Brže od pregledniku!
129 odnosi: Aldous Huxley, Alfred Marshall, Američki dolar, Andrej Dojkić, Anita Matić, Ante Gotovina, Antonio Machado, Averell Harriman, Željko Sopić, Češka, Carl Gustav Jung, Celestin I., Edward Gein, Esperanto, Eva Perón, Fidel Castro, Franc Šbül, Francuska, Franklin Delano Roosevelt, Fulgencio Batista, George Bernard Shaw, George Grosz, George Horace Gallup, George Preca, Gottlob Frege, Gregorijanski kalendar, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Torbar, Karlo Emanuel I. Veliki, Katoličanstvo, Lazar Ludvig Zamenhof, Liberija, Mađarska, Mick Jagger, Murat IV., Nikefor I., Oton I., kralj Grčke, Pavao II., Pelješki most, Philipp Scheidemann, Potres u Skoplju 1963., Prijestupna godina, Samobor, Sandra Bullock, Skoplje, ..., Slovenci, Split, Stanislav Krakovski, Stanley Kubrick, Sung Jae-ki, Sveta Ana, Sveti Joakim, Sveto Rimsko Carstvo, Tahiti, Trg bana Jelačića (Zagreb), Volodymyr Vynnyčenko, Winsor McCay, Zagreb, 1. siječnja, 1030., 1079., 1471., 1562., 1612., 1630., 1640., 1678., 1711., 1815., 1824., 1825., 1842., 1847., 1848., 1855., 1856., 1864., 1865., 1867., 1869., 1875., 1880., 1887., 1891., 1893., 1894., 1900., 1901., 1906., 1909., 1912., 1919., 1924., 1925., 1928., 1934., 1936., 1939., 1941., 1943., 1947., 1950., 1951., 1952., 1953., 1959., 1961., 1962., 1963., 1964., 1967., 1974., 1975., 1980., 1984., 1986., 1990., 1999., 2001., 2004., 2013., 2022., 432., 811.. Proširite indeks (79 više) »
Aldous Huxley
Aldous Huxley Aldous Leonard Huxley (Godalming, 26. srpnja 1894. – Los Angeles, 22. studenog 1963.), engleski književnik.
Novi!!: 26. srpnja i Aldous Huxley · Vidi više »
Alfred Marshall
Alfred Marshall Alfred Marshall (London, 26. srpnja 1842. — 13. srpnja 1924.) bio je jedan od najutjecajnijih ekonomista svoga vremena.
Novi!!: 26. srpnja i Alfred Marshall · Vidi više »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: 26. srpnja i Američki dolar · Vidi više »
Andrej Dojkić
Andrej Dojkić (Osijek, 26. srpnja 1980.) hrvatski je filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: 26. srpnja i Andrej Dojkić · Vidi više »
Anita Matić
Anita Matić Delić (Zagreb, 26. srpnja 1975.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 26. srpnja i Anita Matić · Vidi više »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: 26. srpnja i Ante Gotovina · Vidi više »
Antonio Machado
Antonio Machado Antonio Machado de Ruiz (Sevilla, 26. srpnja 1875. – Collioure, Francuska, 22. veljače 1939.), španjolski modernistički pjesnik.
Novi!!: 26. srpnja i Antonio Machado · Vidi više »
Averell Harriman
William Avarell Harriman William Averell Harriman (New York, 15. studenog 1891. – Yorktown Heights, 26. srpnja 1986.), američki političar.
Novi!!: 26. srpnja i Averell Harriman · Vidi više »
Željko Sopić
Željko Sopić (Zagreb, 26. srpnja 1974.) hrvatski je profesionalni nogometni trener i bivši igrač, koji vodi hrvatski nogometni klub HNK Rijeku.
Novi!!: 26. srpnja i Željko Sopić · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: 26. srpnja i Češka · Vidi više »
Carl Gustav Jung
Carl Gustav Jung (Kesswill, 26. srpnja 1875. – Zürich, 6. lipnja 1961.), švicarski psiholog i psihijatar.
Novi!!: 26. srpnja i Carl Gustav Jung · Vidi više »
Celestin I.
Celestin I., papa od 10. rujna 422. do 26. srpnja 432.
Novi!!: 26. srpnja i Celestin I. · Vidi više »
Edward Gein
Edward Theodore Gein (27. kolovoza 1906. – 26. srpnja 1984.) jedan od najozloglašenijih američkih serijskih ubojica.
Novi!!: 26. srpnja i Edward Gein · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: 26. srpnja i Esperanto · Vidi više »
Eva Perón
'''Eva Duarte de Perón''' Evita Maria Perón (rođ. Duarte), (Los Toldos, 7. svibnja 1919. – Buenos Aires, 26. srpnja 1952.), poznatija pod nadimkom Evita, bila je druga žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine od 1946. do smrti 1952. Rođena u predgrađu Buenos Airesa, bila je peto dijete u obitelji.
Novi!!: 26. srpnja i Eva Perón · Vidi više »
Fidel Castro
Fidel Alejandro Castro Ruz (Mayarí, Kuba, 13. kolovoza 1926. – Havana, 25. studenog 2016.), bio je kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunističke partije Kube, predsjednik državnog vijeća i vijeća ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga.
Novi!!: 26. srpnja i Fidel Castro · Vidi više »
Franc Šbül
Franc (Fran) Šbül (mađarski: Sbüll Ferenc) (Turnišče, 26. srpnja 1825. – Velikih Dolenci, 12. kolovoza 1864.) bio je slovenski pjesnik i rimokatolički svećenik u Mađarskoj.
Novi!!: 26. srpnja i Franc Šbül · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 26. srpnja i Francuska · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: 26. srpnja i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Fulgencio Batista
Batista i Mauricio Magdaleno 1956. godine General Fulgencio Batista y Zaldívar (Banes, 16. siječnja 1901. – Guadalmina, 6. kolovoza 1973.), kubanski predsjednik, diktator i borac protiv snaga Fidela Castra.
Novi!!: 26. srpnja i Fulgencio Batista · Vidi više »
George Bernard Shaw
George Bernard Shaw (Dublin, 26. srpnja 1856. – Ayot St. Lawrence, 2. studenog 1950.) bio je irski dramatičar.
Novi!!: 26. srpnja i George Bernard Shaw · Vidi više »
George Grosz
Georg Ehrenfried Groß (Berlin, 26. srpnja 1893. – Berlin, 6. srpnja 1959.), njemački grafičar, slikar i karikaturist; jedan od glavnih predstavnika ekspresionističkog pokreta nova stvarnost.
Novi!!: 26. srpnja i George Grosz · Vidi više »
George Horace Gallup
George Gallup George Horace Gallup (18. studenog 1901. – Tschingel ob Gunten, 26. srpnja 1984.), američki sociolog-statističar.
Novi!!: 26. srpnja i George Horace Gallup · Vidi više »
George Preca
Sveti George (Ġorġ) Preca (Valletta, 12. veljače 1880. – Santa Venera, 26. srpnja 1962.), malteški katolički svećenik, utemeljitelj Družbe kršćanskoga nauka.
Novi!!: 26. srpnja i George Preca · Vidi više »
Gottlob Frege
Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.
Novi!!: 26. srpnja i Gottlob Frege · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 26. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: 26. srpnja i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: 26. srpnja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 26. srpnja i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: 26. srpnja i Hrvatski sabor · Vidi više »
Josip I., car Svetog Rimskog Carstva
Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.
Novi!!: 26. srpnja i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: 26. srpnja i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: 26. srpnja i Josip Torbar · Vidi više »
Karlo Emanuel I. Veliki
Karlo Emanuel I. Veliki (Rivoli, Savoja, 12. siječnja 1562. – Savigliano, 26. srpnja 1630.), savojski vojvoda od 1580. godine iz savojske dinastije.
Novi!!: 26. srpnja i Karlo Emanuel I. Veliki · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: 26. srpnja i Katoličanstvo · Vidi više »
Lazar Ludvig Zamenhof
Lazar Ludvig Zamenhof (Ludwik Łazarz Zamenhof) (15. prosinca 1859. – 14. travnja 1917.) se rodio u gradu Bjalistoku koji se danas nalazi u Poljskoj, a u vrijeme njegova rođenja bio je u sastavu Litvanskih provincija carske Rusije.
Novi!!: 26. srpnja i Lazar Ludvig Zamenhof · Vidi više »
Liberija
Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: 26. srpnja i Liberija · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: 26. srpnja i Mađarska · Vidi više »
Mick Jagger
Sir Michael Phillip "Mick" Jagger (Dartford, Kent, 26. srpnja 1943.) je engleski rock glazbenik, glumac, tekstopisac, filmski producent i poslovni čovjek.
Novi!!: 26. srpnja i Mick Jagger · Vidi više »
Murat IV.
Murat IV. (16. lipnja 1612. – 9. veljače 1640.), osmanski sultan.
Novi!!: 26. srpnja i Murat IV. · Vidi više »
Nikefor I.
Kovanice s likovima Nikefora I. i njegova sina Staurakija. Nikefor I. Logotet ili Genikos (grč. Νικηφόρος Α΄, Nikēphoros I, "onaj koji donosi pobjedu") (Carigrad, oko 760. - Bugarska, 26. srpnja 811.), bizantski car od 802. do 811.
Novi!!: 26. srpnja i Nikefor I. · Vidi više »
Oton I., kralj Grčke
Oton I. (grč. O Όθων, O Óthonʹ) (Salzburg, 1. lipnja 1815. – Bamberg, 26. srpnja 1867.), grčki kralj od 1832. do 1862. godine.
Novi!!: 26. srpnja i Oton I., kralj Grčke · Vidi više »
Pavao II.
Pavao II., papa od 30. kolovoza 1464. do 26. srpnja 1471. godine.
Novi!!: 26. srpnja i Pavao II. · Vidi više »
Pelješki most
Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Novi!!: 26. srpnja i Pelješki most · Vidi više »
Philipp Scheidemann
Philipp Scheidemann (Kassel, 26. srpnja 1865. – Kopenhagen, 29. studenog 1939.), je bio njemački socijaldemokratski političar, koji je 9. studenog 1918. proglasio Republiku, a 13. veljače 1919. je postao njezin 2.
Novi!!: 26. srpnja i Philipp Scheidemann · Vidi više »
Potres u Skoplju 1963.
Potres u Skoplju 1963. (mak. Скопски земјотрес 1963, transliterirano Skopski zemljotres 1963), potres momentne magnitude 6,1 koji se zbio u Skoplju, SR Makedonija (danas Sjeverna Makedonija) tada dijelu SFR Jugoslavije 26.
Novi!!: 26. srpnja i Potres u Skoplju 1963. · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 26. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: 26. srpnja i Samobor · Vidi više »
Sandra Bullock
Sandra Annette Bullock (26. srpnja 1964.) američka je filmska glumica.
Novi!!: 26. srpnja i Sandra Bullock · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: 26. srpnja i Skoplje · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: 26. srpnja i Slovenci · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: 26. srpnja i Split · Vidi više »
Stanislav Krakovski
Sveti Stanislav Krakovski, rođen kao Stanisław Szczepanowski (Szczepanów, 26. srpnja 1030. – Krakov, 11. travnja 1079.) bio je šesti krakovski biskup.
Novi!!: 26. srpnja i Stanislav Krakovski · Vidi više »
Stanley Kubrick
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. – 7. ožujka 1999.), američki filmski redatelj, scenarist i producent.
Novi!!: 26. srpnja i Stanley Kubrick · Vidi više »
Sung Jae-ki
Sung Jae-ki (korejski:성재기 成在基, 11. rujna 1967. – 26. srpnja 2013.) bio je južnokorejski aktivist za ljudska prava, za muška prava i građanski aktivist.
Novi!!: 26. srpnja i Sung Jae-ki · Vidi više »
Sveta Ana
Sveta Ana je kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije.
Novi!!: 26. srpnja i Sveta Ana · Vidi više »
Sveti Joakim
Sveti Joakim je kršćanski svetac, otac Blažene Djevice Marije.
Novi!!: 26. srpnja i Sveti Joakim · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: 26. srpnja i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tahiti
Tahićanska crna plaža Tahiti, najveći otok u Francuskoj Polineziji.
Novi!!: 26. srpnja i Tahiti · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: 26. srpnja i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Volodymyr Vynnyčenko
Ukrajinski društveno-politički aktivist Volodimir Kirilovič Vinničenko (1910.) Volodymyr Vynnyčenko (ukr. Володимир Кирилович Винниченко - Volodymyr Kyrylovyč Vynnyčenko); (Kropyvnyckyj, 28. srpanj 1880. - Mougins, 6. ožujak 1951.) je ugledni ukrajinski pisac, dramaturg, politički aktivist i revolucionarni političar Ukrajinske Narodne Republike.
Novi!!: 26. srpnja i Volodymyr Vynnyčenko · Vidi više »
Winsor McCay
Winsor McCay, puno ime Winsor Zenis McCay (Spring Lake, Michigan, 26. rujna 1869. – Brooklyn, New York, 26. srpnja 1934.), američki autor stripova i pionir animiranog filma.
Novi!!: 26. srpnja i Winsor McCay · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 26. srpnja i Zagreb · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: 26. srpnja i 1. siječnja · Vidi više »
1030.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1030. · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1079. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1471. · Vidi više »
1562.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1562. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1612. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1630. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1640. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1678. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1711. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1815. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1824. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1825. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1842. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1848. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1855. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1856. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1864. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1869. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1875. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1880. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1887. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1894. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 26. srpnja i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 26. srpnja i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1909. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1912. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 26. srpnja i 1928. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 26. srpnja i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1943. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 26. srpnja i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1967. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 26. srpnja i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1975. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1980. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 1990. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 26. srpnja i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 26. srpnja i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 26. srpnja i 2004. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 2013. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 26. srpnja i 2022. · Vidi više »
432.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 432. · Vidi više »
811.
Bez opisa.
Novi!!: 26. srpnja i 811. · Vidi više »
