Brže od pregledniku!
26 odnosi: Antun Mažuranić, Bakar (grad), Beč, Estetika, Filologija, Gramatika, Hrvatska, Hrvatski jezik, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književna kritika, Ljudevit Gaj, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Pripovijetka, Putopis, Vijenac, Vjekoslav Babukić, Vuk Karadžić, Zagreb, 11. svibnja, 1825., 1859., 1871., 1883., 1884., 1889., 6. kolovoza.
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Antun Mažuranić · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Bakar (grad) · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Beč · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Estetika · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Filologija · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Gramatika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Hrvatski jezik · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Književna kritika · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Pripovijetka · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Putopis · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Vijenac · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i Zagreb · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 11. svibnja · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1825. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1859. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1871. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1884. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 1889. · Vidi više »
6. kolovoza
6.
Novi!!: Adolfo Weber Tkalčević i 6. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Adolf Veber Tkalčević, Adolfo Veber Tkalčević.
