Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

8. listopada

Indeks 8. listopada

8.

91 odnosi: Antun Bonifačić, Šimon Meršić, Balkanski savez, Bruno Mars, Bugarska, Chicago, Claude Jade, Crna Gora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Didi, Dmitar Zvonimir, Estonija, Filippo Lippi, Gradišćanski Hrvati, Grčka, Grb Republike Hrvatske, Gregorijanski kalendar, Henry Fielding, Henry Kissinger, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ivan III., moskovski veliki knez, Jelena Slavna, Jesse Jackson, Josip Fon, Jugoslavenska narodna armija, Julien Duvivier, Karlo II., francuski kralj, Latvija, Ludvig III. Mlađi, Mađarska, Marica Stanković, Mihajlo Krešimir II., Mongoli, Nada Gačešić-Livaković, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Osmansko Carstvo, Pariz, Philip Noel-Baker, Prijestupna godina, Prvi balkanski rat, Rakovički ustanak, Slovemija, Srbija, Stjepan Držislav, Vera Johanides, Vlada Republike Hrvatske, Willy Brandt, Zagrebačka uspinjača, Zlatna Horda, ..., Zvane Črnja, Zvonimir Boban, 1075., 1076., 1406., 1467., 1480., 1690., 1707., 1754., 1800., 1846., 1871., 1878., 1889., 1890., 1896., 1899., 1900., 1901., 1912., 1913., 1917., 1920., 1929., 1941., 1948., 1951., 1957., 1967., 1968., 1972., 1982., 1985., 1986., 1991., 1992., 2000., 2001., 876., 976.. Proširite indeks (41 više) »

Antun Bonifačić

Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. - Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.

Novi!!: 8. listopada i Antun Bonifačić · Vidi više »

Šimon Meršić

prekomurskim knjigama. Šimon Meršić (mađarski Mersich Simon) (Donja Pulja, 8. listopada, 1800 – Pandrof, 3. studenoga, 1878.) hrvatski (gradišćanski) pisac i svećenik.

Novi!!: 8. listopada i Šimon Meršić · Vidi više »

Balkanski savez

Balkanski savez formiran je 1912.

Novi!!: 8. listopada i Balkanski savez · Vidi više »

Bruno Mars

Peter Gene Hernandez (* Honolulu, 8. listopada 1985.) poznat pod imenom Bruno Mars je američki pjevač, tekstopisac i producent.

Novi!!: 8. listopada i Bruno Mars · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: 8. listopada i Bugarska · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći najveći grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: 8. listopada i Chicago · Vidi više »

Claude Jade

Claude Jade (Dijon, 8. listopada 1948. - Boulogne-Billancourt, 1. prosinca 2006), francuska filmska glumica.

Novi!!: 8. listopada i Claude Jade · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: 8. listopada i Crna Gora · Vidi više »

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti je blagdan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan.

Novi!!: 8. listopada i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Didi

Valdir "Didi" Pereira (Campos dos Goytacazes, 8. listopada 1929. - Rio de Janeiro, 12. svibnja 2001.) - brazilski nogometaš i trener.

Novi!!: 8. listopada i Didi · Vidi više »

Dmitar Zvonimir

Krunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076.-78.), Hrvatski državni arhiv. Dmitar Zvonimir (lat. Demetrius Suinimir, Zolomer, Zuonimir) († ?, 1089.), hrvatski ban, herceg i kralj Hrvatske i Dalmacije, vladao je od 1075. do 1089. godine.

Novi!!: 8. listopada i Dmitar Zvonimir · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: 8. listopada i Estonija · Vidi više »

Filippo Lippi

''Bogorodica s dva anđela'', druga polovica 15. st., ulje na platnu, 92 × 63 cm, Uffizi, Firenca Fra Filippo Lippi (Firenca, oko 1406. – Spoleto, 8. listopada 1469.), talijanski slikar.

Novi!!: 8. listopada i Filippo Lippi · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njemački: Burgenlandkroaten, mađarski: Burgenlandi horvátok) skupni naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: 8. listopada i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: 8. listopada i Grčka · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: 8. listopada i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).

Novi!!: 8. listopada i Gregorijanski kalendar · Vidi više »

Henry Fielding

Henry Fielding Henry Fielding (Sharpham Park pokraj Glastonburyja, 12. travnja 1707. - Lisabon, 8. listopada 1754.), engleski književnik.

Novi!!: 8. listopada i Henry Fielding · Vidi više »

Henry Kissinger

'''Henry Kissinger''' Henry Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923.), američki diplomat i političar njemačkog porijekla.

Novi!!: 8. listopada i Henry Kissinger · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: 8. listopada i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: 8. listopada i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivan III., moskovski veliki knez

Veliki knez Moskve Ivan III. Veliki Ivan III., Veliki (22. siječnja 1440. - 27. listopada 1505.) je bio veliki knez Moskve od 1462.

Novi!!: 8. listopada i Ivan III., moskovski veliki knez · Vidi više »

Jelena Slavna

Jelena Slavna Jelena Slavna (* ? – † 8. listopada 976.), hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. (949.-969.). Navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca za što međutim nema potvrda u izvorima.

Novi!!: 8. listopada i Jelena Slavna · Vidi više »

Jesse Jackson

'''Jesse Louis Jackson''' Jesse Louis Jackson (Greenville, Južna Karolina, 8. listopada 1941.), američki političar, aktivist za ljudska prava i baptistički svećenik.

Novi!!: 8. listopada i Jesse Jackson · Vidi više »

Josip Fon

Josip Fon (Studenice kraj Rogaške Slatine, 8. listopada 1846. - Zagreb, 7. lipnja 1899.), hrvatski liječnik.

Novi!!: 8. listopada i Josip Fon · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: 8. listopada i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Julien Duvivier

Julien Duvivier (Lille, 8. listopada 1896. - Pariz, 29. listopada 1967.), francuski filmski redatelj Ističe se 30-ih godina djelima u sklopu stilskog pravca poetskog realizma, a vrhunac mu je film "Pepe le Moko" u kojem opisuje milje podzemlja pod utjecajem američkog gangsterskog filma.

Novi!!: 8. listopada i Julien Duvivier · Vidi više »

Karlo II., francuski kralj

Karlo II. Karlo II.

Novi!!: 8. listopada i Karlo II., francuski kralj · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: 8. listopada i Latvija · Vidi više »

Ludvig III. Mlađi

Ludvig III. Mlađi (* oko 835.; † 20. siječnja 882. u Frankfurtu na Majni) bio je drugi sin Ludviga Njemačkog i Eme.

Novi!!: 8. listopada i Ludvig III. Mlađi · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: 8. listopada i Mađarska · Vidi više »

Marica Stanković

Marica Stanković (Zagreb, 31. prosinca 1900. – Zagreb, 8. listopada 1957.) – službenica Božja, kandidatkinja za sveticu, prosvjetna djelatnica, utemeljiteljica svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja.

Novi!!: 8. listopada i Marica Stanković · Vidi više »

Mihajlo Krešimir II.

Mihajlo Krešimir II., hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949.

Novi!!: 8. listopada i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: 8. listopada i Mongoli · Vidi više »

Nada Gačešić-Livaković

Nada Gačešić Livaković (Požega, 8. listopada 1951.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: 8. listopada i Nada Gačešić-Livaković · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991.

Novi!!: 8. listopada i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: 8. listopada i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: 8. listopada i Pariz · Vidi više »

Philip Noel-Baker

Philip Noel-Baker (London, 1. studenog 1889. - London, 8. listopada 1982.), istaknuti britanski političar, diplomat, humanist i sportaš.

Novi!!: 8. listopada i Philip Noel-Baker · Vidi više »

Prijestupna godina

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.

Novi!!: 8. listopada i Prijestupna godina · Vidi više »

Prvi balkanski rat

Prvi balkanski rat (listopad 1912. - svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Turske na drugoj strani.

Novi!!: 8. listopada i Prvi balkanski rat · Vidi više »

Rakovički ustanak

Rakovički ustanak naziv je za oružani ustanak što ga je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.

Novi!!: 8. listopada i Rakovički ustanak · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: 8. listopada i Slovemija · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: 8. listopada i Srbija · Vidi više »

Stjepan Držislav

Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Novi!!: 8. listopada i Stjepan Držislav · Vidi više »

Vera Johanides

Vera Johanides (Tompojevci, 8. listopada 1917. - Zagreb, 16. listopada 2000.), professor emeritus, sveučilišna profesorica biotehnologije, utemeljiteljica je biotehnologije, a posebno biokemijskoga inženjerstva u Hrvatskoj.

Novi!!: 8. listopada i Vera Johanides · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: 8. listopada i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Willy Brandt

Willy Brandt (Lübeck, 18. prosinca 1913. – Unkel kod Bonna, 8. listopada 1992.), njemački političar i državnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s Njemačkom Demokratskom Republikom, Poljskom i Sovjetskim Savezom. Njegova kontroverznost u Njemačkoj dosegla je vrhunac kad je poslije špijunske afere morao podnijeti ostavku.

Novi!!: 8. listopada i Willy Brandt · Vidi više »

Zagrebačka uspinjača

'''Zagrebačka uspinjača''' Zagrebačka uspinjača je uspinjača koja spaja zagrebački Gornji i Donji grad.

Novi!!: 8. listopada i Zagrebačka uspinjača · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: 8. listopada i Zlatna Horda · Vidi više »

Zvane Črnja

'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.

Novi!!: 8. listopada i Zvane Črnja · Vidi više »

Zvonimir Boban

Zvonimir Boban (Imotski, 8. listopada 1968.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.Trenutno obavlja dužnost glavnog savjetnika predsjednika FIFE Giannia Infantina.

Novi!!: 8. listopada i Zvonimir Boban · Vidi više »

1075.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1075. · Vidi više »

1076.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1076. · Vidi više »

1406.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1406. · Vidi više »

1467.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1467. · Vidi više »

1480.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1480. · Vidi više »

1690.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1690. · Vidi više »

1707.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1707. · Vidi više »

1754.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1754. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1800. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1846. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1871. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1878. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1889. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1890. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1896. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1899. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: 8. listopada i 1900. · Vidi više »

1901.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1901. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1913. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1917. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1920. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1929. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1941. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1948. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1951. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1957. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1968. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1972. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1982. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1986. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 1992. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: 8. listopada i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: 8. listopada i 2001. · Vidi više »

876.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 876. · Vidi više »

976.

Bez opisa.

Novi!!: 8. listopada i 976. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »