Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

22. rujna

Indeks 22. rujna

22.

72 odnosi: Abraham Lincoln, Aleksandra Prijović, Američki građanski rat, Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Britanska monarhija, Buba Corelli, Elena Spirgevičiūtė, Feliks IV., François Duvalier, Frederick Soddy, Gregorijanski kalendar, Haiti, Hans Albers, Henry Kissinger, Hrvatska, Hrvatski sabor, Irak, Iran, Ivan VII. Paleolog, Joseph Smith, Klement XIV., Kraljica (razdvojba), Lino Červar, Michael Faraday, Mikalojus Konstantinas Čiurlionis, Mladen Pavković, Mormon (pojam), Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Nobelova nagrada za kemiju, Oružane snage, Otto Robert Frisch, Prijestupna godina, Prorok, Selim I., Sjedinjene Američke Države, Sveti Mauricije, Toma od Villanove, Vedran Đipalo, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Zaljevski rat, Zhou Xuan, 1370., 1408., 1465., 1520., 1705., 1774., 1791., 1827., 1862., ..., 1865., 1867., 1875., 1877., 1891., 1896., 1904., 1911., 1920., 1924., 1944., 1950., 1951., 1956., 1957., 1973., 1977., 1979., 1980., 1989., 1995., 530.. Proširite indeks (22 više) »

Abraham Lincoln

Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.

Novi!!: 22. rujna i Abraham Lincoln · Vidi više »

Aleksandra Prijović

Aleksandra Prijović (Sombor, 22. rujna 1995.), srbijanska je pjevačica pop-folka.

Novi!!: 22. rujna i Aleksandra Prijović · Vidi više »

Američki građanski rat

Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.

Novi!!: 22. rujna i Američki građanski rat · Vidi više »

Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.

Novi!!: 22. rujna i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Britanska monarhija

Grbovi britanske monarhije Karlo III., britanski monarh od 2022. Britanska monarhija odnosi se na ustavnu monarhiju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih posjeda.

Novi!!: 22. rujna i Britanska monarhija · Vidi više »

Buba Corelli

Amar Hodžić (Sarajevo, 22. rujna 1989.), poznat kao Buba Corelli, bosanskohercegovački je reper, pjevač i producent.

Novi!!: 22. rujna i Buba Corelli · Vidi više »

Elena Spirgevičiūtė

Kip anđela u spomen na mučeništvo Elene Spirgevičiūtė u Kaunasu. Elena Spirgevičiūtė (Kaunas, 22. rujna 1924. – Tvirtovės kod Kaunasa, 3. siječnja 1944.), bila je litavska studentica.

Novi!!: 22. rujna i Elena Spirgevičiūtė · Vidi više »

Feliks IV.

Feliks IV., papa od 12. srpnja 526. do 22. rujna 530. godine.

Novi!!: 22. rujna i Feliks IV. · Vidi više »

François Duvalier

François Duvalier (14. travnja 1907. – 21. travnja 1971.), poznatiji kao "Papa Doc", haićanski predsjednik od 1957., a diktator od 1964. do svoje smrti 1971. godine.

Novi!!: 22. rujna i François Duvalier · Vidi više »

Frederick Soddy

Frederick Soddy Frederick Soddy (Eastbourne, Ujedinjeno Kraljevstvo, 2. rujna 1877. – Brighton, Ujedinjeno Kraljevstvo, 22. rujna 1956.) je bio engleski kemičar, koji je najpoznatiji po tome što je zajedno s Ernestom Rutherfordom postavio teoriju radioaktivnog raspadanja 1903., po kojoj atomi radioaktivnih elemenata nisu stabilni, nego se spontano raspadaju (dezintegriraju ili transmutiraju), uz zračenje radioaktivnih čestica (alfa-čestica, beta-čestica ili gama-čestica), pri čemu prelaze u atome drugih elemenata.

Novi!!: 22. rujna i Frederick Soddy · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 22. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: 22. rujna i Haiti · Vidi više »

Hans Albers

Hans Philipp August Albers (Hamburg, 22. rujna 1891. – Kempfenhausen Bavarska, 24. srpnja 1960.), bio je njemački pjevač i glumac.

Novi!!: 22. rujna i Hans Albers · Vidi više »

Henry Kissinger

Henry Kissinger Henry Alfred Kissinger, rođen kao Heinz Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923. – Kent, Connecticut, 29. studenoga 2023.), bio je američki diplomat i političar njemačkog porijekla.

Novi!!: 22. rujna i Henry Kissinger · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 22. rujna i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 22. rujna i Hrvatski sabor · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 22. rujna i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: 22. rujna i Iran · Vidi više »

Ivan VII. Paleolog

Ivan VII. Paleolog Ivan VII.

Novi!!: 22. rujna i Ivan VII. Paleolog · Vidi više »

Joseph Smith

Joseph Smith Joseph Smith (Sharon 23. prosinca 1805. – Carthage, 27. lipnja 1844.) bio je osnivač mormona.

Novi!!: 22. rujna i Joseph Smith · Vidi više »

Klement XIV.

Klement XIV. lat. Clemens PP.

Novi!!: 22. rujna i Klement XIV. · Vidi više »

Kraljica (razdvojba)

Kraljica može značiti.

Novi!!: 22. rujna i Kraljica (razdvojba) · Vidi više »

Lino Červar

Lino Červar (Delići kod Vrsara, Hrvatska, 22. rujna 1950.), hrvatski rukometni trener i bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.

Novi!!: 22. rujna i Lino Červar · Vidi više »

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: 22. rujna i Michael Faraday · Vidi više »

Mikalojus Konstantinas Čiurlionis

Mikalojus Konstantinas Čiurlionis (Senoji Varena, 22. rujna 1875. – Pustelnik, 10. travnja 1911.), litavski slikar i skladatelj.

Novi!!: 22. rujna i Mikalojus Konstantinas Čiurlionis · Vidi više »

Mladen Pavković

Mladen Pavković, (Ludbreg, 22. rujna 1951.), hrvatski je novinar i publicist, aktivan u braniteljskim udrugama.

Novi!!: 22. rujna i Mladen Pavković · Vidi više »

Mormon (pojam)

Mormon je naziv koji se koristi za sljedbenika, privrženika ili pristašu Mormonizma.

Novi!!: 22. rujna i Mormon (pojam) · Vidi više »

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji se 22. rujna svake godine obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22.

Novi!!: 22. rujna i Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama · Vidi više »

Nobelova nagrada za kemiju

Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.

Novi!!: 22. rujna i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »

Oružane snage

Pripadnici HV-a tijekom obilježavanja dvadesete obljetnice formiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske Oružane snage su oružana sila neke zemlje, obučena i opremljena za rat.

Novi!!: 22. rujna i Oružane snage · Vidi više »

Otto Robert Frisch

'''Otto Robert Frisch''' Otto Robert Frisch (Beč, 1. listopada 1904. – Cambridge, 22. rujna 1979.), austrijski nuklearni fizičar.

Novi!!: 22. rujna i Otto Robert Frisch · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 22. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »

Prorok

Prorok Amos Prorok (grč. profetas, hebr. nabi, akadski nabu, arap. نبي‎ - nebí), u objavljenim religijama čovjek koji prenosi Božju poruku ljudima.

Novi!!: 22. rujna i Prorok · Vidi više »

Selim I.

Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.

Novi!!: 22. rujna i Selim I. · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 22. rujna i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sveti Mauricije

Sveti Mauricije (koptski: Ⲁⲃⲃⲁ Ⲙⲱⲣⲓⲥ), starorimski legionar, podrijetlom Kopt, tebanski vojskovođa, kršćanski mučenik, svetac Katoličke, Koptske i Istočnih pravoslavnih crkava.

Novi!!: 22. rujna i Sveti Mauricije · Vidi više »

Toma od Villanove

Toma od Villanove (Fuenllana, 1488. – Valencia, 8. rujna 1555.), španjolski nadbiskup, augustinac i svetac.

Novi!!: 22. rujna i Toma od Villanove · Vidi više »

Vedran Đipalo

|- bgcolor.

Novi!!: 22. rujna i Vedran Đipalo · Vidi više »

Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva

Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.

Novi!!: 22. rujna i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Zaljevski rat

Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.

Novi!!: 22. rujna i Zaljevski rat · Vidi više »

Zhou Xuan

Zhou Xuan Zhou Xuan (fonetski: Džou Sjuen, kineski: 周璇; pinyin: Zhōu Xuán; tradicionalni kineski: 蘇璞; pinyin: Sū pú; Changzhou, Kina, 1. kolovoza 1920. – Šangaj, Kina, 22. rujna 1957.) bila je kultna kineska pjevačica i filmska glumica.

Novi!!: 22. rujna i Zhou Xuan · Vidi više »

1370.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1370. · Vidi više »

1408.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1408. · Vidi više »

1465.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1465. · Vidi više »

1520.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1520. · Vidi više »

1705.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1705. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1774. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1791. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1827. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1862. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1865. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1867. · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1875. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1877. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1891. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1896. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1904. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1911. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1920. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1924. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1944. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1951. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1956. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1957. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1973. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1980. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1989. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 1995. · Vidi više »

530.

Bez opisa.

Novi!!: 22. rujna i 530. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »