Brže od pregledniku!
113 odnosi: Alfred Sisley, André Hercule de Fleury, Andrej Rubljov, Anton Pavlovič Čehov, Austrija, Automobil, Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Šima Jovanovac, Benzin, Bruno Kovačić, Carl Benz, Cepelin, Colleen McCullough, Daniel-François-Esprit Auber, Danka Jurčević, Dejan Marcikić, Douglas Haig, Edgar Allan Poe, Emanuel Swedenborg, Ephraim Kishon, Erih Lisak, Fritz Haber, Gavran (poema), Gelazije II., Gregorijanski kalendar, Grzegorz Krychowiak, Hana Hegedušić, Innsbruck, Ivan Klasnić, Ivo Robić, Jacques Rivette, Jevgenij Leonov, Joannis Metaxas, Krimski rat, Kristijan IX., Louise Lateau, Njemačka, Oprah Winfrey, Pariz, Patent, Paul Barras, Petar Čobanković, Prijestupna godina, Prvi svjetski rat, Robert Frost, Romain Rolland, Simo Nikolić, Tomislav II., Tri sestre (drama), Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana, ..., Veljko Atanacković, Viktorijin križ, Zimske olimpijske igre, 1119., 1360., 1430., 1653., 1688., 1738., 1743., 1755., 1772., 1782., 1818., 1820., 1829., 1839., 1845., 1850., 1856., 1860., 1861., 1866., 1868., 1871., 1874., 1883., 1886., 1899., 1900., 1904., 1906., 1912., 1916., 1920., 1923., 1924., 1926., 1928., 1934., 1937., 1941., 1942., 1944., 1948., 1950., 1952., 1954., 1957., 1963., 1964., 1967., 1976., 1980., 1990., 1994., 1996., 2000., 2002., 2005., 2012., 2015., 2016.. Proširite indeks (63 više) »
Alfred Sisley
Alfred Sisley (Pariz, 30. listopada 1839. – Moret-sur-Loing, 29. siječnja 1899.) bio je britanski impresionistički slikar pejzaža koji je živio i slikao u Francuskoj.
Novi!!: 29. siječnja i Alfred Sisley · Vidi više »
André Hercule de Fleury
André Hercule de Fleury, (Lodève, 22. lipnja 1653. – Issy-les-Moulineaux, 29. siječnja 1743.), francuski kardinal, državnik i glavni ministar kralja Luja XV. Najutjecajnija figura vlade Luja XV.
Novi!!: 29. siječnja i André Hercule de Fleury · Vidi više »
Andrej Rubljov
Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. – Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988. godine.
Novi!!: 29. siječnja i Andrej Rubljov · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: 29. siječnja i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 29. siječnja i Austrija · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: 29. siječnja i Automobil · Vidi više »
Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske
Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.
Novi!!: 29. siječnja i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Šima Jovanovac
Šima Jovanovac (Gradište, 29. siječnja 1952.) je hrvatski glazbenik, pjevač i skladatelj.
Novi!!: 29. siječnja i Šima Jovanovac · Vidi više »
Benzin
Postrojenja Rafinerije nafte u Sisku Benzin (njem. benzin, prema benzoe: benzojeva smola) je kapljevita (tekuća) zapaljiva smjesa lakohlapljivih tekućih ugljikovodika, vrelišta 40-200 °C, gustoće 0,72-0,80 g/cm3 (znatno lakši od vode) i različita sastava.
Novi!!: 29. siječnja i Benzin · Vidi više »
Bruno Kovačić
Bruno Kovačić (Zagreb, 29. siječnja 1967.), hrvatski glazbenik, skladatelj, saksofonist i gitarist.
Novi!!: 29. siječnja i Bruno Kovačić · Vidi više »
Carl Benz
Karl Friedrich Benz (Karlsruhe, 25. studenog 1844. – Ladenburg, 4. travnja 1929.), njemački inženjer, tvorničar i pionir automobilske industrije.
Novi!!: 29. siječnja i Carl Benz · Vidi više »
Cepelin
Graf Zeppelin LZ 127 Cepelin (zračni brod, dirižabl) je zrakoplov duguljastog oblika punjen plinom lakšim od zraka, koji se od 1900. do 1940. godine koristio za prijevoz putnika kao i u vojne svrhe.
Novi!!: 29. siječnja i Cepelin · Vidi više »
Colleen McCullough
Colleen Margaretta McCullough (Wellington, Novi Južni Wales; 1. lipnja 1937. – Burnt Pine, Otok Norfolk; 29. siječnja 2015.) bila je australska književnica.
Novi!!: 29. siječnja i Colleen McCullough · Vidi više »
Daniel-François-Esprit Auber
Daniel-François-Esprit Auber (Caen, 29. siječnja 1782. – Pariz, 12. svibnja 1871.), francuski skladatelj.
Novi!!: 29. siječnja i Daniel-François-Esprit Auber · Vidi više »
Danka Jurčević
Časna sestra Danka Jurčević (Jarodol, Vitez, 29. siječnja 1950. – Kakanj, 30. rujna 1996.), hrv. bh. časna sestra, mučenica, žrtva ratnog zločina TREĆA OBLJETNICA MUČENIČKE SMRTI S. DANKE JURČEVIĆ, 30.
Novi!!: 29. siječnja i Danka Jurčević · Vidi više »
Dejan Marcikić
Dejan Marcikić (Novi Sad, 29. siječnja 1980.), hrvatski je glazbenik i televizijski glumac.
Novi!!: 29. siječnja i Dejan Marcikić · Vidi više »
Douglas Haig
'''Douglas Haig, 1. grof Haig''' Douglas Haig, 1.
Novi!!: 29. siječnja i Douglas Haig · Vidi više »
Edgar Allan Poe
Edgar Allan Poe (Boston, Massachusetts, SAD, 19. siječnja 1809. – Baltimore, Maryland, SAD, 7. listopada 1849.), rođen kao Edgar Poe, bio je američki pisac, pjesnik, urednik i književni kritičar iz doba američkog romantizma.
Novi!!: 29. siječnja i Edgar Allan Poe · Vidi više »
Emanuel Swedenborg
'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.
Novi!!: 29. siječnja i Emanuel Swedenborg · Vidi više »
Ephraim Kishon
Ephraim Kishon (hebrejski: אפרים קישון, Budimpešta, 23. kolovoza 1924. – Švicarska, 29. siječnja 2005.) bio je izraelski humorist, dramatičar, scenarist i filmski redatelj.
Novi!!: 29. siječnja i Ephraim Kishon · Vidi više »
Erih Lisak
Erich Lisak (29. siječnja 1912. – listopad 1946.) hrvatski političar i ustaški časnik.
Novi!!: 29. siječnja i Erih Lisak · Vidi više »
Fritz Haber
'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.
Novi!!: 29. siječnja i Fritz Haber · Vidi više »
Gavran (poema)
Gavran je najpoznatija pjesma Edgara Allana Poea.
Novi!!: 29. siječnja i Gavran (poema) · Vidi više »
Gelazije II.
Gelazije II., rođen kao Giovanni Coniulo (umro 29. siječnja 1119.), bio je papa od 24. siječnja 1118. do 29. siječnja 1119. godine.
Novi!!: 29. siječnja i Gelazije II. · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 29. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Grzegorz Krychowiak
Grzegorz Krychowiak (Gryfice, 29. siječnja 1990.) poljski je nogometaš koji trenutačno igra za saudijski nogometni klub Abha i poljsku nogometnu reprezentaciju.
Novi!!: 29. siječnja i Grzegorz Krychowiak · Vidi više »
Hana Hegedušić
Hana Hegedušić (Zagreb, 29. siječnja 1976.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 29. siječnja i Hana Hegedušić · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: 29. siječnja i Innsbruck · Vidi više »
Ivan Klasnić
Ivan Klasnić (Hamburg, 29. siječnja 1980.), bivši je hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: 29. siječnja i Ivan Klasnić · Vidi više »
Ivo Robić
Ivo Robić (Garešnica, 28. siječnja 1923. − Rijeka, 9. ožujka 2000.), bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, skladatelj, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru.
Novi!!: 29. siječnja i Ivo Robić · Vidi više »
Jacques Rivette
Jacques Rivette (Rouen, Francuska, 1. ožujka 1928. – 29. siječnja 2016.) bio je francuski filmski redatelj.
Novi!!: 29. siječnja i Jacques Rivette · Vidi više »
Jevgenij Leonov
Јevgenij Pavlovič Leonov (rus. Евгений Павлович Леонов); Moskva, 2. rujna 1926. – Moskva, 29. siječnja 1994.) bio je poznati sovjetski i ruski glumac, koji je igrao mnoge uloge u nekoliko poznatijih sovjetskih filmova, kao što su: Gentlemeni sreće, Mimino i Goli let. Smatra se „jednim od najpopularnijih ruskih glumaca”,Death: Yevgeny Leonov. The Guardian (London). 23 veljače 1994. koji je također dao glas za mnoge sovjetske crtane likove, uključujući medvjedića Winnieja zvanog Pooh. U mladosti, Leonov je želio postati vojni pilot. Na njega je sigurno utjecao i očev posao u tvornici zrakoplova. Tijekom Drugog svjetskog rata radio je s cijelom obitelji u tvornici oružja. Nakon rata upisao se u školu Moskovskog akademskog umjetničkog kazališta Čehov (MHAT), gdje je studirao kod Mihaila Mihajloviča Janšina i diplomirao 1947. Od 1948. igrao je u Moskovskom dramskom kazalištu Stanislavski. 1955. pridružio se Komunističkoj partiji SSSR-a. 1968. postao je članom Kazališta Majakovskog, a 1972. članom Moskovskog kazališta Lenjinovog komsomola (od 1990. Kazalište Lenkom). Leonov se smatra vrlo popularnim sovjetskim i ruskim glumcem, koji je svojom igrom impresionirao nekoliko generacija. Također je posudio glas nekoliko likova iz crtića. Vjerojatno najpoznatiji od njih je Milneov lik medvjedića Winnieja zvanog Pooh u sovjetskoj crtanoj seriji snimljenoj između 1969. i 1972. Leonov je poznat i po svojoj ljubavnoj pjesmi, koju je u Danelijinim filmovima predstavio u nekoliko inačica, od kavkaskih motiva do čatlandščine, izmišljenoga jezika u znanstveno-fantastičnom filmu “Kin-dza-dza”. U svom prvom filmu imao je samo manju zamjensku ulogu i njegov glumački talent nije primijećen. Kasnije ga je Danelija pozvao u gotovo sve svoje filmove, pa je Leonov glumio u njegovim filmovima kao što su: “Gentlemeni sreće” (1971.), “Jesenski maraton” (1979.) i “Kin-dza-dza”. "Njegova kratka, okrugla tjelesna građa, izražajan pogled, široko i otvoreno lice, usporen pokret i pomalo nejasan govor" bili su, prema riječima “Vodiča za sve filmove”, "idealna kombinacija za komične uloge na koje se usredotočio." Također je znao dobro i prirodno glumiti tragične likove. Uloga u Danelijinom “Jesenskom maratonu” donijela mu je nagradu za najboljeg glumca na Venecijanskom filmskom festivalu. Pokopan je na moskovskom groblju Novodjeviči.
Novi!!: 29. siječnja i Jevgenij Leonov · Vidi više »
Joannis Metaxas
mini Joanis Metaxas (grč. Ιωάννης Μεταξάς, Kefalonija, 12. travnja 1871. – Atena, 29. siječnja 1941.), grčki general i državnik.
Novi!!: 29. siječnja i Joannis Metaxas · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: 29. siječnja i Krimski rat · Vidi više »
Kristijan IX.
Kristijan IX. (Gottorp, 8. travnja 1818. – Kopenhagen, 29. siječnja 1906.), danski kralj od 1863. do 1906.
Novi!!: 29. siječnja i Kristijan IX. · Vidi više »
Louise Lateau
Louise Lateau Louise Lateau (Bois-d'Haine, Belgija, 29. siječnja 1850. - Bois-d'Haine, Belgija, 25. kolovoza 1883.) - belgijska katolička mističarka i stigmatičarka.
Novi!!: 29. siječnja i Louise Lateau · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 29. siječnja i Njemačka · Vidi više »
Oprah Winfrey
Oprah Winfrey Oprah Winfrey (Kosciusko, Mississippi, 29. siječnja 1954.) – američka tv-voditeljica, glumica i filmska producentica.
Novi!!: 29. siječnja i Oprah Winfrey · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 29. siječnja i Pariz · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: 29. siječnja i Patent · Vidi više »
Paul Barras
Paul François Jean Nicolas, grof od Barrase, (Fox-Amphoux, Provansa, 30. lipnja 1755. — Chaillot, Pariz, 29. siječnja 1829.), bio je francuski vojskovođa i političar.
Novi!!: 29. siječnja i Paul Barras · Vidi više »
Petar Čobanković
Petar Čobanković (Ilok, 29. siječnja 1957.), hrvatski političar, bivši ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Novi!!: 29. siječnja i Petar Čobanković · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 29. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: 29. siječnja i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Robert Frost
'''Robert Frost''' Robert Frost (26. ožujka 1874. –, 29. siječnja 1963.), američki pjesnik.
Novi!!: 29. siječnja i Robert Frost · Vidi više »
Romain Rolland
Romain Rolland (Clamecy, 29. siječnja 1866. – Vezelay, 30. prosinca 1944.), francuski romanopisac, dramatičar i muzikolog.
Novi!!: 29. siječnja i Romain Rolland · Vidi više »
Simo Nikolić
Simo Nikolić (Novi Sad, 29. siječnja 1941. – Rijeka, 9. travnja 2012.), hrvatski jedriličar, osvajač brojnih odličja i dvostruki olimpijac.
Novi!!: 29. siječnja i Simo Nikolić · Vidi više »
Tomislav II.
Tomislav II.
Novi!!: 29. siječnja i Tomislav II. · Vidi više »
Tri sestre (drama)
Sankt Petersburgu Tri Sestre (rus. Три сестры) je drama ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova napisana 1900., a prvi put izvedena 1901. u Moskovskom umjetničkom kazalištu.
Novi!!: 29. siječnja i Tri sestre (drama) · Vidi više »
Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana
Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana je sklopljen 29. siječnja 1942. Njime je uređeno da engleske i sovjetske postrojbe se povuku iz Irana u roku od šest mjeseca, nakon što rat bude okončan.
Novi!!: 29. siječnja i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana · Vidi više »
Veljko Atanacković
Prof.
Novi!!: 29. siječnja i Veljko Atanacković · Vidi više »
Viktorijin križ
Lice i naličje Viktorijinog križa. Viktorijin križ najviše je vojno odlikovanje Ujedinjenog Kraljevstva i nekih članica Commonwealtha koje se dodjeljuje »za iskazanu hrabrost pred neprijateljem«.
Novi!!: 29. siječnja i Viktorijin križ · Vidi više »
Zimske olimpijske igre
Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.
Novi!!: 29. siječnja i Zimske olimpijske igre · Vidi više »
1119.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1119. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1360. · Vidi više »
1430.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1430. · Vidi više »
1653.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1653. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1688. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1738. · Vidi više »
1743.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1743. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1755. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1772. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1782. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1818. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1820. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1829. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1839. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1845. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1850. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1856. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1861. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1866. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1868. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1871. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1874. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1886. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 29. siječnja i 1900. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1904. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1906. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1912. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1916. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 29. siječnja i 1928. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 29. siječnja i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 29. siječnja i 1942. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1944. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1967. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 29. siječnja i 1996. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 29. siječnja i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: 29. siječnja i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 29. siječnja i 2005. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 29. siječnja i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 29. siječnja i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 29. siječnja i 2016. · Vidi više »
