Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

23. lipnja

Indeks 23. lipnja

23.

73 odnosi: Aaron Spelling, Alojz Knafelc, Antarktika, Berislav Rončević, Bjelovar, Brexit, Brigada, Carl Milles, Chandra, Crna Gora, Damir Mejovšek, Dragutin Novak, Eddie Cochran, Eduard Slavoljub Penkala, Eteldreda, Europska unija, Giambattista Vico, Gregorijanski kalendar, Gustav Krklec, Hrvatska, Ivanjski krijesovi, Ivica Kurtini, Jean Anouilh, Jean Tigana, Međunarodni olimpijski odbor, NASA, Oda Nobunaga, Oružane snage Republike Hrvatske, Pariz, Pierre de Coubertin, Prijestupna godina, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Srbija, Srbija i Crna Gora, Svemir, Ugovor o Antarktici, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske, Vespazijan, Zagreb, Zarah Leander, 1534., 1582., 1668., 1744., 1859., 1875., 1894., 1899., ..., 1907., 1910., 1922., 1923., 1933., 1937., 1955., 1960., 1961., 1977., 1981., 1987., 1990., 1991., 1999., 2006., 2007., 2016., 22. lipnja, 636., 679., 79., 9.. Proširite indeks (23 više) »

Aaron Spelling

Aaron F. Spelling (22. travnja 1923. – 23. lipnja 2006.) bio je američki filmski i televizijski producent.

Novi!!: 23. lipnja i Aaron Spelling · Vidi više »

Alojz Knafelc

Alojz Knafelc Alojz Knafelc (Šmihel pri Novom Mestu, 23. lipnja 1859. - Ljubljana, 26. travnja 1937.) - slovenski planinar i kartograf, izumitelj slovenske planinske markacije, koja se koristi i u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Novi!!: 23. lipnja i Alojz Knafelc · Vidi više »

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: 23. lipnja i Antarktika · Vidi više »

Berislav Rončević

Berislav Rončević (Borovik, 23. lipnja 1960.), hrvatski političar, bivši ministar unutarnjih poslova (2008.) i bivši ministar obrane (2003. - 2008.).

Novi!!: 23. lipnja i Berislav Rončević · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj, središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: 23. lipnja i Bjelovar · Vidi više »

Brexit

Ilustracija država Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva na karti Europe Brexit je složenica koja je nastala od spajanje dvaju engleskih riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak).

Novi!!: 23. lipnja i Brexit · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada je viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: 23. lipnja i Brigada · Vidi više »

Carl Milles

Carl Milles 1955. Carl Milles rođen kao Carl Wilhelm Emil Andersson (Lagg, 23. lipnja 1875. - Lidingö (Stockholm), 19. rujna 1955.) - švedski kipar.

Novi!!: 23. lipnja i Carl Milles · Vidi više »

Chandra

Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.

Novi!!: 23. lipnja i Chandra · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 23. lipnja i Crna Gora · Vidi više »

Damir Mejovšek

'''Damir Mejovšek''' Damir Mejovšek (Metković, 7. svibnja 1933. - Zagreb, 23. lipnja 2006.), hrvatski dramski umjetnik.

Novi!!: 23. lipnja i Damir Mejovšek · Vidi više »

Dragutin Novak

'''Dragutin Novak''' penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.

Novi!!: 23. lipnja i Dragutin Novak · Vidi više »

Eddie Cochran

Raymond Edward "Eddie" Cochran (3. listopada 1938. - 17. travnja 1960.) bio je američki rock glazbenik, popularan od kraja 1950-ih, i početkom 1960-ih.

Novi!!: 23. lipnja i Eddie Cochran · Vidi više »

Eduard Slavoljub Penkala

Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš - Liptószentmiklós, tada Mađarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. - Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla.

Novi!!: 23. lipnja i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »

Eteldreda

Sveta Eteldreda (staroengleski: Æthelthryth, Æþelðryþe, Aethelthryth, eng. Etheldreda, Audrey(slo.), Virtualna knjižnica Slovenije; Exning, oko 636. - Ely, 23. lipnja 679.), opatica iz druge polovice 7.

Novi!!: 23. lipnja i Eteldreda · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: 23. lipnja i Europska unija · Vidi više »

Giambattista Vico

Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. - Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.

Novi!!: 23. lipnja i Giambattista Vico · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 23. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Gustav Krklec

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb, 30. listopada 1977.) hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Novi!!: 23. lipnja i Gustav Krklec · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 23. lipnja i Hrvatska · Vidi više »

Ivanjski krijesovi

Finskoj Poljskoj 1865. godine Ivanjski krijesovi običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer.

Novi!!: 23. lipnja i Ivanjski krijesovi · Vidi više »

Ivica Kurtini

Ivica "Jobo" Kurtini, Rijeka, 23. lipnja 1922. – 12. rujna 1990., hrvatski vaterpolist, osvajač srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine.

Novi!!: 23. lipnja i Ivica Kurtini · Vidi više »

Jean Anouilh

Jean Anouilh (Bordeaux, 23. lipnja 1910. - Lausanne, 3. listopada 1987.) francuski je dramatičar Jedan je od istaknutijih predstavnika modernog teatra.

Novi!!: 23. lipnja i Jean Anouilh · Vidi više »

Jean Tigana

Jean Amadou Tigana (Bamako, Mali, 23. lipnja 1955.), francuski nogometaš i trener malijskog porijekla.

Novi!!: 23. lipnja i Jean Tigana · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité International Olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei.

Novi!!: 23. lipnja i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

NASA

Logo NASA-e Svemirski centar John F. Kennedy 50 godina NASA-e National Aeronautics and Space Administration (NASA) je američka svemirska agencija, osnovana 29. srpnja 1958.

Novi!!: 23. lipnja i NASA · Vidi više »

Oda Nobunaga

Oda Nobunaga Oda Nobunaga (織田 信長, Oda Nobunaga; Nagoya, 23. lipnja 1534. - Kjoto, 21. lipnja 1582.) japanski je vladar.

Novi!!: 23. lipnja i Oda Nobunaga · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 23. lipnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: 23. lipnja i Pariz · Vidi više »

Pierre de Coubertin

Pierre de Coubertin Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. - Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar.

Novi!!: 23. lipnja i Pierre de Coubertin · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 23. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 23. lipnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 23. lipnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: 23. lipnja i Spektar (fizika) · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 23. lipnja i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: 23. lipnja i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: 23. lipnja i Svemir · Vidi više »

Ugovor o Antarktici

Zastava Antarktike Ugovor o Antarktici i povezani sporazumi, zajednički nazvani Sustav antarktičkog ugovora (engl. Antarctic Treaty System), reguliraju međunarodne odnose vezane za Antarktiku, jedini nenaseljeni kontinent na Zemlji.

Novi!!: 23. lipnja i Ugovor o Antarktici · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (eng. The United Kingdom of Great Britain and Ireland) je bilo službeno ime Ujedinjenog Kraljevstva između 1801. i 1927.

Novi!!: 23. lipnja i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske · Vidi više »

Vespazijan

Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenog 9. - 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69.

Novi!!: 23. lipnja i Vespazijan · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i Zagreb · Vidi više »

Zarah Leander

Zarah Leander (Karlstad, 15. ožujka 1907. - Stockholm, 23. lipnja 1981.) - švedska glumica i pjevačica.

Novi!!: 23. lipnja i Zarah Leander · Vidi više »

1534.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1534. · Vidi više »

1582.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1582. · Vidi više »

1668.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1668. · Vidi više »

1744.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1744. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1859. · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1875. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1894. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1899. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1907. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1910. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1923. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1933. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1937. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1955. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1961. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1977. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1981. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1987. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 1991. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: 23. lipnja i 1999. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 23. lipnja i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 23. lipnja i 2007. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: 23. lipnja i 2016. · Vidi više »

22. lipnja

22.

Novi!!: 23. lipnja i 22. lipnja · Vidi više »

636.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 636. · Vidi više »

679.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 679. · Vidi više »

79.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 79. · Vidi više »

9.

Bez opisa.

Novi!!: 23. lipnja i 9. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »