Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

28. lipnja

Indeks 28. lipnja

28.

89 odnosi: Alexis Carrel, Andrej Bogoljubski, Bitka na Kosovu polju, Bitka za Staljingrad, Bojna, Brigada, Crna Gora, Drugi svjetski rat, Emil Cossetto, Franjo Ferdinand, Gavrilo Princip, Gregorijanski kalendar, Hans Blix, Henrik VIII., kralj Engleske, Informbiro, Irenej Lionski, Janka Kupala, Jean-Jacques Rousseau, Kralj Tomislav, Kraljevina Jugoslavija, Luigi Pirandello, Max Adler, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Miloš Obilić, Opća skupština Ujedinjenih naroda, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osmansko Carstvo, Pavao IV., Peter Paul Rubens, Prijestupna godina, Prvi križarski rat, Prvi svjetski rat, Sarajevski atentat, Slavonski Brod, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srbija, Stonewallski nemiri, Teodora, bizantska carica, Ujedinjeni narodi, Velika Srbija, Versajski ugovor, Vidovdan, Vidovdanski ustav, 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske, 1098., 1111., 1174., ..., 1389., 1476., 1491., 1547., 1559., 1577., 1640., 1712., 1778., 1788., 1863., 1867., 1870., 1873., 1882., 1902., 1914., 1918., 1919., 1921., 1928., 1930., 1936., 1937., 1942., 1944., 1948., 1955., 1966., 1969., 1978., 1989., 1991., 2001., 2006., 2014., 2015., 500., 548.. Proširite indeks (39 više) »

Alexis Carrel

Alexis Carrel Alexis Carrel (Sainte-Foy-lès-Lyon, 28. lipnja, 1873. - 5. studenog, 1944.) bio je francuski kirurg, biolog i eugeničar, koji je 1912.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Novi!!: 28. lipnja i Alexis Carrel · Vidi više »

Andrej Bogoljubski

Andrej Bogoljubski Knez Andrej I. od Vladimira, poznatiji kao Andrej Bogoljubski (rus.: Андрей Боголюбский, "Andrej Bogoljubivi") (o. 1110 – 28. lipnja 1174.) bio je knez Vladimir-Suzdalja od 1157.

Novi!!: 28. lipnja i Andrej Bogoljubski · Vidi više »

Bitka na Kosovu polju

Adama Stefanovića iz 1870.)''' Bitka na Kosovu polju se vodila 15. lipnja 1389.

Novi!!: 28. lipnja i Bitka na Kosovu polju · Vidi više »

Bitka za Staljingrad

Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. - 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: 28. lipnja i Bitka za Staljingrad · Vidi više »

Bojna

Bojna (rjeđe bataljun) je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.

Novi!!: 28. lipnja i Bojna · Vidi više »

Brigada

NATO-va taktička oznaka za brigadu Brigada je viša taktička vojna jedinica združenih rodova kopnene vojske, obično se sastoji od dviju do pet bojni, ovisno o vojskama, razdoblju, zadaćama i misijama.

Novi!!: 28. lipnja i Brigada · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 28. lipnja i Crna Gora · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: 28. lipnja i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Emil Cossetto

Emil Cossetto (Trst, 12. listopada 1918. – Zagreb, 28. lipnja 2006.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog.

Novi!!: 28. lipnja i Emil Cossetto · Vidi više »

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.), bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Novi!!: 28. lipnja i Franjo Ferdinand · Vidi više »

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. - Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik jugoslavenske organizacije Mlade Bosne.

Novi!!: 28. lipnja i Gavrilo Princip · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 28. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hans Blix

Hans Blix Hans Blix (Uppsala, 28. lipnja 1928.) - švedski diplomat i političar, ekspert za nuklearnu energiju.

Novi!!: 28. lipnja i Hans Blix · Vidi više »

Henrik VIII., kralj Engleske

Hansa Holbeina Henrik VIII. (Greenwichu, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Novi!!: 28. lipnja i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: 28. lipnja i Informbiro · Vidi više »

Irenej Lionski

Sveti Irenej Lionski (grč., Eirēnáios, lat. Irenaeus, "mirotvorac"; Smirna, 130. - Lyon, 202.), teolog protiv gnostika, biskup Katoličke Crkve.

Novi!!: 28. lipnja i Irenej Lionski · Vidi više »

Janka Kupala

Janka Kupala Janka Kupala (Viazynka kraj Minska, 7. srpnja 1882. - Moskva, 28. lipnja 1942.) - bjeloruski pjesnik i pisac.

Novi!!: 28. lipnja i Janka Kupala · Vidi više »

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. - Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Novi!!: 28. lipnja i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Novi!!: 28. lipnja i Kralj Tomislav · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: 28. lipnja i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Luigi Pirandello

Luigi Pirandello (Agrigento, Sicilija, 28. lipnja 1867. - Rim, 10. prosinca 1936.), talijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac.

Novi!!: 28. lipnja i Luigi Pirandello · Vidi više »

Max Adler

Max Adler, austrijski filozof i sociolog, neokantist, svoja je istraživanja usmjerio k traženju odgovora na pitanje je li moguće sociologiju podvrgnuti spoznajnokritičkom propitivanju.

Novi!!: 28. lipnja i Max Adler · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: 28. lipnja i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Miloš Obilić

Umjetnička predstava Miloša Obilića (Aleksandar Dobrić, 1861.). Miloš Obilić (također i Miloš Kobilić ili Miloš Kopilović), junak je iz srpske epske poezije koji je, prema predaji, ubio osmanskog sultana Murata I. u Bitci na Kosovu polju, 1389. godine.

Novi!!: 28. lipnja i Miloš Obilić · Vidi više »

Opća skupština Ujedinjenih naroda

Dvorana Opće skupštine Ujedinjenih naroda Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od pet glavnih tijela Ujedinjenih naroda.

Novi!!: 28. lipnja i Opća skupština Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: 28. lipnja i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: 28. lipnja i Osijek · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: 28. lipnja i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pavao IV.

Pavao IV., papa od 23. svibnja 1555. do 18. kolovoza 1559. godine.

Novi!!: 28. lipnja i Pavao IV. · Vidi više »

Peter Paul Rubens

Peter Paul Rubens je bio značajna osoba baroknog slikarstva 17.

Novi!!: 28. lipnja i Peter Paul Rubens · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 28. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Prvi križarski rat

Osvajanje Jeruzalema 1099. godine Prvi križarski rat (1096. - 1099.) vodili su veliki francuski, flandrijski i normandijski velikaši, među kojima se ističu Godfrid Bouillonski i njegov brat Baldovin.

Novi!!: 28. lipnja i Prvi križarski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: 28. lipnja i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Sarajevski atentat

Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: 28. lipnja i Sarajevski atentat · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji.

Novi!!: 28. lipnja i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941.- Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), srpski političar, svojevremeno predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, predsjednik Socijalističke partije Srbije i haški optuženik za ratne zločine.

Novi!!: 28. lipnja i Slobodan Milošević · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: 28. lipnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 28. lipnja i Split · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 28. lipnja i Srbija · Vidi više »

Stonewallski nemiri

rujnu 1969. Stonvolski nemiri ili stonvolska pobuna (engl. Stonewall riots) bili su niz spontanih, nasilnih demonstracija LGBT-ovaca protiv policijske racije koja se dogodila u ranim jutarnjim satima 28. lipnja 1969. godine u baru Stonewall Innu u Greenwich Villageu u New Yorku.

Novi!!: 28. lipnja i Stonewallski nemiri · Vidi više »

Teodora, bizantska carica

Teodora (oko 500. - 548.), bizantska carica i supruga cara Justinijana I. i njegova najbliža savjetnica i suradnica.

Novi!!: 28. lipnja i Teodora, bizantska carica · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: 28. lipnja i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Srpske akademije znanosti i umjetnosti (1986.) Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: 28. lipnja i Velika Srbija · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Novi!!: 28. lipnja i Versajski ugovor · Vidi više »

Vidovdan

Vidovdan je religijski praznik Sv. Vida u Srpskoj i Bugarskoj pravoslavnoj Crkvi, koji se slavi 28. lipnja.

Novi!!: 28. lipnja i Vidovdan · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921.

Novi!!: 28. lipnja i Vidovdanski ustav · Vidi više »

108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske

108.

Novi!!: 28. lipnja i 108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske · Vidi više »

1098.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1098. · Vidi više »

1111.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1111. · Vidi više »

1174.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1174. · Vidi više »

1389.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1389. · Vidi više »

1476.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1476. · Vidi više »

1491.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1491. · Vidi više »

1547.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1547. · Vidi više »

1559.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1559. · Vidi više »

1577.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1577. · Vidi više »

1640.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1640. · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1712. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1778. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1788. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1863. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1867. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1870. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1873. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1882. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1902. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: 28. lipnja i 1914. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1919. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1921. · Vidi više »

1928.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1928. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1930. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1937. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: 28. lipnja i 1942. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1944. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1948. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1955. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1966. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1969. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1978. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 1991. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 28. lipnja i 2001. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 28. lipnja i 2006. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 28. lipnja i 2015. · Vidi više »

500.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 500. · Vidi više »

548.

Bez opisa.

Novi!!: 28. lipnja i 548. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »