Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Aachenski mir

Indeks Aachenski mir

Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.

25 odnosi: Balkanski poluotok, Bizant, Dalmatinski gradovi-države, Drina, Franačko-avarski ratovi, Franci, Grad, Granica, Hrvati, Italija, Karlo Veliki, Krunidba, Mihael I. Rangabe, Mirovni sporazum, Mletačka Republika, Otok, Primorska Hrvatska (kneževina), Stanovništvo, Sveto Rimsko Carstvo, Vazal, Zapadna Franačka, 13. siječnja, 800., 812., 817..

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Aachenski mir i Balkanski poluotok · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Aachenski mir i Bizant · Vidi više »

Dalmatinski gradovi-države

Dalmatinski gradovi-države bili su dalmatinski lokaliteti gdje su prevladavali lokalni romanski jezici među stanovništvom koji su preživjeli Seobu naroda nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva od kraja 3. do sredine 6. stoljeća.

Novi!!: Aachenski mir i Dalmatinski gradovi-države · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Aachenski mir i Drina · Vidi više »

Franačko-avarski ratovi

Nakon konačnog osvajanja Bavarske (788.) franačka država je došla u izravan dodir s Avarima, dotadašnjim bavarskim saveznicima.

Novi!!: Aachenski mir i Franačko-avarski ratovi · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Aachenski mir i Franci · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Aachenski mir i Grad · Vidi više »

Granica

Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.

Novi!!: Aachenski mir i Granica · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Aachenski mir i Hrvati · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Aachenski mir i Italija · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Aachenski mir i Karlo Veliki · Vidi više »

Krunidba

Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.

Novi!!: Aachenski mir i Krunidba · Vidi više »

Mihael I. Rangabe

'''Mihajlo I.''' na kovanici iz njegovog vremena Mihael I. Rangabe (grčki: Μιχαήλ Α΄ Ραγγαβέ, Mihail o Protos Rangabé), (umro 11. siječnja 844.) bio je bizantski car (811. – 813.) koji je Aachenskim mirom priznao franačko Rimsko Carstvo.

Novi!!: Aachenski mir i Mihael I. Rangabe · Vidi više »

Mirovni sporazum

Mirovni ugovor ili mirovni sporazum je sporazum između dvije zaraćene strane, najčešće države ili vlade, kojim se formalno završava rat ili oružani sukob.

Novi!!: Aachenski mir i Mirovni sporazum · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Aachenski mir i Mletačka Republika · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Aachenski mir i Otok · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Novi!!: Aachenski mir i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Aachenski mir i Stanovništvo · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Aachenski mir i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Aachenski mir i Vazal · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Aachenski mir i Zapadna Franačka · Vidi više »

13. siječnja

13.

Novi!!: Aachenski mir i 13. siječnja · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Aachenski mir i 800. · Vidi više »

812.

Bez opisa.

Novi!!: Aachenski mir i 812. · Vidi više »

817.

Bez opisa.

Novi!!: Aachenski mir i 817. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »