Brže od pregledniku!
81 odnosi: Aljona Lanskaja, Antiteroristička jedinica Lučko, Bauchi, Blaženka Milić, Boko Haram, Buddy Holly, Darko Pančev, Dino Dvornik, Donovan Mitchell, Drago Grdenić, Elizabeta I., Gradec (Zagreb), Gregorijanski kalendar, Grga Novak, Ivana Fišer, Josif Slipij, Josip Juraj Strossmayer, Kaptol, Krunica na granicama, Latvija, Latvijska banka, Marcel Desailly, Marko Došen, Marko Križevčanin, Mira Furlan, Napad na zatvor u Bauchiju 2010., Napoleonski ratovi, Nigerija, Nikola Šubić Zrinski, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Poljska, Prijestupna godina, Pula, Riga, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Simón Bolívar, Sjever, Sulejman I., Sully Prudhomme, The Independent, Vera Zvonareva, Zagreb, Zatvor, 1494., 1508., 1533., 1566., 1588., 1603., ..., 1619., 1812., 1821., 1839., 1850., 1859., 1876., 1888., 1905., 1907., 1919., 1922., 1936., 1939., 1944., 1955., 1959., 1964., 1965., 1967., 1968., 1978., 1984., 1985., 1991., 1996., 2008., 2010., 2017., 2018., 2021.. Proširite indeks (31 više) »
Aljona Lanskaja
Aljona Lanskaja (bjeloruski: Алена Ланская) (Mahiloŭ, 7. rujna 1985.) je bjeloruska pop pjevačica.
Novi!!: 7. rujna i Aljona Lanskaja · Vidi više »
Antiteroristička jedinica Lučko
Antiteroristička jedinica Lučko je jedinica Specijalne policije Republike Hrvatske u sastavu Zapovjedništva specijalne policije MUP-a, posebno osposobljena za rješavanje kriznih situacija visokog rizika, posebice talačkih kriza.
Novi!!: 7. rujna i Antiteroristička jedinica Lučko · Vidi više »
Bauchi
Bauchi je glavni grad istoimene nigerijske savezne države.
Novi!!: 7. rujna i Bauchi · Vidi više »
Blaženka Milić
Blaženka Milić (rođ. Cigić; Mostar, 4. veljače 1939. – Zagreb, 7. rujna 2021.), bila je hrvatska operna pjevačica (sopran) i dugogodišnja prvakinja Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Novi!!: 7. rujna i Blaženka Milić · Vidi više »
Boko Haram
Boko Haram je nigerijska islamistička skupina, koju je 2002.
Novi!!: 7. rujna i Boko Haram · Vidi više »
Buddy Holly
Charles Hardin Holley poznatiji kao Buddy Holly (Lubbock, 7. rujna 1936. – kraj Mason Cityja, 3. veljače 1959.) je bio američki pjevač, kantautor i pionir rock and rolla.
Novi!!: 7. rujna i Buddy Holly · Vidi više »
Darko Pančev
Darko Pančev (makedonski: Дарко Панчев) (Skoplje, 7. rujna 1965.) je umirovljeni makedonski i bivši jugoslavenski nogometaš.
Novi!!: 7. rujna i Darko Pančev · Vidi više »
Dino Dvornik
Dino Dvornik (Split, 20. kolovoza 1964. – Zagreb, 7. rujna 2008.) bio je hrvatski glazbenik, pjevač, skladatelj, tekstopisac, aranžer, producent, glumac i reality zvijezda.
Novi!!: 7. rujna i Dino Dvornik · Vidi više »
Donovan Mitchell
Donovan Mitchell Jr. (rođen 7. rujna 1996. u Elmsfordu, New Yorku, Sjedinjenim Američkim Državama), američki je profesionalni košarkaš koji igra za Cleveland Cavaliers u NBA ligi.
Novi!!: 7. rujna i Donovan Mitchell · Vidi više »
Drago Grdenić
Drago Grdenić (Križevci, 31. kolovoza 1919. – Zagreb, 7. rujna 2018.), hrvatski akademik i kemičar.
Novi!!: 7. rujna i Drago Grdenić · Vidi više »
Elizabeta I.
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.
Novi!!: 7. rujna i Elizabeta I. · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: 7. rujna i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 7. rujna i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: 7. rujna i Grga Novak · Vidi više »
Ivana Fišer
Ivana Fišer (Zagreb, 13. lipnja 1905. – Zagreb, 7. rujna 1967.), hrvatska dirigentica.
Novi!!: 7. rujna i Ivana Fišer · Vidi više »
Josif Slipij
Josif Slipij (ukr. Йосиф Сліпий; Zazdrist, Ukrajina, 17. veljače 1892. - Rim, Italija, 7. rujna 1984.) bio je ukrajinski grkokatolički nadbiskup i kardinal.
Novi!!: 7. rujna i Josif Slipij · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: 7. rujna i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Kaptol
Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: 7. rujna i Kaptol · Vidi više »
Krunica na granicama
Krunica na granicama naziv je molitvene inicijative održane 7. rujna 2017. godine u Poljskoj, na blagdan Gospe od ružarija i spomendan Lepantske bitke.
Novi!!: 7. rujna i Krunica na granicama · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 7. rujna i Latvija · Vidi više »
Latvijska banka
Latvijska banka (latvijski: Latvijas Banka) je središnja banka Latvije sa sjedištem u njezinom glavnom gradu Rigi.
Novi!!: 7. rujna i Latvijska banka · Vidi više »
Marcel Desailly
Marcel Desailly (Accra, 7. rujna 1968.) – francuski nogometaš ganskog podrijetla.
Novi!!: 7. rujna i Marcel Desailly · Vidi više »
Marko Došen
Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.
Novi!!: 7. rujna i Marko Došen · Vidi više »
Marko Križevčanin
Marko Stjepan Krizin ili Marko Križevčanin (Križevci, oko 1588. – Košice, 7. rujna 1619.) bio je hrvatski katolički svećenik, profesor, kanonik, misionar i mučenik.
Novi!!: 7. rujna i Marko Križevčanin · Vidi više »
Mira Furlan
Mira Furlan (Zagreb, 7. rujna 1955. – Los Angeles, 20. siječnja 2021.) bila je američko-hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: 7. rujna i Mira Furlan · Vidi više »
Napad na zatvor u Bauchiju 2010.
Napad na zatvor u Bauchiju 2010. bio je napad pedesetorice naoružanih pripadnika ekstremističke islamističke skupine Boko Haram na zatvor u gradu Bauchiju na sjeveroistoku Nigerije 7. rujna 2010. u saveznoj državi Borno.
Novi!!: 7. rujna i Napad na zatvor u Bauchiju 2010. · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: 7. rujna i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: 7. rujna i Nigerija · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: 7. rujna i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: 7. rujna i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 7. rujna i Osijek · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 7. rujna i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 7. rujna i Prijestupna godina · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 7. rujna i Pula · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: 7. rujna i Riga · Vidi više »
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: 7. rujna i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Simón Bolívar
mini Simón Bolívar (Caracas, 24. srpnja 1783. – kraj Santa Marte, Kolumbija, 17. prosinca 1830.), vojskovođa i državnik.
Novi!!: 7. rujna i Simón Bolívar · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: 7. rujna i Sjever · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: 7. rujna i Sulejman I. · Vidi više »
Sully Prudhomme
Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme, (16. ožujka 1839. – 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji.
Novi!!: 7. rujna i Sully Prudhomme · Vidi više »
The Independent
The Independent britanski je dnevni list koji izlazi u Londonu te predstavlja jedan od poznatijih liberalnih novina države.
Novi!!: 7. rujna i The Independent · Vidi više »
Vera Zvonareva
Vera Igorevna Zvonareva (čitaj Vjera Igorjevna Zvanarjova) (rus. Вера Игоревна Звонарёва, Moskva, 7. rujna 1984.) ruska je tenisačica.
Novi!!: 7. rujna i Vera Zvonareva · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 7. rujna i Zagreb · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: 7. rujna i Zatvor · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1494. · Vidi više »
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: 7. rujna i 1508. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1533. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1566. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1588. · Vidi više »
1603.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1603. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1619. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1812. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1821. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1839. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1850. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1859. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1876. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1888. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1907. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1919. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1922. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1939. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1944. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 7. rujna i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1968. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1978. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1985. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: 7. rujna i 1996. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 7. rujna i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: 7. rujna i 2010. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 7. rujna i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 7. rujna i 2018. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 7. rujna i 2021. · Vidi više »
