Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

26. svibnja

Indeks 26. svibnja

26.

109 odnosi: Alexander Gottlieb Baumgarten, Američki građanski rat, Balint Vujkov, Beda Časni, Bitka za Staljingrad, Brigitte Young, Car, Dan državnosti, Dino Drpić, Dizalo, Dragutin Antun Parčić, Drugi svjetski rat, Dubrovačka Republika, Edmond de Goncourt, Egipat, Eiffelov toranj, Eleuterije, Europska unija, Federacija, Filip Neri, Francuska, Grčka, Gregorijanski kalendar, Gruzija, Hrvatska, Irmã Dulce, Isadora Duncan, Italija, Ivo Maček, Izrael, John Wayne, Jussi Sydänmaa, Kaspar Hauser, Kavkaz, Konfederacija, Kralj, Martin Heidegger, Merab Kostava, Milan Amruš, Miroslav Barbir, Mokošica, Montana, Moskva, Napoleon Bonaparte, Nürnberg, Nikola II., ruski car, Oto Šolc, Pirej, Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014., Prijestupna godina, ..., Rusija, Sinajski poluotok, Sjedinjene Američke Države, Slavko Macarol, Sovjetski Savez, Stevie Nicks, Tamara Karsavina, Treći Reich, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Volgograd, 1714., 1762., 1805., 1806., 1822., 1828., 1832., 1848., 1854., 1864., 1865., 1878., 1885., 1889., 1895., 1896., 1902., 1907., 1909., 1912., 1913., 1914., 1919., 1923., 1927., 1939., 1942., 1945., 1946., 1948., 1962., 1967., 1972., 1973., 1976., 1978., 1979., 1981., 1984., 1986., 1987., 1989., 1992., 1994., 2002., 2014., 673., 735.. Proširite indeks (59 više) »

Alexander Gottlieb Baumgarten

Alexander Gottlieb Baumgarten (Berlin, 17. srpnja 1714. – Frankfurt na Odri, 27. svibnja 1762.), njemački filozof.

Novi!!: 26. svibnja i Alexander Gottlieb Baumgarten · Vidi više »

Američki građanski rat

Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.

Novi!!: 26. svibnja i Američki građanski rat · Vidi više »

Balint Vujkov

Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.

Novi!!: 26. svibnja i Balint Vujkov · Vidi više »

Beda Časni

Sveti Beda Časni (672./673. – Jarrow, 26. svibnja 735.), svetac i crkveni naučitelj.

Novi!!: 26. svibnja i Beda Časni · Vidi više »

Bitka za Staljingrad

Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. – 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: 26. svibnja i Bitka za Staljingrad · Vidi više »

Brigitte Young

Brigitte Young. Brigitte Young (Groß Sankt Florian, 26. svibnja 1946.), austrijska je razvojna ekonomistica i politologinja, stručnjakinja za međunarodnu političku ekonomiju te publicistkinja.

Novi!!: 26. svibnja i Brigitte Young · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: 26. svibnja i Car · Vidi više »

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Novi!!: 26. svibnja i Dan državnosti · Vidi više »

Dino Drpić

Dino Drpić (Zagreb, 26. svibnja 1981.) je hrvatski nogometni branič.

Novi!!: 26. svibnja i Dino Drpić · Vidi više »

Dizalo

Osobno dizalo. Čelična užad i elektromotor kao pogon za užetno dizalo. Okno hidrauličkog dizala s metalnom rešetkom na dnu. Ovo dizalo putuje na 7 katova. Kružeće dizalo u Berlinu. Građevinsko dizalo. Dizalo ili lift služi za okomiti ili strmi prijevoz osoba i materijala, pa se i dijeli na osobno ili teretno dizalo.

Novi!!: 26. svibnja i Dizalo · Vidi više »

Dragutin Antun Parčić

Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. svibnja 1832. – Rim, 25. prosinca 1902.), bio je hrvatski filolog, glagoljaš i fotograf.

Novi!!: 26. svibnja i Dragutin Antun Parčić · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 26. svibnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: 26. svibnja i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Edmond de Goncourt

'''Braća Goncourt''' Edmond Goncourt (Nancy, 26. svibnja 1822. – Champrosay, 16. srpnja 1896.), francuski romanopisac Tvorac je impresionističkog stila u književnosti.

Novi!!: 26. svibnja i Edmond de Goncourt · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: 26. svibnja i Egipat · Vidi više »

Eiffelov toranj

Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.

Novi!!: 26. svibnja i Eiffelov toranj · Vidi više »

Eleuterije

Eleuterije, papa od oko 174. do oko 189.

Novi!!: 26. svibnja i Eleuterije · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: 26. svibnja i Europska unija · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: 26. svibnja i Federacija · Vidi više »

Filip Neri

Sveti Filip Neri (Firenca, 21. srpnja 1515. – Rim, 25. svibnja, 1595.), katolički svetac i utemeljitelj svećeničke družbe oratorijanaca.

Novi!!: 26. svibnja i Filip Neri · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: 26. svibnja i Francuska · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 26. svibnja i Grčka · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 26. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: 26. svibnja i Gruzija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: 26. svibnja i Hrvatska · Vidi više »

Irmã Dulce

Sveta Irmã Dulce Pontes, poznata i kao sveta Dulce od siromaha (Salvador, 26. svibnja 1914. - Salvador, 13. ožujka 1992.) - prva brazilska žena svetica, katolička časna sestra franjevka koja je bila osnivačica „Zaklade dobrotvornih djela sestre Dulce”, jedne od najvećih i najuglednijih humanitarnih organizacija u Brazilu.

Novi!!: 26. svibnja i Irmã Dulce · Vidi više »

Isadora Duncan

Isadora Duncan (San Francisco, 26. svibnja 1877. – Nica, 14. rujna 1927.), američka plesačica.

Novi!!: 26. svibnja i Isadora Duncan · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: 26. svibnja i Italija · Vidi više »

Ivo Maček

Ivo Maček (Sušak, 24. ožujka 1914. – Zagreb, 26. svibnja 2002.) bio je hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik.

Novi!!: 26. svibnja i Ivo Maček · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: 26. svibnja i Izrael · Vidi više »

John Wayne

John Wayne, pravim imenom Marion Michael Morrison (Winterset, 26. svibnja 1907. – Los Angeles, 11. lipnja 1979.), američki filmski glumac.

Novi!!: 26. svibnja i John Wayne · Vidi više »

Jussi Sydänmaa

Jussi Sydänmaa (Mäntsälä, Finska, 26. svibnja 1973.), je finski gitarist sastava Lordi, poznatiji pod nadimkom "Amen".

Novi!!: 26. svibnja i Jussi Sydänmaa · Vidi više »

Kaspar Hauser

Kaspar Hauser Kaspar Hauser / Casparus Hauser (30. travnja? 1812. – 17. prosinca 1833.) bio je tajanstveno divlje dijete nađeno u Njemačkoj u 19. stoljeću i navodno vezano uz vladarsku kuću Baden.

Novi!!: 26. svibnja i Kaspar Hauser · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: 26. svibnja i Kavkaz · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: 26. svibnja i Konfederacija · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: 26. svibnja i Kralj · Vidi više »

Martin Heidegger

Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.

Novi!!: 26. svibnja i Martin Heidegger · Vidi više »

Merab Kostava

Fotoportret (1988.) Merab Kostava (gruzijski: მერაბ კოსტავა; Tbilisi, 26. svibnja 1939. – Boriti, 13. listopada 1989.) bio je gruzijski glazbeni pedagog, pjesnik i disident, jedan od vođa gruzijskog pokreta za neovisnost, s prvim demokratski izabranim predsjednikom Gruzije Zvijadom Gamsahurdijem, s kojim je u mladosti bio politički zatvorenik KGB-a zbog protusovjetske djelatnosti.

Novi!!: 26. svibnja i Merab Kostava · Vidi više »

Milan Amruš

Milan Amruš (Brod na Savi, 1. listopada 1848. – Zagreb, 26. svibnja 1919.), hrvatski liječnik i političar.

Novi!!: 26. svibnja i Milan Amruš · Vidi više »

Miroslav Barbir

Miroslav Barbir Mimo hrvatski je glazbenik te dugogodišnji uspješan direktor i glavni urednik Radio postaje Ploče.

Novi!!: 26. svibnja i Miroslav Barbir · Vidi više »

Mokošica

Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska.

Novi!!: 26. svibnja i Mokošica · Vidi više »

Montana

Montana, savezna država u sjeverozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, u području Stjenovitih planina.

Novi!!: 26. svibnja i Montana · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: 26. svibnja i Moskva · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: 26. svibnja i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Nürnberg

Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: 26. svibnja i Nürnberg · Vidi više »

Nikola II., ruski car

Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.

Novi!!: 26. svibnja i Nikola II., ruski car · Vidi više »

Oto Šolc

Oto Šolc (Karlovac, 26. svibnja 1913. – Zagreb, 7. prosinca 1994.), hrvatski književnik.

Novi!!: 26. svibnja i Oto Šolc · Vidi više »

Pirej

Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.

Novi!!: 26. svibnja i Pirej · Vidi više »

Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.

Gunji Velike su poplave u svibnju 2014. pogodile istočnu Hrvatsku.

Novi!!: 26. svibnja i Poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014. · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 26. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: 26. svibnja i Rusija · Vidi više »

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.

Novi!!: 26. svibnja i Sinajski poluotok · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: 26. svibnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slavko Macarol

Slavko Macarol Slavko Macarol (Trst, 23. veljače 1914. – Zagreb, 26. svibnja 1984.), hrvatski geodet i rektor zagrebačkog Sveučilišta.

Novi!!: 26. svibnja i Slavko Macarol · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 26. svibnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Stevie Nicks

Stephanie Lynn "Stevie" Nicks (26. svibnja 1948.) je američka pjevačica i kantautorica.

Novi!!: 26. svibnja i Stevie Nicks · Vidi više »

Tamara Karsavina

Tamara Karsavina Tamara Platonovna Karsavina (ruski: Тама́ра Плато́новна Карса́вина, Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1885. – Beaconsfield, 26. svibnja 1978.) bila je ruska primabalerina, slavna po svojim plesnim sposobnostima i gracioznosti, glavna plesačica Carskog ruskog baleta, a kasnije i Ruskog baleta Sergeja Djagiljeva.

Novi!!: 26. svibnja i Tamara Karsavina · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: 26. svibnja i Treći Reich · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: 26. svibnja i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: 26. svibnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Volgograd

Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.

Novi!!: 26. svibnja i Volgograd · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1714. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1762. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1806. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1822. · Vidi više »

1828.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1828. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1832. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1848. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1854. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1864. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1865. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1878. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1885. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1889. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1895. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1896. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1902. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1907. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1909. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 26. svibnja i 1914. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1919. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1923. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 26. svibnja i 1927. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1939. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 26. svibnja i 1942. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 26. svibnja i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1948. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: 26. svibnja i 1962. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1967. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1973. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1976. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1979. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1981. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1984. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1987. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1989. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: 26. svibnja i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 1994. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 26. svibnja i 2002. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 26. svibnja i 2014. · Vidi više »

673.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 673. · Vidi više »

735.

Bez opisa.

Novi!!: 26. svibnja i 735. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »