Brže od pregledniku!
71 odnosi: Andrea Palladio, Ante Premužić, Ante Stamać, Barbados, Bogoslav Šulek, Dan državnosti, Dražen Vukov Colić, Edgar Douglas Adrian, Film, Frano Supilo, Gregorijanski kalendar, Gustaf Dalén, Hrvatska, Janus Pannonius, Jędrzej Śniadecki, Jonathan Swift, Kazalište, Marin Lalić, Mark Twain, Mars Express, Martin Semenčić, Mia Anočić Valentić, Mihail Ostrovidov, Nils Gabriel Sefström, Norman Cousins, Oscar Wilde, Prijestupna godina, Sveti Andrija, Televizija, Theodor Mommsen, Vinko Knežević, Zagrebačka filharmonija, 1434., 1472., 1508., 1580., 1667., 1745., 1755., 1768., 1787., 1816., 1817., 1832., 1835., 1838., 1845., 1854., 1869., 1870., ..., 1889., 1895., 1900., 1903., 1910., 1915., 1917., 1919., 1930., 1937., 1939., 1944., 1969., 1977., 1979., 1980., 1990., 2005., 2016., 2018., 2023.. Proširite indeks (21 više) »
Andrea Palladio
Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).
Novi!!: 30. studenoga i Andrea Palladio · Vidi više »
Ante Premužić
Ante Premužić (Kobaš, danas Slavonski Kobaš, 11. siječnja 1889. – Zagreb, 30. studenoga 1979.), šumarski inženjer, nastavnik, viši ministarski savjetnik.
Novi!!: 30. studenoga i Ante Premužić · Vidi više »
Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.
Novi!!: 30. studenoga i Ante Stamać · Vidi više »
Barbados
Barbados je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana.
Novi!!: 30. studenoga i Barbados · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: 30. studenoga i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Dan državnosti
Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.
Novi!!: 30. studenoga i Dan državnosti · Vidi više »
Dražen Vukov Colić
Dražen Vukov Colić (Zagreb, 1. svibnja 1944. – Krapinske Toplice, 30. studenoga 2018.) hrvatski novinar, diplomat i kazališni kritičar.
Novi!!: 30. studenoga i Dražen Vukov Colić · Vidi više »
Edgar Douglas Adrian
Edgar Douglas Adrian, 1.
Novi!!: 30. studenoga i Edgar Douglas Adrian · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: 30. studenoga i Film · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: 30. studenoga i Frano Supilo · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 30. studenoga i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Gustaf Dalén
Nils Gustaf Dalén (Stenstrop, 30. studenog 1869. – Lidingö, 9. prosinca 1937.), švedski inženjer i izumitelj.
Novi!!: 30. studenoga i Gustaf Dalén · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 30. studenoga i Hrvatska · Vidi više »
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Novi!!: 30. studenoga i Janus Pannonius · Vidi više »
Jędrzej Śniadecki
Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.
Novi!!: 30. studenoga i Jędrzej Śniadecki · Vidi više »
Jonathan Swift
Swift 1710., slika Charlesa Jervasa Jonathan Swift (Dublin, 30. studenog 1667. – Dublin, 19. listopada 1745.), irski književnik.
Novi!!: 30. studenoga i Jonathan Swift · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: 30. studenoga i Kazalište · Vidi više »
Marin Lalić
Marin Lalić (Bjelovar, 30. studenog 1969.) bivši hrvatski nogometaš Rođen je u Bjelovaru 30.
Novi!!: 30. studenoga i Marin Lalić · Vidi više »
Mark Twain
Samuel Langhorne Clemens (Florida, Missouri, 30. studenog 1835. - Redding, Connecticut, 21. travnja 1910.), američki književnik, autor glasovitih romana Pustolovine Toma Sawyera (1876.) i Pustolovine Huckleberry Finna (1884., 1885.) smještenih na obale rijeke Mississippi američkog Juga.
Novi!!: 30. studenoga i Mark Twain · Vidi više »
Mars Express
Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg.
Novi!!: 30. studenoga i Mars Express · Vidi više »
Martin Semenčić
Martin Semenčić (Zagreb, 30. studenoga 1980. – Brezovac Žumberački, 8. siječnja 2023.) bio je hrvatski dizajner zvuka i filmski montažer.
Novi!!: 30. studenoga i Martin Semenčić · Vidi više »
Mia Anočić Valentić
Mia Anočić Valentić (Osijek, 30. studenog 1990.) je hrvatska televizijska, kazališna i filmska glumica.
Novi!!: 30. studenoga i Mia Anočić Valentić · Vidi više »
Mihail Ostrovidov
Mihail Ostrovidov (Михаил Викторович Островидов, Mihail Viktorovič Ostrovidov; Zagreb, 5. veljače 1930. – 30. studenog 2016.) hrvatski novinar, televizijski i filmski snimatelj.
Novi!!: 30. studenoga i Mihail Ostrovidov · Vidi više »
Nils Gabriel Sefström
Nils Gabriel Sefström (2. lipnja 1787. – 30. studenog 1845.) bio je švedski kemičar, zaslužan za ponovno otkriće vanadija.
Novi!!: 30. studenoga i Nils Gabriel Sefström · Vidi više »
Norman Cousins
'''Norman Cousins''', 1976. Norman Cousins (24. lipnja 1915. –, 30. studenog 1990.), američki politički novinar, pisac, profesor i borac za svjetski mir.
Novi!!: 30. studenoga i Norman Cousins · Vidi više »
Oscar Wilde
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. – Pariz, 30. studenoga 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
Novi!!: 30. studenoga i Oscar Wilde · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 30. studenoga i Prijestupna godina · Vidi više »
Sveti Andrija
Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (tj. Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.
Novi!!: 30. studenoga i Sveti Andrija · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: 30. studenoga i Televizija · Vidi više »
Theodor Mommsen
Theodor Christian Matthias Mommsen (Garding, 30. studenog 1817. – Charlottenburg, 1. studenog 1903.), njemački povjesničar, arheolog, novinar, političar i pravnik.
Novi!!: 30. studenoga i Theodor Mommsen · Vidi više »
Vinko Knežević
Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.
Novi!!: 30. studenoga i Vinko Knežević · Vidi više »
Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.
Novi!!: 30. studenoga i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »
1434.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1434. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1472. · Vidi više »
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 30. studenoga i 1508. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1580. · Vidi više »
1667.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1667. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1745. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1755. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1768. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1787. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1816. · Vidi više »
1817.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1817. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1832. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1835. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1838. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1845. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1854. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1870. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1889. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: 30. studenoga i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1903. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1910. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1919. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1930. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1944. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1969. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 30. studenoga i 1990. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 30. studenoga i 2005. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 30. studenoga i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 30. studenoga i 2018. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 30. studenoga i 2023. · Vidi više »
