Brže od pregledniku!
86 odnosi: Adelbert von Chamisso, Adolf Hitler, Anita Berisha, Ante Topić Mimara, Austro-Ugarska, Švicarska, Baltičko more, Barbara W. Tuchman, Belgija, Blaž Švinderman, Danijel Ljuboja, Dubravko Dujšin, Francis Poulenc, Franjo Tuđman, Franklin Delano Roosevelt, Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN), Gregorijanski kalendar, Husein Hasanefendić, Inoslav Bešker, Istospolni brak, Johannes Andreas Grib Fibiger, Josip Hatze, Karl Bleibtreu, Karlo I., kralj Engleske, Mahatma Gandhi, Marija Vetsera, Maslenički most (autocesta A1), Max Theiler, NASA, Nathuram Godse, Njemačka, Njemački kancelar, Pandemija COVID-19, Phil Collins, Prijestupna godina, Prvi indokineski rat, Romeo i Julija, Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske, Sjeverna Irska, St. Moritz, Stjepan Cek, Svemirski teleskop Spitzer, Svjetska zdravstvena organizacija, William Shakespeare, Zimske olimpijske igre, 1030., 1595., 1600., 1649., 1667., ..., 1781., 1838., 1842., 1859., 1867., 1869., 1879., 1882., 1889., 1894., 1899., 1912., 1913., 1915., 1928., 1933., 1945., 1947., 1948., 1950., 1951., 1954., 1959., 1963., 1968., 1972., 1975., 1985., 1986., 1987., 1989., 1993., 2003., 2020., 2023., 969.. Proširite indeks (36 više) »
Adelbert von Chamisso
Adelbert von Chamisso (Ludolf Karl Adelbert von Chamisso, Chateau de Boncourt, 30. siječnja 1781. – Berlin, 21. kolovoza 1838.), njemački književnik i znanstvenik.
Novi!!: 30. siječnja i Adelbert von Chamisso · Vidi više »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: 30. siječnja i Adolf Hitler · Vidi više »
Anita Berisha
Anita Beljan, rođ.
Novi!!: 30. siječnja i Anita Berisha · Vidi više »
Ante Topić Mimara
Ante Topić Mimara (Korušce u Dalmatinskoj zagori, 7. travnja 1898. – Zagreb, 30. siječnja 1987.) - hrvatski skupljač umjetnina i povjesničar umjetnosti Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu.
Novi!!: 30. siječnja i Ante Topić Mimara · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: 30. siječnja i Austro-Ugarska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: 30. siječnja i Švicarska · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: 30. siječnja i Baltičko more · Vidi više »
Barbara W. Tuchman
Barbara W. Tuchman Barbara Wertheim Tuchman (New York City, 30. siječnja 1912. – Greenwich, Connecticut, 6. veljače 1989.) američka je povjesničarka i spisateljica.
Novi!!: 30. siječnja i Barbara W. Tuchman · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: 30. siječnja i Belgija · Vidi više »
Blaž Švinderman
Blaž Švinderman (Bjelovar, 30. siječnja 1842. – Zagreb, 31. listopada 1915.), bio je hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, kanonik i crkveni dužnosnik.
Novi!!: 30. siječnja i Blaž Švinderman · Vidi više »
Danijel Ljuboja
Danijel Ljuboja (Zenica, 30. siječnja 1975.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 30. siječnja i Danijel Ljuboja · Vidi više »
Dubravko Dujšin
Dubravko Dujšin (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.), hrvatski kazališni i filmski glumac.
Novi!!: 30. siječnja i Dubravko Dujšin · Vidi više »
Francis Poulenc
Francis Jean Marcel Poulenc (Pariz, 7. siječnja 1899. – Pariz, 30. siječnja 1963.) je bio francuski skladatelj i pijanist.
Novi!!: 30. siječnja i Francis Poulenc · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: 30. siječnja i Franjo Tuđman · Vidi više »
Franklin Delano Roosevelt
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.
Novi!!: 30. siječnja i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »
Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)
Zastava Viet Conga Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) ili Viet Cong (vijetnamski: Mặt Trận Dân Toc Giải Phong Miễn Nam; engleski: National Front for the Liberation of Southern Vietnam) bila je politička organizacija gerilskih pobunjenika na području Južnog Vijetnama, a dijelom i u Laosu i Kambodži.
Novi!!: 30. siječnja i Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 30. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Husein Hasanefendić
Husein "Hus" Hasanefendić (Banja Luka, 30. siječnja 1954.), hrvatski je glazbenik, skladatelj, tekstopisac, gitarist, bivši predsjednik i jedan od osnivača "Hrvatske Glazbene Unije".
Novi!!: 30. siječnja i Husein Hasanefendić · Vidi više »
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: 30. siječnja i Inoslav Bešker · Vidi više »
Istospolni brak
Istospolni brak, zvan i gay brak, brak je između dviju osoba istog spola, bilo kao civilna ili religijska svečanost.
Novi!!: 30. siječnja i Istospolni brak · Vidi više »
Johannes Andreas Grib Fibiger
'''Johannes Andreas Grib Fibiger''' Johannes Andreas Grib Fibiger (Silkeborg, 23. travnja 1867. – Kopenhagen, 30. siječnja 1928.), danski znanstvenik koji je 1926.
Novi!!: 30. siječnja i Johannes Andreas Grib Fibiger · Vidi više »
Josip Hatze
Josip Hatze (Split, 21. ožujka 1879. – Split, 30. siječnja 1959.), hrvatski skladatelj i dirigent.
Novi!!: 30. siječnja i Josip Hatze · Vidi više »
Karl Bleibtreu
'''Karl Bleibtreu''' Karl Bleibtreu (Berlin, 13. siječnja 1859. – Locarno, 30. siječnja 1928.), njemački književnik Bio je kritičar, kazališni pisac i pripovjedač.
Novi!!: 30. siječnja i Karl Bleibtreu · Vidi više »
Karlo I., kralj Engleske
Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.
Novi!!: 30. siječnja i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »
Mahatma Gandhi
'''Mohandas Karamchand Gandhi''' Mohandas Karamchand Gandhihttp://books.google.hr/books?id.
Novi!!: 30. siječnja i Mahatma Gandhi · Vidi više »
Marija Vetsera
Marija Vetsera Marie Alexandrine Freiin von Vetsera (Beč, 19. ožujka 1871. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), austrijska barunica i ljubavnica prijestolonasljednika Rudolfa.
Novi!!: 30. siječnja i Marija Vetsera · Vidi više »
Maslenički most (autocesta A1)
Maslenički most (zvan i „Novi Maslenički most” kako bi se razlikovao od „starog” koji je srušen u Domovinskom ratu, nanovo izgrađen 2004. godine) armiranobetonski je lučni most iznad Novskog ždrila.
Novi!!: 30. siječnja i Maslenički most (autocesta A1) · Vidi više »
Max Theiler
Max Theiler (Pretoria, 30. siječnja 1899. -, 11. kolovoza 1972.), virolog iz Južnoafričke Republike, koji je 1951.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće cjepiva za žutu groznicu.
Novi!!: 30. siječnja i Max Theiler · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: 30. siječnja i NASA · Vidi više »
Nathuram Godse
Nathuram Vinayak Godse (Baramati kod Poone, 19. svibnja 1910. — Delhi, 15. studenog 1949.), bio je indijski hinduistički aktivist koji je ubio Mahatmu Ghandija 30. siječnja 1948. Ubojstvo je motivirano Ghandijevom ulogom u podjeli Britanske Indije na Indiju i Pakistan.
Novi!!: 30. siječnja i Nathuram Godse · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: 30. siječnja i Njemačka · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: 30. siječnja i Njemački kancelar · Vidi više »
Pandemija COVID-19
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i Pandemija COVID-19 · Vidi više »
Phil Collins
Philip David Charles "Phil" Collins (London, 30. siječnja 1951.) engleski je glazbenik, bivši pjevač i bubnjar pop-rock sastava Genesis.
Novi!!: 30. siječnja i Phil Collins · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 30. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi indokineski rat
Vijetnamski rat ili Prvi indokineski rat, 1946.
Novi!!: 30. siječnja i Prvi indokineski rat · Vidi više »
Romeo i Julija
Sir Frank Dicksee - Romeo i Julija Romeo i Julija (eng. Romeo and Juliet) engleskog književnika Williama Shakespearea jedna je od najpoznatijih ljubavnih tragedija na svijetu.
Novi!!: 30. siječnja i Romeo i Julija · Vidi više »
Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske
'''Rudolf Habsburg''' '''Rudolf''' oko 1880. Rudolf, princ prijestolonasljednik Austro-Ugarske (Dvorac Laxenburg kraj Beča, 21. kolovoza 1858. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I. i carice Elizabete ("Sisi").
Novi!!: 30. siječnja i Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske · Vidi više »
Sjeverna Irska
Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: 30. siječnja i Sjeverna Irska · Vidi više »
St. Moritz
St.
Novi!!: 30. siječnja i St. Moritz · Vidi više »
Stjepan Cek
Stjepan Cek (slo. Štefan Cek, Hrušica, Slovenija, 30. siječnja 1913. - Izola, Slovenija, 22. siječnja 1985.) - slovenski rimokatolički svećenik, djelovao je u Hrvatskoj u Istri 28 godina.
Novi!!: 30. siječnja i Stjepan Cek · Vidi više »
Svemirski teleskop Spitzer
Svemirski teleskop Spitzer Svemirski teleskop Spitzer je infracrveni teleskop, što znači da radi u infracrvenom dijelu spektra.
Novi!!: 30. siječnja i Svemirski teleskop Spitzer · Vidi više »
Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva.
Novi!!: 30. siječnja i Svjetska zdravstvena organizacija · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: 30. siječnja i William Shakespeare · Vidi više »
Zimske olimpijske igre
Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.
Novi!!: 30. siječnja i Zimske olimpijske igre · Vidi više »
1030.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1030. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1595. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1600. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1649. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1667. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1781. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1838. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1842. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1859. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1869. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1882. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1889. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1894. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1899. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1915. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 30. siječnja i 1928. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1933. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1951. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1954. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1959. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1975. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1989. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 1993. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: 30. siječnja i 2003. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 30. siječnja i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 30. siječnja i 2023. · Vidi više »
969.
Bez opisa.
Novi!!: 30. siječnja i 969. · Vidi više »
