Brže od pregledniku!
99 odnosi: Adolf Eichmann, Anatolij Rjabov, Andrea Luchesi, Antanta, Ante Starčević, Arapi, Argentina, Augustin Louis Cauchy, Austro-Ugarska, Španjolska, Židovi, Česi, Bonn, Buenos Aires, Car, Carl Linné, Diskografija, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Francuska, Franz Xaver von Baader, Gestapo, Glazbeni singl, Gregorijanski kalendar, Habsburg, Heinrich Himmler, Henrik Ibsen, Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva, Hrvatska, Indija, Italija, Josip Pupačić, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Katolički kalendar 2007., Kina, Klement VII., Mađarska, Marija Celina od Prikazanja, Milano, Mletačka Republika, Moj križ svejedno gori, Morseov kod, Mossad, Nizozemska, Njemačka, Papa, Pär Lagerkvist, Potres, Prag, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, ..., Srijem, Sveto Rimsko Carstvo, Svetozar Borojević, The Everly Brothers, Tibet, Tridesetogodišnji rat, Turska, Urban I., Zrakoplovna nesreća na Krku 1971., 1086., 1125., 1514., 1526., 1568., 1618., 1707., 1741., 1765., 1778., 1789., 1801., 1823., 1828., 1841., 1844., 1853., 1856., 1857., 1878., 1891., 1894., 1896., 1897., 1906., 1915., 1920., 1928., 1933., 1938., 1939., 1945., 1949., 1951., 1960., 1971., 1974., 1991., 2002., 230.. Proširite indeks (49 više) »
Adolf Eichmann
Otto Adolf Eichmann (Solingen, 19. ožujka 1906. – Ramla, 1. lipnja 1962.), njemački ratni zločinac.
Novi!!: 23. svibnja i Adolf Eichmann · Vidi više »
Anatolij Rjabov
Anatolij Pavlovič Rjabov (Lobaski, 16. travnja 1894. – Saransk, 23. svibnja 1938.) - jezikoslovac iz Mordovije u Rusiji, pedagog, profesor, autor latinske abecede erzjanskoga jezika, zaslužan za proučavanje i razvoj erzjanskoga jezika Rođen je u selu Lobaski u Republici Mordoviji u Rusiji.
Novi!!: 23. svibnja i Anatolij Rjabov · Vidi više »
Andrea Luchesi
Andrea Luchesi (rođen u mjestu Motta di Livenza, 23. prosinca 1741.- Bonn, 21. ožujka 1801.) bio je talijanski skladatelj i orguljaš i razdoblja klasicizma.
Novi!!: 23. svibnja i Andrea Luchesi · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: 23. svibnja i Antanta · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: 23. svibnja i Ante Starčević · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: 23. svibnja i Arapi · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: 23. svibnja i Argentina · Vidi više »
Augustin Louis Cauchy
'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.
Novi!!: 23. svibnja i Augustin Louis Cauchy · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: 23. svibnja i Austro-Ugarska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: 23. svibnja i Španjolska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: 23. svibnja i Židovi · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: 23. svibnja i Česi · Vidi više »
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: 23. svibnja i Bonn · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: 23. svibnja i Buenos Aires · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: 23. svibnja i Car · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: 23. svibnja i Carl Linné · Vidi više »
Diskografija
Diskografija (grčki diskos kolut disk, grčki grafo pišem, popis diskova) je cjelovit i sustavan popis svih glazbenih izdanja nekog izvođača.
Novi!!: 23. svibnja i Diskografija · Vidi više »
Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 23. svibnja i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 23. svibnja i Francuska · Vidi više »
Franz Xaver von Baader
Franz Xaver Baader (München, 27. ožujka 1765. – München, 23. svibnja 1841.), njemački filozof, teolog i sociolog, radikalni je katolički mislilac.
Novi!!: 23. svibnja i Franz Xaver von Baader · Vidi više »
Gestapo
Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.
Novi!!: 23. svibnja i Gestapo · Vidi više »
Glazbeni singl
Klasična gramofonska singl ploča Glazbeni singl je uglazbljena pjesma koja se distribuira putem nosača zvuka, radijskih valova, video spotova na TV-u ili interneta, najčešće u svrhu promidžbe nadolazećeg glazbenog albuma.
Novi!!: 23. svibnja i Glazbeni singl · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: 23. svibnja i Habsburg · Vidi više »
Heinrich Himmler
Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.
Novi!!: 23. svibnja i Heinrich Himmler · Vidi više »
Henrik Ibsen
Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.
Novi!!: 23. svibnja i Henrik Ibsen · Vidi više »
Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik V. (* 1086., vjerojatno 11. kolovoza, † 23. svibnja 1125. u Utrechtu) bio je kralj i car Svetog Rimskog Carstva od 1106. (protukralj od 1098.), rimsko-njemački car (1111. – 1125.), sin cara Henrika IV.
Novi!!: 23. svibnja i Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 23. svibnja i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: 23. svibnja i Indija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 23. svibnja i Italija · Vidi više »
Josip Pupačić
Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.
Novi!!: 23. svibnja i Josip Pupačić · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: 23. svibnja i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katolički kalendar 2007.
Siječanj | Veljača | Ožujak | Travanj | Svibanj | Lipanj | Srpanj | Kolovoz | Rujan | Listopad | Studeni | Prosinac.
Novi!!: 23. svibnja i Katolički kalendar 2007. · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 23. svibnja i Kina · Vidi više »
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Novi!!: 23. svibnja i Klement VII. · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 23. svibnja i Mađarska · Vidi više »
Marija Celina od Prikazanja
Marija Celina od Prikazanja (Nojals-et-Clotte, Francuska, 23. svibnja 1878. – Talence, Bordeaux, 30. svibnja 1897.), francuska časna sestra klarisa, proglašena blaženom.
Novi!!: 23. svibnja i Marija Celina od Prikazanja · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: 23. svibnja i Milano · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: 23. svibnja i Mletačka Republika · Vidi više »
Moj križ svejedno gori
Moj križ svejedno gori je lirska pjesma hrvatskog književnika Josipa Pupačića iz 1971.
Novi!!: 23. svibnja i Moj križ svejedno gori · Vidi više »
Morseov kod
Morseov kod se može slati i preko svjetlosnih signala što se često radi u mornarici Morseov kod ili šifra, koju je izmislio Samuel Morse, jedan je od najpoznatijih brzojavnih (telegrafskih) kodova ili šifara.
Novi!!: 23. svibnja i Morseov kod · Vidi više »
Mossad
Mossad (heb: המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים, Ha-Mossad le-Modiin ule-Tafkidim Meyuhadim, hrv.: Institut za obavještajne i specijalne zadatke) je obavještajna služba zadužena za obavještajna djelovanja u inozemstvu Države Izrael.
Novi!!: 23. svibnja i Mossad · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: 23. svibnja i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 23. svibnja i Njemačka · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 23. svibnja i Papa · Vidi više »
Pär Lagerkvist
Pär Fabian Lagerkvist (Växjö, 23. svibnja 1891. – Stockholm, 11. srpnja 1974.), švedski književnik.
Novi!!: 23. svibnja i Pär Lagerkvist · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: 23. svibnja i Potres · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: 23. svibnja i Prag · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 23. svibnja i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: 23. svibnja i Srijem · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: 23. svibnja i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Novi!!: 23. svibnja i Svetozar Borojević · Vidi više »
The Everly Brothers
The Everly Brothers ime je poznatog američkog ''rock'', pop i ''country'' muškog dueta, koji je znatno utjecao na razvoj glazbe 20. stoljeća.
Novi!!: 23. svibnja i The Everly Brothers · Vidi više »
Tibet
NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.
Novi!!: 23. svibnja i Tibet · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: 23. svibnja i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: 23. svibnja i Turska · Vidi više »
Urban I.
Urban I., papa od 222. do 230.
Novi!!: 23. svibnja i Urban I. · Vidi više »
Zrakoplovna nesreća na Krku 1971.
Aviogenex Tu-134, sličan onome koji je sudjelovao u nesreći. Dana 23.
Novi!!: 23. svibnja i Zrakoplovna nesreća na Krku 1971. · Vidi više »
1086.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1086. · Vidi više »
1125.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1125. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 23. svibnja i 1514. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1526. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1568. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1618. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1707. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1741. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1765. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1778. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1789. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1801. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1823. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1828. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1841. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1844. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1853. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1856. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1857. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1878. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1891. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1894. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1897. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1906. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1915. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1920. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 23. svibnja i 1928. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1933. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1949. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1951. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1960. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 23. svibnja i 1974. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 1991. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 23. svibnja i 2002. · Vidi više »
230.
Bez opisa.
Novi!!: 23. svibnja i 230. · Vidi više »
