Brže od pregledniku!
93 odnosi: Alfonso Herrera, Amr Fahmy, Antonio Puerta, Arheologija, Štefan Kühar, Belgija, Berislav Klobučar, Britanska kraljevska ratna mornarica, Danska, David Hartley, Drugi svjetski rat, Francuska, Frane Bulić, George Hoyt Whipple, Gordan Lauc, Gradišćanski Hrvati, Gregorijanski kalendar, Gruzijci, Hanna Huskova, Hidroelektrana, Hidroelektrana Jaruga, Hugo Grotius, I Have a Dream, Irak, Ivan Mušković, Ivo Josipović, Jason Priestley, Jelena Slavna, Johann Wolfgang von Goethe, Kraljevina Italija, Kraljevina Rumunjska, Kuvajt, Ludvig Njemački, Marija Freudenreich, Marseille, Martin Luther King, Jr., Michael Ende, Namur, Njemačko Carstvo, Novigrad, Pisac, Pjesnik, Pokolji u Sarajevu, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, Shania Twain, Slapovi Niagare, Sovjetski Savez, Sveti Augustin, Toulon, ..., Treći Reich, Umberto Giordano, 1583., 1645., 1705., 1749., 1757., 1832., 1848., 1863., 1867., 1878., 1887., 1895., 1898., 1914., 1916., 1922., 1924., 1928., 1930., 1931., 1943., 1944., 1948., 1957., 1963., 1965., 1969., 1970., 1976., 1983., 1984., 1990., 1992., 1995., 2007., 2014., 2020., 354., 430., 806., 876.. Proširite indeks (43 više) »
Alfonso Herrera
Alfonso Herrera Rodriguez (28. kolovoza 1983. – Mexico City) meksički je glumac i glazbenik, bivši član glazbenog sastava RBD.
Novi!!: 28. kolovoza i Alfonso Herrera · Vidi više »
Amr Fahmy
Amr Mustapha Mourad Fahmy (Giza, Egipat, 28. kolovoza 1983. – Kairo, Egipat, 23. veljače 2020.) bio je egipatski nogometni dužnosnik, koji je bio glavni tajnik Afričke nogometne konfederacije od 2017. do 2019. godine.
Novi!!: 28. kolovoza i Amr Fahmy · Vidi više »
Antonio Puerta
Antonio José Puerta Pérez (26. studenog 1984. – 28. kolovoza 2007.), bio je španjolski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 28. kolovoza i Antonio Puerta · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: 28. kolovoza i Arheologija · Vidi više »
Štefan Kühar
Števan Kühar. Štefan Kühar (mađarski: Kühár István) (Gradišče, 28. kolovoza, 1887. – Beltinci, 1. siječnja, 1922.) je slovenski pisac, političar i rimokatolički svećenik.
Novi!!: 28. kolovoza i Štefan Kühar · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: 28. kolovoza i Belgija · Vidi više »
Berislav Klobučar
Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.) bio je hrvatski dirigent koji je umjetničku karijeru započeo u rodnome gradu, a veliki međunarodni ugled stekao kao dugogodišnji stalni dirigent Bečke državne opere.
Novi!!: 28. kolovoza i Berislav Klobučar · Vidi više »
Britanska kraljevska ratna mornarica
Zastava ''Kraljevske ratne mornarice'' Ujedinjenog Kraljevstva Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva (engl. Royal Navy) je pomorska komponenta oružanih snaga Velike Britanije.
Novi!!: 28. kolovoza i Britanska kraljevska ratna mornarica · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: 28. kolovoza i Danska · Vidi više »
David Hartley
'''David Hartley''' David Hartley (Halifax, 21. lipnja 1705. – Bath, 28. kolovoza 1757.), engleski filozof.
Novi!!: 28. kolovoza i David Hartley · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: 28. kolovoza i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 28. kolovoza i Francuska · Vidi više »
Frane Bulić
Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.
Novi!!: 28. kolovoza i Frane Bulić · Vidi više »
George Hoyt Whipple
George Hoyt Whipple (Ashland, New Hampshire 28. kolovoza, 1878. – Rochester, New York, 1. veljače, 1976.), američki liječnik, biomedicinski istraživač, učitelj i administrator.
Novi!!: 28. kolovoza i George Hoyt Whipple · Vidi više »
Gordan Lauc
Gordan Lauc (Osijek, 28. kolovoza 1970.) - hrvatski biokemičar i molekularni biolog, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, osnivač i predsjednik uprave tvrtke „Genos” d.o.o. Rodio se u Osijeku 28.
Novi!!: 28. kolovoza i Gordan Lauc · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: 28. kolovoza i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 28. kolovoza i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gruzijci
Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.
Novi!!: 28. kolovoza i Gruzijci · Vidi više »
Hanna Huskova
Hanna Huskova (Minsk, 28. kolovoza 1992.) bjeloruska je reprezentivka u slobodnom skijanju u disciplini akrobatski skokovi.
Novi!!: 28. kolovoza i Hanna Huskova · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: 28. kolovoza i Hidroelektrana · Vidi više »
Hidroelektrana Jaruga
Skradinskog buka. vodne turbine HE Jaruga 1. Hidroelektrana Jaruga ili HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.
Novi!!: 28. kolovoza i Hidroelektrana Jaruga · Vidi više »
Hugo Grotius
Michiel Jansz. van Mierevelt: Hugo Grotius Hugo Grotius (Delft, 10. travnja 1583. – Rostock, 28. kolovoza 1645.), također poznat kao Huig de Groot i Hugo de Groot, bio je nizozemski humanist, diplomat, pravnik, protestantski teolog, državnik, pjesnik i dramatičar.
Novi!!: 28. kolovoza i Hugo Grotius · Vidi više »
I Have a Dream
Maršu na Washington 1963. godine "I Have A Dream" je sedamnaestominutni javni govor američkog svećenika Martina Luthera Kinga u kojem je govorio o njegovoj želji za budućnost u kojoj se crnci i bijelci, između ostalih, skladno koegzistiraju kao jednaki.
Novi!!: 28. kolovoza i I Have a Dream · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 28. kolovoza i Irak · Vidi više »
Ivan Mušković
Ivan Mušković (Muskovich) (Veliki Borištof, 28. kolovoza, 1848. – Hrvatski Židan, 31. kolovoza, 1930.) gradišćanski hrvatski je pisac, pjesnik i katolički svećenik.
Novi!!: 28. kolovoza i Ivan Mušković · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: 28. kolovoza i Ivo Josipović · Vidi više »
Jason Priestley
Jason Bradford Priestley (Vancouver, Kanada, 28. kolovoza, 1969.), kanadsko-američki glumac i vozač auto utrka.
Novi!!: 28. kolovoza i Jason Priestley · Vidi više »
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Novi!!: 28. kolovoza i Jelena Slavna · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: 28. kolovoza i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: 28. kolovoza i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Rumunjska
Kraljevina Rumunjska bila je povijesna rumunjska država, ustrojena kao parlamentarna monarhija.
Novi!!: 28. kolovoza i Kraljevina Rumunjska · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: 28. kolovoza i Kuvajt · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: 28. kolovoza i Ludvig Njemački · Vidi više »
Marija Freudenreich
Marija "Micika" Freudenreich (udana Huth;, pristupljeno 28. kolovoza 2015. Zagreb, 28. kolovoza 1863. – Zagreb, 18. siječnja 1944.) bila je hrvatska operna pjevačica i glumica.
Novi!!: 28. kolovoza i Marija Freudenreich · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: 28. kolovoza i Marseille · Vidi više »
Martin Luther King, Jr.
Martin Luther King Junior (Atlanta, 15. siječnja 1929. – Memphis 4. travnja 1968.), američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava i jedan od najvećih vođa za prava američkog crnačkog stanovništva.
Novi!!: 28. kolovoza i Martin Luther King, Jr. · Vidi više »
Michael Ende
Potpis Michaela Endea Michael Ende (Garmisch-Partenkirchen, 12. studenog 1929. – Filderstadt, 28. kolovoza 1995.) bio je njemački pisac.
Novi!!: 28. kolovoza i Michael Ende · Vidi više »
Namur
Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.
Novi!!: 28. kolovoza i Namur · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: 28. kolovoza i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: 28. kolovoza i Novigrad · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: 28. kolovoza i Pisac · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: 28. kolovoza i Pjesnik · Vidi više »
Pokolji u Sarajevu
Pokolji u Sarajevu bili su dio kampanje teroriziranja Sarajeva od strane srpskih snaga, VRS, JNA i paravojnih formacija, koje su Sarajevo držale u okruženju oko 1 300 dana, što je najduže u povijesti suvremenog ratovanja.
Novi!!: 28. kolovoza i Pokolji u Sarajevu · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 28. kolovoza i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 28. kolovoza i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Shania Twain
Shania Twain (Windsor, Ontario, 28. kolovoza 1965.) popularna je kanadska country i pop pjevačica.
Novi!!: 28. kolovoza i Shania Twain · Vidi više »
Slapovi Niagare
Slapovi Niagare Slapovi Niagare (Niagarini slapovi; eng. Niagara Falls) predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnome dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Novi!!: 28. kolovoza i Slapovi Niagare · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 28. kolovoza i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveti Augustin
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Novi!!: 28. kolovoza i Sveti Augustin · Vidi više »
Toulon
Toulon je grad i mediteranska luka na jugu Francuske, oko 80 kilometara jugoistočno od Marseillea.
Novi!!: 28. kolovoza i Toulon · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: 28. kolovoza i Treći Reich · Vidi više »
Umberto Giordano
Umberto Giordano (Foggia, 28. kolovoza 1867. – Milano, 12. studenog 1948.), talijanski skladatelj Posvetio se gotovo isključivo skladanju opera, pretežno verističkog karaktera, među kojima su najpoznatije.
Novi!!: 28. kolovoza i Umberto Giordano · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1583. · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: 28. kolovoza i 1645. · Vidi više »
1705.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1705. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1749. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1757. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1832. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1848. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1863. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1867. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1878. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1887. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1895. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1898. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 28. kolovoza i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1916. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1924. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 28. kolovoza i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1931. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1948. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 28. kolovoza i 1965. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1976. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1984. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 28. kolovoza i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 1995. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 28. kolovoza i 2007. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 28. kolovoza i 2014. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 28. kolovoza i 2020. · Vidi više »
354.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 354. · Vidi više »
430.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 430. · Vidi više »
806.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 806. · Vidi više »
876.
Bez opisa.
Novi!!: 28. kolovoza i 876. · Vidi više »
