Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

5. lipnja

Indeks 5. lipnja

5.

43 odnosi: Aki Rahimovski, Anaksimen, Antonija Šola, Antun Vrdoljak, Carl Maria von Weber, Crna Gora, Dan D, Daruvar, David Bisbal, Dražen Petrović, Gregorijanski kalendar, Hrvatski sabor, Josip Jelačić, Katoličanstvo, NATO, Normandija, Prijestupna godina, Ronald Reagan, Srbija, Stockholm, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Valonski rat, Velimir Bata Živojinović, 1604., 1786., 1826., 1848., 1911., 1920., 1931., 1933., 1944., 1955., 1969., 1972., 1979., 1993., 2002., 2004., 2006., 2017., 528. pr. Kr., 588. pr. Kr..

Aki Rahimovski

Aleksandar "Aki" Rahimovski (Niš, 5. lipnja 1955.), makedonsko-hrvatski je pjevač, najpoznatiji po angažmanu u zagrebačkom sastavu Parnom valjku.

Novi!!: 5. lipnja i Aki Rahimovski · Vidi više »

Anaksimen

Anaksimen (grč.), 585. pr. Kr. - 525. pr. Kr. bio je starogrčki filozof predsokratovac, pripadnik Miletske škole koja je kao temeljni filozofski problem postavila pitanje o počelu (pratemelju, prauzroku) svijeta.

Novi!!: 5. lipnja i Anaksimen · Vidi više »

Antonija Šola

Antonija Šola (Zagreb, 5. lipnja 1979.), hrvatska je kantautorica, pjevačica i glumica.

Novi!!: 5. lipnja i Antonija Šola · Vidi više »

Antun Vrdoljak

Antun Vrdoljak (Imotski, 5. lipnja 1931.), hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.

Novi!!: 5. lipnja i Antun Vrdoljak · Vidi više »

Carl Maria von Weber

Carl Maria Friedrich Ernst, Freiherr von Weber (Eutin, 18. studenoga 1786. - London, 5. lipnja 1826.), njemački skladatelj, dirigent i pijanistički virtuoz Otac njemačke nacionalne opere.

Novi!!: 5. lipnja i Carl Maria von Weber · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 5. lipnja i Crna Gora · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944.

Novi!!: 5. lipnja i Dan D · Vidi više »

Daruvar

Daruvar je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: 5. lipnja i Daruvar · Vidi više »

David Bisbal

David Bisbal, punim imenom David Bisbal Ferre (Almería, 5. lipnja 1979.), španjolski pjevač i dobitnik Latin Grammy-nagrade.

Novi!!: 5. lipnja i David Bisbal · Vidi više »

Dražen Petrović

Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf (Bavarska), 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.

Novi!!: 5. lipnja i Dražen Petrović · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 5. lipnja i Hrvatski sabor · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. - Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: 5. lipnja i Josip Jelačić · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: 5. lipnja i Katoličanstvo · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Novi!!: 5. lipnja i NATO · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: 5. lipnja i Normandija · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: 5. lipnja i Ronald Reagan · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 5. lipnja i Srbija · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: 5. lipnja i Stockholm · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság; njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojno kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: 5. lipnja i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Valonski rat

Valonski rat je bio oružani sukob u Valoni (albanski: Vlorë), luci u Albaniji.

Novi!!: 5. lipnja i Valonski rat · Vidi više »

Velimir Bata Živojinović

Velimir Bata Živojinović (Koraćica kod Beograda, 5. lipnja 1933. – Beograd, 22. svibnja 2016.) bio je srpski glumac i jedno od najpoznatijih glumačkih imena na prostoru bivše SFRJ.

Novi!!: 5. lipnja i Velimir Bata Živojinović · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1604. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1786. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1826. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1848. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1911. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1920. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1931. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1933. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1944. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1955. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1969. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1972. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1979. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 1993. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: 5. lipnja i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 5. lipnja i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: 5. lipnja i 2006. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. lipnja i 2017. · Vidi više »

528. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 528. pr. Kr. · Vidi više »

588. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: 5. lipnja i 588. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »