Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

3. svibnja

Indeks 3. svibnja

3.

54 odnosi: Adolphe Adam, Bajazid II., Bosma i Hercegovima, Branko Meničanin, Europa, Gojko Šušak, Golda Meir, Gregorijanski kalendar, James Brown, München, Mehmed II., Nenad Šarić, Neven Budak, Niccolò Machiavelli, Orahovica, Pariz, Patrick Pearse, Poljska, Prijestupna godina, Rijeka, Sejm, Slavonski Brod, Sorbonne, Srbija, Stradavanje djece u Slavonskom Brodu, Svjetski dan slobode medija, Ustav, Vodice, Vukovar, William Shakespeare, 1429., 1469., 1481., 1527., 1564., 1616., 1791., 1803., 1856., 1879., 1898., 1916., 1919., 1933., 1945., 1947., 1957., 1963., 1968., 1978., ..., 1992., 1998., 2006., 2012.. Proširite indeks (4 više) »

Adolphe Adam

Adolphe Charles Adam (Pariz, 24. srpnja 1803. - Pariz, 3. svibnja 1856.), francuski operni skladatelj, glazbeni pedagog i kritičar.

Novi!!: 3. svibnja i Adolphe Adam · Vidi više »

Bajazid II.

Bajazid II.

Novi!!: 3. svibnja i Bajazid II. · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 3. svibnja i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Branko Meničanin

Branko Meničanin (Karlovac, 3. svibnja 1963.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: 3. svibnja i Branko Meničanin · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: 3. svibnja i Europa · Vidi više »

Gojko Šušak

Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.

Novi!!: 3. svibnja i Gojko Šušak · Vidi više »

Golda Meir

Golda Meir (rođena kao Goldie Mabovitch, Kijev, 3. svibnja 1898. - Jeruzalem, 8. prosinca 1978.), izraelska političarka.

Novi!!: 3. svibnja i Golda Meir · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 3. svibnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

James Brown

James Joseph Brown (3. svibnja 1933. – 25. prosinca 2006.), bio je američki glazbenik i zabavljač prepoznatljiv po svom velikom utjecaju u popularnoj glazbi 20. stoljeća.

Novi!!: 3. svibnja i James Brown · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga, slovenski Monakovo), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: 3. svibnja i München · Vidi više »

Mehmed II.

Mehmed II s ružom. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. - 3. svibnja 1481.) je bio turski sultan.

Novi!!: 3. svibnja i Mehmed II. · Vidi više »

Nenad Šarić

Nenad Šarić Brada (Rijeka, 10. listopada 1947. - Karlovac, 3. svibnja 2012.) bio je hrvatski glazbenik.

Novi!!: 3. svibnja i Nenad Šarić · Vidi više »

Neven Budak

Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.

Novi!!: 3. svibnja i Neven Budak · Vidi više »

Niccolò Machiavelli

'''Niccolò Machiavelli''' Niccolò Machiavelli (Firenca, 3. svibnja 1469. - Firenca 21. ili 22. lipnja 1527.), talijanski književnik i političar.

Novi!!: 3. svibnja i Niccolò Machiavelli · Vidi više »

Orahovica

Povorka djece odjevene u cvjetne motive Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Novi!!: 3. svibnja i Orahovica · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: 3. svibnja i Pariz · Vidi više »

Patrick Pearse

'''Patrick Henry Pearse''' spomenik Patrick Henry Pearse (na irskom jeziku: Pádraic Anraí Mac Piarais) (Dublin, 10. studenog 1879. - Dublin, 3. svibnja 1916.), irski političar.

Novi!!: 3. svibnja i Patrick Pearse · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: 3. svibnja i Poljska · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 3. svibnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: 3. svibnja i Rijeka · Vidi više »

Sejm

Unutrašnjost zgrade Sejma Zgrada Sejma u Varšavi Sejm je donji dom poljskog parlamenta.

Novi!!: 3. svibnja i Sejm · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji.

Novi!!: 3. svibnja i Slavonski Brod · Vidi više »

Sorbonne

Natpis iznad ulaza u zgradu Sorbonne je svjetski poznato francusko sveučilište u Parizu.

Novi!!: 3. svibnja i Sorbonne · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 3. svibnja i Srbija · Vidi više »

Stradavanje djece u Slavonskom Brodu

Spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu Tijekom Domovinskog rata na području brodske Posavine poginulo je 28 djece.

Novi!!: 3. svibnja i Stradavanje djece u Slavonskom Brodu · Vidi više »

Svjetski dan slobode medija

Veoma ozbiljni problemi Col-end Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993.

Novi!!: 3. svibnja i Svjetski dan slobode medija · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: 3. svibnja i Ustav · Vidi više »

Vodice

Vodice su grad sjeverno od Šibenika i južno od Murtera.

Novi!!: 3. svibnja i Vodice · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad i najveća hrvatska riječna luka na Dunavu, u hrvatskom dijelu Srijema.

Novi!!: 3. svibnja i Vukovar · Vidi više »

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) - Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Novi!!: 3. svibnja i William Shakespeare · Vidi više »

1429.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1429. · Vidi više »

1469.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1469. · Vidi više »

1481.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1481. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1527. · Vidi više »

1564.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1564. · Vidi više »

1616.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1616. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1791. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1803. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1856. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1879. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1898. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1916. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1919. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1933. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1945. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1947. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1957. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1963. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1968. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1978. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1992. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 1998. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 3. svibnja i 2006. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: 3. svibnja i 2012. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »