Brže od pregledniku!
143 odnosi: Ana Pavlova, Auguste Marmont, Berlin, Bojan Križaj, Bosiljka Janjatović, Bosna i Hercegovina, Branko Fučić, Charles Haddon Spurgeon, Crna Gora, Dan neovisnosti, Dušan Džamonja, Dubrovačka Republika, Ema Altdorfska, Europska unija, Explorer I, Franz Schubert, Gregorijanski kalendar, Guy Fawkes, Helena Paparizou, Hrvatska, Indijanci, Ines Cokarić, Irving Langmuir, Ivan Bosco, Ivo Protulipac, Jackie Robinson, Jacob Roggeveen, Jersey Joe Walcott, Juraj II. Drašković, Jurica Vranješ, Justin Timberlake, Kalomoira, Ljudevit Montfortski, Mario Lanza, Martin Davorin Krmpotić, Meher Baba, Metro-Goldwyn-Mayer, Mirko Daniel Bogdanić, Napoleon Bonaparte, Nauru, Nikola Filipović (pravnik), Norman Mailer, Orbita, Patrijarh Tihon, Prijestupna godina, Rasual Butler, Republika, Richard von Weizsäcker, Ružica Ćavar, Salezijanci, ..., Samuel Goldwyn, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slavko Cuvaj, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Svemirsko prostranstvo, Telefon, Thomas Merton, Tokugava Iejasu, Udo Lattek, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umjetni satelit, Vasilij Kuznjecov, Veliki čovjekoliki majmuni, Vid Balog, Vjeko Ćurić, William Klinger, Willibald Hahn, Zane Grey, 1525., 1543., 1570., 1587., 1606., 1616., 1659., 1673., 1716., 1727., 1762., 1797., 1802., 1808., 1815., 1827., 1834., 1851., 1865., 1867., 1872., 1876., 1879., 1881., 1888., 1892., 1894., 1901., 1910., 1914., 1915., 1919., 1920., 1921., 1923., 1925., 1928., 1931., 1933., 1935., 1936., 1937., 1939., 1941., 1946., 1957., 1958., 1959., 1961., 1968., 1969., 1971., 1972., 1974., 1979., 1980., 1981., 1982., 1986., 1990., 1994., 1998., 1999., 2006., 2007., 2009., 2015., 2018., 2020., 2022., 808., 876.. Proširite indeks (93 više) »
Ana Pavlova
'''Anna Pavlova''' oko. 1910 Ana Pavlova (Sankt-Peterburg, 12. veljače 1881. – Haag, 23. siječnja 1931.), ruska plesačica.
Novi!!: 31. siječnja i Ana Pavlova · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: 31. siječnja i Auguste Marmont · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: 31. siječnja i Berlin · Vidi više »
Bojan Križaj
Bojan Križaj (Kranj, Slovenija, 3. siječnja 1957.), slovenski skijaš, bivši jugoslavenski reprezentativac u alpskom skijanju.
Novi!!: 31. siječnja i Bojan Križaj · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: 31. siječnja i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: 31. siječnja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Fučić
Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.
Novi!!: 31. siječnja i Branko Fučić · Vidi više »
Charles Haddon Spurgeon
Charles Haddon Spurgeon Charles Haddon Spurgeon (Kelvedon, Essex, Engleska, 19. lipnja 1834. – 31. siječnja 1892.) bio je najpoznatiji baptistički propovjednik.
Novi!!: 31. siječnja i Charles Haddon Spurgeon · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 31. siječnja i Crna Gora · Vidi više »
Dan neovisnosti
Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.
Novi!!: 31. siječnja i Dan neovisnosti · Vidi više »
Dušan Džamonja
Rijeci Skulptura jelena Dušana Džamonje u Zagrebu Spomenik revolucije u Podgariću iz 1967., rad Dušana Džamonje Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. – Zagreb 14. siječnja 2009.) hrvatski kipar, akademik i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.
Novi!!: 31. siječnja i Dušan Džamonja · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: 31. siječnja i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Ema Altdorfska
Ema Altdorfska (eng. Emma of Altdorf; oko 808. – 31. siječnja 876.), poznata i kao Hema (Hemma), bila je kraljica Istočne Franačke od godine 843.
Novi!!: 31. siječnja i Ema Altdorfska · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: 31. siječnja i Europska unija · Vidi više »
Explorer I
Explorer 1 je prvi američki satelit u svemiru.
Novi!!: 31. siječnja i Explorer I · Vidi više »
Franz Schubert
Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.
Novi!!: 31. siječnja i Franz Schubert · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 31. siječnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Guy Fawkes
Crispijna van de Passe starijeg, Guy Fawkes je treći s desne strane Guy Fawkes (13. travnja 1570. u Stonegate, York - 31. siječnja 1606. u Londonu), (u nekim dokumentima pisan kao Guido te prezime Faux ili Faukes) je katolički časnik Kraljevine Engleske, koji je 5.
Novi!!: 31. siječnja i Guy Fawkes · Vidi više »
Helena Paparizou
Helena Paparizou (Grčki: Έλενα Παπαρίζου) rođena je 31. siječnja 1982. godine u Švedskoj gdje je i odrasla.
Novi!!: 31. siječnja i Helena Paparizou · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 31. siječnja i Hrvatska · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: 31. siječnja i Indijanci · Vidi više »
Ines Cokarić
Ines Cokarić (Zagreb, 31. siječnja 1980.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 31. siječnja i Ines Cokarić · Vidi više »
Irving Langmuir
Irving Langmuir (31. siječnja 1881. – 16. kolovoza 1957.) je bio američki kemičar i fizičar.
Novi!!: 31. siječnja i Irving Langmuir · Vidi više »
Ivan Bosco
Sveti Ivan Bosco (tal. Giovanni Melchiorre Bosco; Becchi, Castelnuovo d’Asti, danas Castelnuovo Don Bosco, 16. kolovoza 1815. – Torino, 31. siječnja 1888.) talijanski svećenik i pedagog, utemeljitelj salezijanske družbe i katolički svetac.
Novi!!: 31. siječnja i Ivan Bosco · Vidi više »
Ivo Protulipac
Ivan (Ivo) Protulipac (Karlovac, 4. lipnja 1899. – Trst, 31. siječnja 1946.) bio je hrvatski odvjetnik i važan katolički aktivist kojeg je u Trstu 31. siječnja 1946. godine ubio Gino Benčić iz Sušaka pripadnik UDBA-e.
Novi!!: 31. siječnja i Ivo Protulipac · Vidi više »
Jackie Robinson
Jackie Robinson za Brooklyn Dodgerse 1954. godine. Jackie Robinson (punim imenom Jack Roosevelt Robinson, Cairo, Georgia, 31. siječnja 1919. - Stamford, Connecticut, 24. listopada 1972.) bio je američki profesionalni igrač bejzbola koji je postao prvi Afroamerikanac koji je igrao u najvišem rangu profesionalnog bejzbola u Sjedinjenim Državama i Kanadi u „Major League Baseball” (MLB) u modernom dobu.
Novi!!: 31. siječnja i Jackie Robinson · Vidi više »
Jacob Roggeveen
Jacob Roggeveen (1. veljače 1659. – 31. siječnja 1729.), nizozemski istraživač poslan da pronađe Terru Australis, no umjesto toga slučajno je pronašao Uskršnji otok.
Novi!!: 31. siječnja i Jacob Roggeveen · Vidi više »
Jersey Joe Walcott
Walcott s Robertom Culpom, 1962. Arnold Raymond Cream (31. siječnja 1914. – 25. veljače 1994.),poznatiji kao Jersey Joe Walcott, američki prvak teške kategorije u boksu.
Novi!!: 31. siječnja i Jersey Joe Walcott · Vidi više »
Juraj II. Drašković
Juraj II.
Novi!!: 31. siječnja i Juraj II. Drašković · Vidi više »
Jurica Vranješ
Jurica Vranješ (Osijek, 31. siječnja 1980.), je bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: 31. siječnja i Jurica Vranješ · Vidi više »
Justin Timberlake
Justin Timberlake igra golf Justin Randall Timberlake (Memphis, Tennessee, 31. siječnja 1981.) američki je pop i R&B pjevač, tekstopisac, producent, plesač i glumac.
Novi!!: 31. siječnja i Justin Timberlake · Vidi više »
Kalomoira
Kalomoira Kalomoira (pravim imenom Marie Carol Sarantis) je američka i grčka pjevačica pop-glazbe.
Novi!!: 31. siječnja i Kalomoira · Vidi više »
Ljudevit Montfortski
Ljudevit Montfortski (Montfort-sur-Meu, 31. siječnja 1673. – Saint-Laurent-sur-Sèvres, 28. travnja 1716.), francuski katolički svetac, teolog, misionar, svećenik i pisac.
Novi!!: 31. siječnja i Ljudevit Montfortski · Vidi više »
Mario Lanza
Mario Lanza, kao Otello iz opere Giuseppe Verdiija Mario Lanza (31. siječnja 1921. – 7. listopada 1959.) bio je američki pjevač i glumac s kraja 1940-ih i 1950-ih.
Novi!!: 31. siječnja i Mario Lanza · Vidi više »
Martin Davorin Krmpotić
Martin Davorin Krmpotić (Veljun Primorski, Senj 8. studenoga 1867. – Grand Canyon, Arizona, 31. siječnja 1931.) bio je hrvatski katolički svećenik, preporodni djelatnik i misionar.
Novi!!: 31. siječnja i Martin Davorin Krmpotić · Vidi više »
Meher Baba
Meher Baba Meher Baba (25. veljače 1894. – 31. siječnja 1969.), rođen kao Merwan Sheriar Irani je indijski mistik i duhovni vođa koji se je 1954.
Novi!!: 31. siječnja i Meher Baba · Vidi više »
Metro-Goldwyn-Mayer
Metro-Goldwyn-Mayer (skraćeno MGM), američka filmska kompanija za proizvodnju i distribuciju filmova i televizijskog programa.
Novi!!: 31. siječnja i Metro-Goldwyn-Mayer · Vidi više »
Mirko Daniel Bogdanić
Mirko Danijel Bogdanić, matematičar, astronom, geodet Mirko Danijel Bogdanić, (Virovitica, 5. studenog 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.), bio je hrvatski znanstvenik.
Novi!!: 31. siječnja i Mirko Daniel Bogdanić · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: 31. siječnja i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nauru
Republika Nauru je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora.
Novi!!: 31. siječnja i Nauru · Vidi više »
Nikola Filipović (pravnik)
Nikola Filipović (Svilna kraj Pleternice, 31. siječnja 1933. – Zagreb, 12. veljače 2007.), hrvatski je pravnik.
Novi!!: 31. siječnja i Nikola Filipović (pravnik) · Vidi više »
Norman Mailer
Norman Kingsley Mailer (New Jersey, 31. siječnja 1923. – New York City, 10. studenoga 2007.) američki je romanopisac, novinar, esejist i dramatičar.
Novi!!: 31. siječnja i Norman Mailer · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: 31. siječnja i Orbita · Vidi više »
Patrijarh Tihon
Patrijarh moskovski Tihon Tihon (ruski: Тихон; Klin, Pskovska oblast, 31. siječnja 1865. - Moskva, 7. travnja 1925.) bio je prvi patrijarh Ruske pravoslavne Crkve nakon pada Ruskog Carstva.
Novi!!: 31. siječnja i Patrijarh Tihon · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 31. siječnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Rasual Butler
Rasual Butler (23. svibnja 1979. - Studio City, 31. siječnja 2018.) je bio američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 31. siječnja i Rasual Butler · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: 31. siječnja i Republika · Vidi više »
Richard von Weizsäcker
'''Richard von Weizsäcker''' Richard Karl Freiherr von Weizsäcker (Stuttgart, 15. travnja 1920. – Berlin, 31. siječnja 2015.), njemački političar (CDU).
Novi!!: 31. siječnja i Richard von Weizsäcker · Vidi više »
Ružica Ćavar
Ružica Ćavar (Proboj, Ljubuški 13. ožujka 1937. - Mostar, 31. siječnja 2022.), bila je hrvatska liječnica i katolička aktivistica.
Novi!!: 31. siječnja i Ružica Ćavar · Vidi više »
Salezijanci
Salezijanci ili Družba sv.
Novi!!: 31. siječnja i Salezijanci · Vidi više »
Samuel Goldwyn
Samuel Goldwyn(rođen kao Szmuel Gelbfisz, na jidišu שמואל גלבפֿיש, Varšava, 17. kolovoza 1879. – Los Angeles, 31. siječnja 1974.), američki filmski producent, poljskožidovskog podrijetla.
Novi!!: 31. siječnja i Samuel Goldwyn · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 31. siječnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: 31. siječnja i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: 31. siječnja i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: 31. siječnja i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: 31. siječnja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 31. siječnja i Srbija · Vidi više »
Svemirsko prostranstvo
Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.
Novi!!: 31. siječnja i Svemirsko prostranstvo · Vidi više »
Telefon
škotski fizičar Alexander Graham Bell (slika prikazuje glumca koji glumi Bella u reklamnom filmu iz 1926.) Telefon (iz grčkog: tele.
Novi!!: 31. siječnja i Telefon · Vidi više »
Thomas Merton
Thomas Feverel Merton, OCSO (Prades, Francuska, 31. siječnja 1915. – Bangkok, 10. prosinca 1968.), redovničkim imenom brat Louis, bio je katolički filozof, mistik i teolog.
Novi!!: 31. siječnja i Thomas Merton · Vidi više »
Tokugava Iejasu
200px Tokugava Iejasu (pokrajina Mikawa, 31. siječnja 1543. — dvorac Sumpu, 1. lipnja 1616.) bio je osnivač i prvi šogun dinastije Tokugawa, koja je vladala Japanom od bitke kod Sekigahare (1600.) do Restauracije Meiji (1868.). Iejasu je prigrabio vlast 1600., postao šogun 1603., povukao se s položaja 1605., ali je ostao na vlasti do smrti.
Novi!!: 31. siječnja i Tokugava Iejasu · Vidi više »
Udo Lattek
Udo Lattek (Boże, 16. siječnja 1935. – Köln, 1. veljače 2015.) njemački je bivši nogometaš i nogometni trener, a kasnije je radio i kao sportski komentator.
Novi!!: 31. siječnja i Udo Lattek · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 31. siječnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: 31. siječnja i Umjetni satelit · Vidi više »
Vasilij Kuznjecov
Vasilij Vasiljevič Kuznjecov (31. siječnja 1901. – 5. lipnja 1990.) je tri puta bio vršitelj dužnosti Predsjednika Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta (Predsjednik SSSR-a).
Novi!!: 31. siječnja i Vasilij Kuznjecov · Vidi više »
Veliki čovjekoliki majmuni
Veliki čovjekoliki majmuni, hominidi (Hominidae), su porodica primata u koju se, pored orangutana, gorile i čimpanze, ubraja i čovjek (Homo sapiens).
Novi!!: 31. siječnja i Veliki čovjekoliki majmuni · Vidi više »
Vid Balog
Vid Balog (Koprivnica, 31. siječnja 1972.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, također prevoditelj i pisac te bivši član glazbenog kvarteta Gubec.
Novi!!: 31. siječnja i Vid Balog · Vidi više »
Vjeko Ćurić
Fra Vjeko Ćurić (Lupoglav, BiH, 26. travnja 1957. - Kigali, Ruanda 31. siječnja 1998.) – katolički svećenik, Hrvat, franjevac, misionar, ubijen u Ruandi.
Novi!!: 31. siječnja i Vjeko Ćurić · Vidi više »
William Klinger
William Klinger (Rijeka, 24. rujna 1972. – New York, 31. siječnja 2015.) hrvatsko-talijanski povjesničar i publicist, poznat kao stručnjak za povijest Hrvatske, Jugoslavije, komunizma i nacionalizma.
Novi!!: 31. siječnja i William Klinger · Vidi više »
Willibald Hahn
Willibald Hahn (Beč, 31. siječnja 1910. – 31. svibnja 1999.) bio je austrijski nogometni trener i nogometaš.
Novi!!: 31. siječnja i Willibald Hahn · Vidi više »
Zane Grey
Zane Grey u Australiji Pearl Zane Grey (Zanesville, 31. siječnja 1872. – Altadena, 23. listopada 1939.) - američki romanopisac Stekao je široku popularnost svojim pustolovnim romanima o svijetu kauboja i Divljeg zapada.
Novi!!: 31. siječnja i Zane Grey · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: 31. siječnja i 1525. · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1543. · Vidi više »
1570.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1570. · Vidi više »
1587.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1587. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1606. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1616. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1659. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1673. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1716. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1727. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1762. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1797. · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1802. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1808. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1815. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1827. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1834. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1851. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1865. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1867. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1872. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1876. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1881. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1888. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1894. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 1901. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 31. siječnja i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1915. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1923. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1931. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1933. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1941. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: 31. siječnja i 1946. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1961. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1969. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 31. siječnja i 1974. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 1999. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 31. siječnja i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 31. siječnja i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 31. siječnja i 2009. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 31. siječnja i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 31. siječnja i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: 31. siječnja i 2022. · Vidi više »
808.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 808. · Vidi više »
876.
Bez opisa.
Novi!!: 31. siječnja i 876. · Vidi više »
