Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

5. srpnja

Indeks 5. srpnja

5.

134 odnosi: Alžir, Alberto Gilardino, Albrecht Kossel, Alen Vitasović, Amélie Mauresmo, Antun Marija Zaharija, August Košutić, Španjolska, Ćiril i Metod, Bikini, Cecil Rhodes, Clara Zetkin, Cy Twombly, Dan državnosti, Država, Elvis Presley, Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ, Engleska, Fizičar, General, General bojnik, George Hevesy, Georges Bernanos, Georges Pompidou, Gianfranco Zola, Gravitacija, Grégoire Kayibanda, Gregorijanski kalendar, Hernán Crespo, Hrvatski parlamentarni izbori 2020., Hrvoje Požar, Isaac Newton, Jean Cocteau, Joseph Nicéphore Niepce, Josip Kovačić, Josip Tabak, Južna Amerika, Juvénal Habyarimana, Kršćanstvo, Kursk, Leo McCarey, Mediteranske igre, Newtonovi zakoni gibanja, Ograničenje brzine, P. T. Barnum, Pakistan, Pariz, Paul Ben-Haim, Pero Pirker, Petar Bakić, ..., Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, Prijestupna godina, Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990., Rodger Ward, RZA, Sovjetski Savez, Tin Ujević, Treći Reich, Velikomoravska Kneževina, Venezuela, Vjekoslav Karas, Vojni udar, Walter Gropius, Wanda Landowska, William John Macquorn Rankine, Yoichiro Nambu, Zagreb, Zdenka Pexidr-Srića, Zelenortska Republika, Zlatko Saračević, 1502., 1539., 1670., 1687., 1749., 1765., 1810., 1811., 1820., 1821., 1833., 1853., 1857., 1858., 1865., 1872., 1879., 1883., 1885., 1886., 1888., 1889., 1891., 1893., 1897., 1902., 1911., 1912., 1916., 1921., 1927., 1928., 1933., 1935., 1943., 1946., 1948., 1954., 1955., 1959., 1961., 1963., 1964., 1966., 1968., 1969., 1972., 1973., 1974., 1975., 1977., 1979., 1982., 1984., 1991., 2004., 2007., 2011., 2015., 2017., 2020., 2021., 2022., 2023.. Proširite indeks (84 više) »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: 5. srpnja i Alžir · Vidi više »

Alberto Gilardino

Alberto Gilardino (Biella, 5. srpnja 1982.), je bivši talijanski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 5. srpnja i Alberto Gilardino · Vidi više »

Albrecht Kossel

Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.

Novi!!: 5. srpnja i Albrecht Kossel · Vidi više »

Alen Vitasović

Alen Vitasović (Pula, 5. srpnja 1968.) hrvatski je pop glazbenik.

Novi!!: 5. srpnja i Alen Vitasović · Vidi više »

Amélie Mauresmo

Amélie Mauresmo (Saint-Germain-en-Laye, 5. srpnja 1979.), francuska tenisačica i bivša prva igračica svijeta.

Novi!!: 5. srpnja i Amélie Mauresmo · Vidi više »

Antun Marija Zaharija

Antun Marija Zaharija (tal. Antonio Maria Zaccaria; Cremona, 1502. – Cremona, 5. srpnja 1539.), talijanski svetac i utemeljitelj reda barnabita.

Novi!!: 5. srpnja i Antun Marija Zaharija · Vidi više »

August Košutić

August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: 5. srpnja i August Košutić · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: 5. srpnja i Španjolska · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: 5. srpnja i Ćiril i Metod · Vidi više »

Bikini

Djevojka u bikiniju Bikini je termin koji se koristi za ženski kupaći kostim iz dva djela.

Novi!!: 5. srpnja i Bikini · Vidi više »

Cecil Rhodes

'''Cecil John Rhodes''' Cecil John Rhodes (Bishop's Stortford, Engleska, 5. srpnja 1853. – Muizenberg, Južnoafrička Republika, 26. ožujka 1902.), britanski političar.

Novi!!: 5. srpnja i Cecil Rhodes · Vidi više »

Clara Zetkin

Clara Zetkin (rođena kao Clara Eissner; Wiederau, 5. srpnja 1857. – Arhangeljsk pokraj Moskve, 20. lipnja 1933.), njemačka marksistička teoretičarka, novinarka, političarka, feministica, revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta.

Novi!!: 5. srpnja i Clara Zetkin · Vidi više »

Cy Twombly

Edwin Parker "Cy" Twombly, Jr., (25. travnja 1928. — 5. srpnja 2011.) je bio američki slikar, kipar i fotograf; jedan od predstavnika apstraktnog ekspresionizma s odlikama kaligrafije i grafita.

Novi!!: 5. srpnja i Cy Twombly · Vidi više »

Dan državnosti

Dan državnosti je dogovoreni datum na koji se proslavama obilježava konstituiranje naroda ili ne-suverene države.

Novi!!: 5. srpnja i Dan državnosti · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: 5. srpnja i Država · Vidi više »

Elvis Presley

Elvis Aaron Presley (East Tupelo, 8. siječnja 1935. – Memphis, 16. kolovoza 1977.), američki pjevač.

Novi!!: 5. srpnja i Elvis Presley · Vidi više »

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ je bila odluka EEZ usvojena 5. srpnja 1991. godine.

Novi!!: 5. srpnja i Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: 5. srpnja i Engleska · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: 5. srpnja i Fizičar · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: 5. srpnja i General · Vidi više »

General bojnik

Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: 5. srpnja i General bojnik · Vidi više »

George Hevesy

Hafnij. limu. George Hevesy, pravo ime György Hevesi (Budimpešta, Mađarska, 1. kolovoza 1885. – Freiburg im Breisgau, Njemačka, 5. srpnja 1966.), mađarski kemičar.

Novi!!: 5. srpnja i George Hevesy · Vidi više »

Georges Bernanos

mini Georges Bernanos (Pariz, 20. veljače 1888. – Neuilly-sur-Seine, 5. srpnja 1948.), francuski veliki pisac kršćanske inspiracije.

Novi!!: 5. srpnja i Georges Bernanos · Vidi više »

Georges Pompidou

Georges Jean Raymond Pompidou (Montboudif, 5. srpnja 1911. – Pariz, 2. travnja 1974.), francuski političar i državnik.

Novi!!: 5. srpnja i Georges Pompidou · Vidi više »

Gianfranco Zola

Gianfranco Zola (Oliena, Sardinija, 5. srpnja 1966.) - talijanski nogometaš i nogometni trener.

Novi!!: 5. srpnja i Gianfranco Zola · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: 5. srpnja i Gravitacija · Vidi više »

Grégoire Kayibanda

Grégoire Kayibanda (1. svibnja 1924. – 15. prosinca 1976.),ruandski političar i prvi predsjednik nezavisne države Ruanda.

Novi!!: 5. srpnja i Grégoire Kayibanda · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 5. srpnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Hernán Crespo

Hernan Jorge Crespo (Florida, Argentina, 5. srpnja 1975.) argentinski je nogometni trener i bivši nogometaš.

Novi!!: 5. srpnja i Hernán Crespo · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2020.

Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020. godine, te 4. i 5. srpnja 2020. godine u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Novi!!: 5. srpnja i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. · Vidi više »

Hrvoje Požar

Hrvoje Požar Hrvoje Požar (Knin, 5. srpnja 1916. – Zagreb, 30. lipnja 1991.), elektroenergetičar, inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, vrhunski svjetski znanstvenik, enciklopedist i hrvatski akademik.

Novi!!: 5. srpnja i Hrvoje Požar · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: 5. srpnja i Isaac Newton · Vidi više »

Jean Cocteau

'''Jean Cocteau''' Jean Maurice Eugéne Clément Cocteau (Maisons-Laffitte, 5. srpnja 1889. – 11. listopada 1963.), francuski pjesnik, romanopisac, dramatičar, dizajner, boksački trener i filmaš.

Novi!!: 5. srpnja i Jean Cocteau · Vidi više »

Joseph Nicéphore Niepce

desno Joseph Nicéphore Niépce (7. ožujka 1765. — 5. lipnja 1833.) bio je francuski kemičar izumitelj i heliografije.

Novi!!: 5. srpnja i Joseph Nicéphore Niepce · Vidi više »

Josip Kovačić

Josip Kovačić (Čakovec, 9. srpnja 1935. – Zagreb, 27. ožujka 2017.), hrvatski povjesničar umjetnosti i kolekcionar, Katarina Fiorović: Vidrina skulptura: Je li Držić doista imao grbavi nos?, 1.

Novi!!: 5. srpnja i Josip Kovačić · Vidi više »

Josip Tabak

Josip Tabak (Sarajevo, 1. ožujka 1912. – Zagreb, 5. srpnja 2007.), hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika.

Novi!!: 5. srpnja i Josip Tabak · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: 5. srpnja i Južna Amerika · Vidi više »

Juvénal Habyarimana

Juvénal Habyarimana 1980. Juvénal Habyarimana (8. ožujka 1937. – Kigali, 6. travnja 1994.), ruandski političar, pripadnik naroda Hutu.

Novi!!: 5. srpnja i Juvénal Habyarimana · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: 5. srpnja i Kršćanstvo · Vidi više »

Kursk

Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.

Novi!!: 5. srpnja i Kursk · Vidi više »

Leo McCarey

Thomas Leo McCarey (3. listopada 1898. – 5. srpnja 1969.), filmski redatelj, scenarist i producent.

Novi!!: 5. srpnja i Leo McCarey · Vidi više »

Mediteranske igre

Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.

Novi!!: 5. srpnja i Mediteranske igre · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Novi!!: 5. srpnja i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Ograničenje brzine

Ograničenje, ili dozvoljena brzina je brzina vozila, koja se ne smije prekoračiti.

Novi!!: 5. srpnja i Ograničenje brzine · Vidi više »

P. T. Barnum

P.T. Barnum P. T. Barnum, punim imenom Phineas Taylor Barnum (Bethel, 5. srpnja 1810. – Bridgeport, 7. travnja 1891.) bio je američki zabavljač, političar i poduzetnik zapamćen po bizarnim muzejima i osnivanju putujućega cirkusa „Barnum & Bailey” zajedno s Jamesom Anthonyem Baileyem.

Novi!!: 5. srpnja i P. T. Barnum · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: 5. srpnja i Pakistan · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: 5. srpnja i Pariz · Vidi više »

Paul Ben-Haim

Paul Ben-Haim (hebrejski: פאול בן חיים‎, München, Njemačka, 5. srpnja 1897. – 14. siječnja 1984.) bio je izraelski skladatelj.

Novi!!: 5. srpnja i Paul Ben-Haim · Vidi više »

Pero Pirker

Pero Pirker (Varaždin, 5. srpnja 1927. – Zagreb, 1. kolovoza 1972.)Hrvatski leksikon L-Ž, 1997., 1.

Novi!!: 5. srpnja i Pero Pirker · Vidi više »

Petar Bakić

Petar IV.

Novi!!: 5. srpnja i Petar Bakić · Vidi više »

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica (često zvana Principia ili Principia Mathematica), latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton, a prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Novi!!: 5. srpnja i Philosophiae Naturalis Principia Mathematica · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 5. srpnja i Prijestupna godina · Vidi više »

Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.

Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.

Novi!!: 5. srpnja i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »

Rodger Ward

Rodger M. Ward (Beloit, Kansas, SAD, 10. siječnja 1921. – Anaheim, Kalifornija, SAD, 5. srpnja 2004.) bio je američki vozač automobilističkih utrka i pilot Ratnog zrakoplovstva SAD-a u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: 5. srpnja i Rodger Ward · Vidi više »

RZA

Robert Fitzgerald Diggs (New York City, New York, SAD, 5. srpnja 1969.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu RZA (/ˈrɪzə/) (također poznat i kao Prince Rakeem, The Rzarector, Bobby Digital i The Abbot) je američki reper, tekstopisac, glazbeni producent, glumac, scenarist, redatelj i pisac.

Novi!!: 5. srpnja i RZA · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: 5. srpnja i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: 5. srpnja i Tin Ujević · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: 5. srpnja i Treći Reich · Vidi više »

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Novi!!: 5. srpnja i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »

Venezuela

Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.

Novi!!: 5. srpnja i Venezuela · Vidi više »

Vjekoslav Karas

'''Vjekoslav Karas''', autoportretVjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. – Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar Usavršavao se u Italiji.

Novi!!: 5. srpnja i Vjekoslav Karas · Vidi više »

Vojni udar

Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.

Novi!!: 5. srpnja i Vojni udar · Vidi više »

Walter Gropius

Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. – Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa.

Novi!!: 5. srpnja i Walter Gropius · Vidi više »

Wanda Landowska

Wanda Landowska (Varšava, 5. srpnja 1879. – Lakenville, SAD, 16. kolovoza 1959.), poljska čembalistica i skladateljica Zaslužna je za ponovno uvođenje čembala u koncertu praksu.

Novi!!: 5. srpnja i Wanda Landowska · Vidi više »

William John Macquorn Rankine

William John Macquorn Rankine (5. srpnja 1820. – 24. prosinca 1872.) bio je škotski inženjer i fizičar.

Novi!!: 5. srpnja i William John Macquorn Rankine · Vidi više »

Yoichiro Nambu

Yoichiro Nambu ili Joičiro Nambu (Tokio, 18. siječnja 1921. – Osaka, 5. srpnja 2015.), američki fizičar japanskoga podrijetla.

Novi!!: 5. srpnja i Yoichiro Nambu · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: 5. srpnja i Zagreb · Vidi više »

Zdenka Pexidr-Srića

Zdenka Pexidr-Srića, (Novi Vinodolski, 5. srpnja 1886. – Zagreb, 30. svibnja 1972.), hrvatska akademska slikarica poznata kao "prva dama hrvatskoga crteža".

Novi!!: 5. srpnja i Zdenka Pexidr-Srića · Vidi više »

Zelenortska Republika

Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale.

Novi!!: 5. srpnja i Zelenortska Republika · Vidi više »

Zlatko Saračević

Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961. – Koprivnica, 21. veljače 2021.), bio je hrvatski rukometaš i rukometni trener.

Novi!!: 5. srpnja i Zlatko Saračević · Vidi više »

1502.

1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: 5. srpnja i 1502. · Vidi više »

1539.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1539. · Vidi više »

1670.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1670. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1687. · Vidi više »

1749.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1749. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1765. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1810. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1811. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1820. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1821. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1833. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1853. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1857. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1858. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1865. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1872. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1879. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1883. · Vidi više »

1885.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1885. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1886. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1888. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1889. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1891. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1893. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1897. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1902. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1912. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1916. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1921. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: 5. srpnja i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: 5. srpnja i 1928. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1933. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1935. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1943. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: 5. srpnja i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1948. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1955. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1959. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1964. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1966. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1969. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: 5. srpnja i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1979. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1982. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1984. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 1991. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: 5. srpnja i 2004. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 5. srpnja i 2007. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: 5. srpnja i 2011. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: 5. srpnja i 2015. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. srpnja i 2017. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: 5. srpnja i 2020. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: 5. srpnja i 2021. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 5. srpnja i 2022. · Vidi više »

2023.

200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.

Novi!!: 5. srpnja i 2023. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »