Brže od pregledniku!
123 odnosi: Afrika, Alvar Aalto, Australija, Žarko Potočnjak, Bartolomeu Dias, Buddy Holly, Car Ping od Hana, Carl Theodor Dreyer, Dritëro Agolli, Dubrovnik, Felix Mendelssohn, Georg Trakl, Gregorijanski kalendar, Hag, Henning Mankell, Hokej na ledu, Hrvatska, Iowa, Italija, Izidor Kršnjavi, Jadranka Matković, Japan, Jean-Baptiste Biot, Joe Meek, Johannes Gutenberg, John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera, Johnny Watson, Joseph Eggleston Johnston, Jurica Pađen, Koloman, Maria Schneider, Međunarodni sud, Michael Cimino, Milo Hrnić, Murat II., NATO, Petar Skok, Portugal, Prijestupna godina, Proljeće, Ritchie Valens, Rt dobre nade, Rumunjska, Samuel Butler, Sapporo, Simone Weil, Smrtna kazna, Srbija, Sven I. Rašljobradi, Sveti Blaž, ..., Takashi Nagai, Tragedija, Ukrajina, Uvertira, Vinko Brešan, Vlade Divac, William David Coolidge, Woodrow Wilson, XI. Zimske olimpijske igre – Sapporo 1972., Zrakoplov, 1014., 1074., 1116., 1340., 1397., 1399., 1404., 1451., 1468., 1488., 1509., 1612., 1680., 1774., 1807., 1809., 1841., 1845., 1847., 1856., 1862., 1873., 1881., 1887., 1889., 1891., 1898., 1908., 1909., 1914., 1924., 1927., 1929., 1931., 1935., 1936., 1939., 1941., 1943., 1946., 1948., 1950., 1951., 1952., 1955., 1956., 1959., 1964., 1967., 1968., 1972., 1975., 1976., 1996., 1998., 2009., 2011., 2015., 2016., 2017., 2023., 6., 986.. Proširite indeks (73 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: 3. veljače i Afrika · Vidi više »
Alvar Aalto
Alvar Hugo Henrik Aalto (Kuortane, 3. veljače 1898. – Helsinki, 11. svibnja 1976.), bio je vodeći finski arhitekt, urbanist i dizajner, glasovit i priznat u cijelom svijetu.
Novi!!: 3. veljače i Alvar Aalto · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: 3. veljače i Australija · Vidi više »
Žarko Potočnjak
Žarko Potočnjak (Pakrac, 3. veljače 1946. – Zagreb, 21. listopada 2021.), bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 3. veljače i Žarko Potočnjak · Vidi više »
Bartolomeu Dias
Kip Bartolomea Diaza u Cape Townu, Južnoafrička Republika Bartolomeu Dias ili Diaz (Algarve, oko 1450. – na moru kod Rta Dobre nade, 29. svibnja 1500.), portugalski pomorac i istraživač.
Novi!!: 3. veljače i Bartolomeu Dias · Vidi više »
Buddy Holly
Charles Hardin Holley poznatiji kao Buddy Holly (Lubbock, 7. rujna 1936. – kraj Mason Cityja, 3. veljače 1959.) je bio američki pjevač, kantautor i pionir rock and rolla.
Novi!!: 3. veljače i Buddy Holly · Vidi više »
Car Ping od Hana
Car Ping (9. pr. Kr. – 3. veljače 6. po Kr.) bio je kineski car iz dinastije Han koji je vladao od godine 1.
Novi!!: 3. veljače i Car Ping od Hana · Vidi više »
Carl Theodor Dreyer
Carl Theodor Dreyer (Kopenhagen, 3. veljače 1889. – Kopenhagen, 20. ožujka 1968.), danski filmski redatelj.
Novi!!: 3. veljače i Carl Theodor Dreyer · Vidi više »
Dritëro Agolli
Dritëro Agolli (Menkulas, 13. listopada 1931. – Tirana, 3. veljače 2017.), albanski književnik i pjesnik.
Novi!!: 3. veljače i Dritëro Agolli · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: 3. veljače i Dubrovnik · Vidi više »
Felix Mendelssohn
Felix Mendelssohn Bartholdy (Hamburg, 3. veljače 1809. – Leipzig, 4. studenog 1847.), njemački skladatelj i pijanist.
Novi!!: 3. veljače i Felix Mendelssohn · Vidi više »
Georg Trakl
'''Georg Trakl''' Georg Trakl (Salzburg, 3. veljače 1887. – Krakov, 3. studenog 1914.), austrijski pjesnik Osnovne teme njegove lirike (koja se u stanovitom smislu nastavlja na Höderlina) su tamne životne moći, besmislena patnja, smrt, morbidna priviđenja užasa koja se objavljaju u snažnim slikama asocijativnih impresija, oslobođenih svakog logičkog i sintatičkog reda.
Novi!!: 3. veljače i Georg Trakl · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 3. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: 3. veljače i Hag · Vidi više »
Henning Mankell
Henning Mankell (Stockholm, 3. veljače 1948. – Göteborg, 5. studenog 2015.), je bio švedski književnik i kazališni redatelj.
Novi!!: 3. veljače i Henning Mankell · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: 3. veljače i Hokej na ledu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 3. veljače i Hrvatska · Vidi više »
Iowa
Iowa američka je savezna država.
Novi!!: 3. veljače i Iowa · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: 3. veljače i Italija · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: 3. veljače i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Jadranka Matković
Jadranka Matković (Mostar, 3. veljače 1951.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 3. veljače i Jadranka Matković · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: 3. veljače i Japan · Vidi više »
Jean-Baptiste Biot
električnog vodiča. Jean-Baptiste Biot (Pariz, 21. travnja 1774. – Pariz, 3. veljače 1862.), francuski fizičar, astronom i matematičar.
Novi!!: 3. veljače i Jean-Baptiste Biot · Vidi više »
Joe Meek
Joe Meek (rođen kao Robert George Meek, * Newent, Gloucestershire, 5. travnja 1929. - † London, 3. veljače 1967.)) bio je pionir engleske pop i rock glazbe, svojim iznimnim doprinosom ranih 1960-ih kao glazbeni producent i skladatelj. Njegov najpoznatiji rad je hit pjesma Telstar engleske grupe Tornados iz (1962.), koja je postala prvi #1 neke britanske grupe na američkim top ljestvicama (Billboard Hot 100). Za Telstar je dobio nagradu Ivor Novello Award, za najbolje produciranu ploču 1962. Meekovi ostali veći glazbeni hitovi bili su; Don't You Rock Me Daddy-O i Cumberland Gap(Lonnie Donegan), Johnny Remember Me (John Leyton), Just Like Eddie (Heinz), Angela Jones (Michael Cox), Have I the Right? (The Honeycombs) i Tribute to Buddy Holly (Mike Berry). Meekov konceptualni album I Hear a New World se drži za prekretnicu u modernoj glazbi zbog inovativnog korištenje elektroničkih zvukova. Joe Meek je također radio i kao producent filmske glazbe, njegov najpoznatiji film je Live It Up! (u Americi poznat kao Sing and Swing) iz 1963., u kojem su nastupale tadašnje zvijezde popa; Heinz Burt, David Hemmings i Steve Marriott, Gene Vincent, Jennifer Moss, sastav The Outlaws, Kim Roberts, Kenny Ball, Patsy Ann Noble i drugi. Njegov uspjeh bio meteorski i kratkotrajan, tako da je nakon toga Meek postupno potonuo u dugove i depresiju. Na kraju se 3. veljače 1967. ubio koristeći se sačmaricom svog prijatelja glazbenika Heinza Burta (The Tornados), prije tog je ubio svoju kućevlasnicu. Umro je u dobi od samo 37 godina, osam godina nakon smrti svog idola Buddy Hollya.
Novi!!: 3. veljače i Joe Meek · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: 3. veljače i Johannes Gutenberg · Vidi više »
John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera
John od Gaunta, 1.
Novi!!: 3. veljače i John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera · Vidi više »
Johnny Watson
Johnny "Guitar" Watson (Houston, Texas, 3. veljače 1935. – Yokohama, Japan, 17. svibnja 1996.), američki je glazbenik koji je svoju dugu karijeru obilježio razvojem bluesa, soula, ritam i bluesa, funka, rocka i hip hopa.
Novi!!: 3. veljače i Johnny Watson · Vidi više »
Joseph Eggleston Johnston
Joseph Eggleston Johnston (Farmville, Virginia, 3. veljače 1807. – Washington, DC, 21. ožujka 1891.), američki general Konfederacije u vrijeme Američkog Građanskog rata.
Novi!!: 3. veljače i Joseph Eggleston Johnston · Vidi više »
Jurica Pađen
Jurica Pađen (3. veljače 1955.) je hrvatski glazbenik.
Novi!!: 3. veljače i Jurica Pađen · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i Koloman · Vidi više »
Maria Schneider
Maria Schneider (Pariz, 27. ožujka 1952. – 3. veljače 2011.) bila je francuska filmska i televizijska glumica, najpoznatija kao partnerica Marlona Branda u kontroverznom Posljednjem tangu u Parizu.
Novi!!: 3. veljače i Maria Schneider · Vidi više »
Međunarodni sud
Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 3. veljače i Međunarodni sud · Vidi više »
Michael Cimino
Michael Cimino (3. veljače 1939. – 2. srpnja 2016.), američki filmski redatelj.
Novi!!: 3. veljače i Michael Cimino · Vidi više »
Milo Hrnić
Milo Hrnić (Dubrovnik, 3. veljače 1946. – Dubrovnik, 16. rujna 2023.) bio je hrvatski pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: 3. veljače i Milo Hrnić · Vidi više »
Murat II.
Murat II. (1404. – 3. veljače 1451.) bio je turski sultan.
Novi!!: 3. veljače i Murat II. · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: 3. veljače i NATO · Vidi više »
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Novi!!: 3. veljače i Petar Skok · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: 3. veljače i Portugal · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 3. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: 3. veljače i Proljeće · Vidi više »
Ritchie Valens
Richard Steven Valenzuela (13. svibnja, 1941. – 3. veljače, 1959.) bio je američki pjevač, skladatelj i gitarist.
Novi!!: 3. veljače i Ritchie Valens · Vidi više »
Rt dobre nade
Zemljopisni položaj Pogled s istoka na Rt dobre nade Rt dobre nade (nizozemski: Kaap De Goede Hoop, afrikaanski Kaap die Goeie Hoop, engleski Cape of Good Hope, portugalski Cabo da Boa Esperança) je vrlo uočljiv rt u blizini najjužnijeg vrha Afrike.
Novi!!: 3. veljače i Rt dobre nade · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: 3. veljače i Rumunjska · Vidi više »
Samuel Butler
Samuel Butler Samuel Butler (Strensham, 3. veljače 1612. – London, 25. rujna 1680.), engleski književnik Autor je satirične poeme "Hadibras" koja je nastala nakon restrauracije monarhije kao proizvod reakcije na diktaturu prezbiterijanaca i indipendenta u doba Cromwellova Coomonwealtha, te je zlobna rugarica uperena protiv licemjerne samouvjerenosti puritanaca u vlastite kreposti.
Novi!!: 3. veljače i Samuel Butler · Vidi više »
Sapporo
Sapporo (札幌市; -shi) je glavni i najveći grad otoka Hokkaido u Japanu s otprilike 1,8 milijuna stanovnika.
Novi!!: 3. veljače i Sapporo · Vidi više »
Simone Weil
Simone Weil 1921. Simone Weil (Pariz, 3. veljače 1909. – Ashford, 24. kolovoza 1943.), francuska književnica i filozofkinja.
Novi!!: 3. veljače i Simone Weil · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: 3. veljače i Smrtna kazna · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 3. veljače i Srbija · Vidi više »
Sven I. Rašljobradi
'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.
Novi!!: 3. veljače i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: 3. veljače i Sveti Blaž · Vidi više »
Takashi Nagai
Takashi Nagai 1946. godine. Takashi Nagai (jap.: 永井 隆, Matsue, Japan, 3. veljače 1908. – Nagasaki, Japan, 1. svibnja 1951.) - japanski liječnik radiolog, pisac.
Novi!!: 3. veljače i Takashi Nagai · Vidi više »
Tragedija
Tragedija (grč. od grčkih riječi tragos (jarac) i "oide" (pjesma)) je vrsta drame u kojoj glavni lik ili ideje za koje se on bori, nestaju ili propadaju - ishod je tragičan.
Novi!!: 3. veljače i Tragedija · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: 3. veljače i Ukrajina · Vidi više »
Uvertira
Uvertira (iz francuskog ouverture, otvaranje) u glazbi je izvorno bila instrumentalni uvod u balet, operu ili oratorij u 17. stoljeću.
Novi!!: 3. veljače i Uvertira · Vidi više »
Vinko Brešan
Vinko Brešan (Zagreb, 3. veljače 1964.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: 3. veljače i Vinko Brešan · Vidi više »
Vlade Divac
Vlade Divac (Prijepolje, 3. veljače 1968.) je srbijanski košarkaš i nekadašnji državni reprezentativac Jugoslavije s kojom je osvojio olimpijsko srebro 1988.
Novi!!: 3. veljače i Vlade Divac · Vidi više »
William David Coolidge
William David Coolidge (Hudson, 23. listopada 1873. – Schenectady, 3. veljače 1975.), američki fizičar i kemičar.
Novi!!: 3. veljače i William David Coolidge · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 3. veljače i Woodrow Wilson · Vidi više »
XI. Zimske olimpijske igre – Sapporo 1972.
XI.
Novi!!: 3. veljače i XI. Zimske olimpijske igre – Sapporo 1972. · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: 3. veljače i Zrakoplov · Vidi više »
1014.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1014. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1074. · Vidi više »
1116.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1116. · Vidi više »
1340.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1340. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1397. · Vidi više »
1399.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1399. · Vidi više »
1404.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1404. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1451. · Vidi više »
1468.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1468. · Vidi više »
1488.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1488. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 3. veljače i 1509. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1612. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1680. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1774. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1807. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1809. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1841. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1845. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1847. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1856. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1862. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1873. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1881. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1891. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1898. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1909. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 3. veljače i 1914. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: 3. veljače i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1931. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 3. veljače i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1976. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 3. veljače i 1998. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 3. veljače i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 3. veljače i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 3. veljače i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 3. veljače i 2017. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 3. veljače i 2023. · Vidi više »
6.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 6. · Vidi više »
986.
Bez opisa.
Novi!!: 3. veljače i 986. · Vidi više »
