Brže od pregledniku!
92 odnosi: Andro Vid Mihičić, Anto Baković, Arthur Cayley, Ava Gardner, Đuro Pulitika, Češka, Banovina, Beograd, Bula, Dalmacija, Douglas DC-9, Drugi svjetski rat, Dušan Gojić, Eddie Van Halen, Ekskomunikacija, Europa, Fran Lhotka, Gregorijanski kalendar, Gudžerat, Harmonija (glazba), Hong Kong, Hrvatska, Indija, Jožef Pustaj, Kees Van Dongen, Kina, Kobe Bryant, Kopenhagen, Lika, Mađarska, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mladen Bjažić, Mletačka Republika, P/B Daksa, Papa, Pio IV., Predsjednik, Prijestupna godina, Saša Buneta, Sergio Pérez, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Irska, Slaven Barišić, Slavonija, Slovenci, Stockholm, Sydney, Tadija Anušić, Tridentski sabor, Ujedinjeno Kraljevstvo, ..., Václav Havel, Vesna Vulović, Vjeran Zuppa, Zagreb, Zrakoplov, Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972., Zrinka Ljutić, Zvonimir Baletić, 1564., 1699., 1788., 1821., 1841., 1864., 1877., 1883., 1895., 1896., 1922., 1924., 1930., 1931., 1934., 1936., 1940., 1942., 1953., 1955., 1962., 1968., 1971., 1972., 1978., 1980-ih, 1990., 1992., 1993., 2001., 2004., 2006., 2017., 2020.. Proširite indeks (42 više) »
Andro Vid Mihičić
Andro Vid Mihičić (Beli na otoku Cresu, 26. ožujka 1896. – Mali Lošinj, 26. siječnja 1992.) hrvatski povjesničar umjetnosti, redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, pjesnik.
Novi!!: 26. siječnja i Andro Vid Mihičić · Vidi više »
Anto Baković
Anto Baković (Goražde, 4. srpnja 1931. – Zagreb, 26. siječnja 2017.) bio je hrvatski katolički svećenik, pisac i novinar.
Novi!!: 26. siječnja i Anto Baković · Vidi više »
Arthur Cayley
Arthur Cayley (Richmond, 16. kolovoza 1821. – Cambridge, 26. siječnja 1895.) bio je znameniti britanski matematičar.
Novi!!: 26. siječnja i Arthur Cayley · Vidi više »
Ava Gardner
Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. – London, 26. siječnja 1990.), američka filmska diva.
Novi!!: 26. siječnja i Ava Gardner · Vidi više »
Đuro Pulitika
Atelje Đure Pulitike Đuro Pulitika (Bosanka, selo iznad Dubrovnika, 26. siječnja 1922. – Dubrovnik 14. prosinca 2006.), hrvatski slikar.
Novi!!: 26. siječnja i Đuro Pulitika · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: 26. siječnja i Češka · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: 26. siječnja i Banovina · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: 26. siječnja i Beograd · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: 26. siječnja i Bula · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: 26. siječnja i Dalmacija · Vidi više »
Douglas DC-9
Pilotska kabina JAT-ov DC-9 na slijetanju 1985. godine McDonnell Douglas DC-9 (u početku poznat kao Douglas DC-9) je linijski putnički mlazni avion dizajniran za učestale, kratke letove.
Novi!!: 26. siječnja i Douglas DC-9 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 26. siječnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dušan Gojić
Dušan Gojić (Vinkovci, 26. siječnja 1953.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 26. siječnja i Dušan Gojić · Vidi više »
Eddie Van Halen
Edward Lodewijk "Eddie" Van Halen (Nijmegen, Nizozemska, 26. siječnja 1955. – Santa Monica, 6. listopada 2020.) američki gitarist, klavijaturist, skladatelj i producent nizozemskog podrijetla, nadaleko poznat kao osnivač i vođa američkog hard rock sastava Van Halen.
Novi!!: 26. siječnja i Eddie Van Halen · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: 26. siječnja i Ekskomunikacija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: 26. siječnja i Europa · Vidi više »
Fran Lhotka
Detalj s nadgrobne ploče Frana Lhotke na Mirogoju Fran Lhotka (Mladá Vožice, 25. prosinca 1883. – Zagreb, 26. siječnja 1962.), hrvatski skladatelj i dirigent i glazbeni pedagog češkog podrijetla.
Novi!!: 26. siječnja i Fran Lhotka · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 26. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gudžerat
Gudžerat ili Gudžarat (gudžeratski: गुजरातराज्यम्, engleski: Gujarat), indijska je savezna država na zapadu zemlje.
Novi!!: 26. siječnja i Gudžerat · Vidi više »
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Novi!!: 26. siječnja i Harmonija (glazba) · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: 26. siječnja i Hong Kong · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 26. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: 26. siječnja i Indija · Vidi više »
Jožef Pustaj
Jožef Pustaj, originalno ime Jožef Pozderec (mađ.: Pusztai József) (Beltinci, 26. siječnja, 1864. – Beltinci, 13. veljače, 1934.) slovenski je pisac, pjesnik, učitelj, kantor i novinar u Mađarskoj.
Novi!!: 26. siječnja i Jožef Pustaj · Vidi više »
Kees Van Dongen
Kees van Dongen 1938. Kees van Dongen (Delfshaven kraj Rotterdama, 26. siječnja 1877. – Monte Carlo, 28. svibnja 1968.), francuski slikar nizozemskog podrijetla.
Novi!!: 26. siječnja i Kees Van Dongen · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: 26. siječnja i Kina · Vidi više »
Kobe Bryant
Kobe Bean Bryant (Philadelphia, SAD, 23. kolovoza 1978. – Calabasas, SAD, 26. siječnja 2020.) bio je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 26. siječnja i Kobe Bryant · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: 26. siječnja i Kopenhagen · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: 26. siječnja i Lika · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 26. siječnja i Mađarska · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: 26. siječnja i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mladen Bjažić
Mladen Bjažić (Zlarin, 26. siječnja 1924. 24. siječnja 2017.) hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb 1970-ih, zaslužnik hrvatskog stripa,ŠibenikIN:, ŠibenikIN, 26.
Novi!!: 26. siječnja i Mladen Bjažić · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: 26. siječnja i Mletačka Republika · Vidi više »
P/B Daksa
P/B Daksa, bio je hrvatski teretni parobrod.
Novi!!: 26. siječnja i P/B Daksa · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: 26. siječnja i Papa · Vidi više »
Pio IV.
Pio IV., lat. Pius PP.
Novi!!: 26. siječnja i Pio IV. · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: 26. siječnja i Predsjednik · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 26. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Saša Buneta
Saša Buneta (Rijeka, 26. siječnja 1971.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 26. siječnja i Saša Buneta · Vidi više »
Sergio Pérez
| Ime.
Novi!!: 26. siječnja i Sergio Pérez · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 26. siječnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Irska
Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: 26. siječnja i Sjeverna Irska · Vidi više »
Slaven Barišić
Slaven Žitomir Barišić (Pleternica, 26. siječnja 1942. – Zagreb, 5. travnja 2015.) međunarodno afirmirani hrvatski znanstvenik fizičar, akademik, redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: 26. siječnja i Slaven Barišić · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 26. siječnja i Slavonija · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 26. siječnja i Slovenci · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: 26. siječnja i Stockholm · Vidi više »
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Novi!!: 26. siječnja i Sydney · Vidi više »
Tadija Anušić
Tadija Anušić (Glavice, 1896. – Sinj, 26. siječnja 1942.), politički komesar Kamešničke partizanske čete i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: 26. siječnja i Tadija Anušić · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: 26. siječnja i Tridentski sabor · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 26. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Václav Havel
Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.
Novi!!: 26. siječnja i Václav Havel · Vidi više »
Vesna Vulović
Vesna Vulović (3. siječnja 1950. – 23. prosinca 2016.) je bila JAT-ova stjuardesa koja je 26. siječnja 1972. jedina preživjela pad putničkog zrakoplova s visine od 10 160 metara, te je upisana u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Novi!!: 26. siječnja i Vesna Vulović · Vidi više »
Vjeran Zuppa
Vjeran Zuppa (Split, 26. siječnja 1940. – ?, 10. listopada 2023.), hrvatski dramaturg, teoretičar književnosti i pjesnik, kazališni teoretičar i kritičar, upravitelj i dramaturg Teatra ITD (1966. – 1977.) Doktorirao je na Filozofskom fakultetu na temu: "Pojam dramaturgije u dvadesetom stoljeću".
Novi!!: 26. siječnja i Vjeran Zuppa · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 26. siječnja i Zagreb · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: 26. siječnja i Zrakoplov · Vidi više »
Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972.
Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. Spomenik žrtvama na mjestu nesreće Zrakoplovna nesreća JAT-a dogodila se 26. siječnja 1972. godine, kada je zrakoplov McDonnell Douglas DC-9 u vlasništvu JAT-a (Jugoslovenski Aerotransport) (registracija: YU-AHT) eksplodirao na relaciji Stockholm-Kopenhagen-Zagreb-Beograd.
Novi!!: 26. siječnja i Zrakoplovna nesreća JAT-a 1972. · Vidi više »
Zrinka Ljutić
Zrinka Ljutić (Zagreb, 26. siječnja 2004.) hrvatska je alpska skijašica.
Novi!!: 26. siječnja i Zrinka Ljutić · Vidi više »
Zvonimir Baletić
Zvonimir Baletić (Kljenak, općina Vrgorac, 26. siječnja 1936. – 3. listopada 2022.), hrvatski akademik, ekonomist i politolog.
Novi!!: 26. siječnja i Zvonimir Baletić · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1564. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1699. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1788. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1821. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1841. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1864. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1877. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1883. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1896. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 26. siječnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1936. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 26. siječnja i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 26. siječnja i 1942. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1955. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 26. siječnja i 1962. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1972. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1978. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: 26. siječnja i 1980-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 26. siječnja i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 26. siječnja i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 26. siječnja i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 26. siječnja i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 26. siječnja i 2006. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 26. siječnja i 2017. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 26. siječnja i 2020. · Vidi više »
