741.- Bonn, 21. ožujka 1801.) bio je talijanski skladatelj i orguljaš i razdoblja klasicizma.
Novi!!: 21. ožujka i Andrea Luchesi · Vidi više »
Anto Kovačević
Anto Kovačević (Ada, općina Odžak, 21. ožujka 1952. – Zagreb, 15. studenoga 2020.) hrvatski filozof, publicist i političar.
Novi!!: 21. ožujka i Anto Kovačević · Vidi više »
Ayrton Senna
Ayrton Senna da Silva (aˈiɾtõ ˈsenɐ dɐ ˈsiwvɐ) (São Paulo, 21. ožujka 1960. – Bologna, 1. svibnja 1994.) bio je brazilski vozač Formule 1 poznat pod nadimkom Kišni čovjek.
Novi!!: 21. ožujka i Ayrton Senna · Vidi više »
Šime Vučetić
Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. – Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Novi!!: 21. ožujka i Šime Vučetić · Vidi više »
Code Napoléon
Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.
Novi!!: 21. ožujka i Code Napoléon · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 21. ožujka i Francuska · Vidi više »
Gajo Bulat (prevoditelj)
Gajetan Gajo Bulat (Zadar, 8. lipnja 1867. Split, 21. ožujka 1927.) je bio hrvatski prevoditelj, političar i trgovinski dužnosnik.
Novi!!: 21. ožujka i Gajo Bulat (prevoditelj) · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 21. ožujka i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hans-Dietrich Genscher
Hans-Dietrich Genscher (Reideburg, danas Halle (Saale), 21. ožujka 1927. – Pech (Wachtberg), 31. ožujka 2016.) bio je njemački političar.
Novi!!: 21. ožujka i Hans-Dietrich Genscher · Vidi više »
Henrik Suzo
200px Blaženi Henrik Suzo (Suzon) (lat. Henricus Suso, njem. Heinrich Suso ili Heinrich Seuse, eng. Henry Suso, slov. Hénrik Súzon Splošni religijski leksikon: A-Ž, Ljubljana: Modrijan, 2007.; Konstanz, 21. ožujka 1295. – Ulm, 25. siječnja 1366.), pridjevka »slatki« (zbog sklonosti pjesničkomu izrazu) ccel.org.
Novi!!: 21. ožujka i Henrik Suzo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 21. ožujka i Hrvatska · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 21. ožujka i Iran · Vidi više »
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Novi!!: 21. ožujka i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »
Johann Sebastian Bach
Johann Sebastian Bach (Eisenach, 31. ožujka 1685. – Leipzig, 28. srpnja 1750.) bio je njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja.
Novi!!: 21. ožujka i Johann Sebastian Bach · Vidi više »
Jordi Alba
Jordi Alba Ramos (L'Hospitalet de Llobregat, 21. ožujka 1989.) je španjolski nogometaš i reprezentativac koji igra na pozicji lijevog beka.
Novi!!: 21. ožujka i Jordi Alba · Vidi više »
Josip Hatze
Josip Hatze (Split, 21. ožujka 1879. – Split, 30. siječnja 1959.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 21. ožujka i Josip Hatze · Vidi više »
Josip Pavičić (književnik)
Josip Pavičić (Požega, 26. veljače 1895. – Opatija, 21. ožujka 1963.) je bio hrvatski književnik.
Novi!!: 21. ožujka i Josip Pavičić (književnik) · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: 21. ožujka i Južna Afrika · Vidi više »
Lush Gjergji
Lush Gjergji (Gornja Stubla, Kosovo, 21. ožujka 1949.), albanski katolički svećenik s Kosova, teolog, biograf Majke Tereze, s kojom je ostvario više od stotinu susreta.
Novi!!: 21. ožujka i Lush Gjergji · Vidi više »
Mario Bogliuni
Mario Bogliuni (Svetvinčenat, 24. svibnja 1935. – Zagreb, 21. ožujka 2011.) bio je hrvatski pijanist, orguljaš i skladatelj, te dugogodišnji glazbeni urednik na Radioteleviziji Zagreb.
Novi!!: 21. ožujka i Mario Bogliuni · Vidi više »
Marit Bjørgen
Marit Bjørgen (Trondheim, 21. ožujka 1980.) norveška sportašica u skijaškom trčanju, višestruka olimpijska i svjetska prvakinja, jedna od najistaknutijih sportašica u skijaškom trčanju svih vremena.
Novi!!: 21. ožujka i Marit Bjørgen · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: 21. ožujka i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Namibija
Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: 21. ožujka i Namibija · Vidi više »
Nobuo Uemacu
Nobuo Uemacu (植松 伸夫; Uematsu Nobuo; Kochi, 21. ožujka 1959.) japanski je skladatelj glazbi videoigara, i jedan od dobro znanih, i svestran na polju.
Novi!!: 21. ožujka i Nobuo Uemacu · Vidi više »
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Novi!!: 21. ožujka i Nova godina · Vidi više »
Novruz
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.
Novi!!: 21. ožujka i Novruz · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: 21. ožujka i Perzijski jezik · Vidi više »
Predsjednik Namibije
Predsjednik Nambije je šef parlamentarne države Namibije.
Novi!!: 21. ožujka i Predsjednik Namibije · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 21. ožujka i Prijestupna godina · Vidi više »
Robert Budak
Robert Budak (Zagreb, 21. ožujka 1992. – Zagreb, 27. siječnja 2019.) bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: 21. ožujka i Robert Budak · Vidi više »
Ronaldinho
Ronaldo de Assis Morreira "Ronaldinho" Gaucho (Porto Alegre, 21. ožujka 1980.), bivši je Brazilski nogometaš i bivši reprezentativac Brazila.
Novi!!: 21. ožujka i Ronaldinho · Vidi više »
Sam Nujoma
Samuel Shafiishuna Daniel Nujoma (Ongandjeva, Ovamboland, 12. svibnja 1929.), prvi predsjednik Namibije (1990. – 2005.). Rodio se na sjeveru zemlje, u mjestu Ongandjeva, u Ovambolandu.
Novi!!: 21. ožujka i Sam Nujoma · Vidi više »
Sovjetska Republika Mađarska
Mađarska Sovjetska Republika ili Sovjetska Republika Mađarska je bila kratkotrajna komunistička država na prostorima Mađarske poslije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: 21. ožujka i Sovjetska Republika Mađarska · Vidi više »
Sveti Benedikt iz Nursije
Sv.
Novi!!: 21. ožujka i Sveti Benedikt iz Nursije · Vidi više »
Viktor Žmegač
Viktor Žmegač (Slatina, 21. ožujka 1929. – Zagreb, 20. srpnja 2022.) bio je hrvatski književni teoretičar, povjesničar, germanist, kroatist, muzikolog i književnik; professor emeritus na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Novi!!: 21. ožujka i Viktor Žmegač · Vidi više »
Zvonimir Berković
Zvonimir Berković (Beograd, 21. ožujka 1928. – Zagreb, 9. lipnja 2009.) bio je hrvatski dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist.
Novi!!: 21. ožujka i Zvonimir Berković · Vidi više »
1295.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1295. · Vidi više »
1366.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1366. · Vidi više »
1685.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1685. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1741. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1750. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1801. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1804. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1839. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1867. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1881. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1895. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1909. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1913. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1919. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 21. ožujka i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 21. ožujka i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1929. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1935. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1943. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1952. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1963. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1980. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 21. ožujka i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 1994. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 21. ožujka i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 2011. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 21. ožujka i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 21. ožujka i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 21. ožujka i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 21. ožujka i 2022. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 480. · Vidi više »
543.
Bez opisa.
Novi!!: 21. ožujka i 543. · Vidi više »
