Brže od pregledniku!
209 odnosi: Afrika, Agesilaj II., Ahemen, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Amazis II., Amirtej, Amorg od Karije (pretendent), Anšan, Antička Teba (Grčka), Antika, Arg (grad), Arhitektura, Ariobarzan (satrap Frigije), Artafern Mlađi, Artakserkso I., Artakserkso II., Artakserkso III., Artakserkso IV., Asirija, Astijag, Asurbanipal, Atena (polis), Atosa, Autofradat (satrap), Šah (vladar), Židovi, Babilon, Babilonija, Babilonsko ropstvo, Bagoas, Baktrija, Bes (satrap), Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Isa, Bitka kod Kunakse, Bitka kod Plateje, Bitka kod Termopila, Centralizacija, Cilicija (satrapija), Cipar, Cirenaika, Darije I. Veliki, Darije II., Darije III., Darik, Datam, Datis, Deset tisuća, Dinastija, ..., Diodor Sicilski, Državna uprava, Drevni Egipat, Ekbatana, Elam, Etiopija, Euzebije Cezarejski, Faraon, Farnabaz II., Fenicija, Filip II. Makedonski, Filozofija, Frigija, Grčka, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Hakor, Harpag, Hegemonija, Herodot, Indija, Indoarijski narodi, Iran, Iranski narodi, Jeruzalem, Jezik, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Kambiz I., Kambiz II., Kapadocija, Karija, Kazahstan, Kijaksar, Kir I., Kir Mlađi, Kir Veliki, Klaudije Ptolemej, Konon, Korintska liga, Korintski rat, Kraljevski mir, Krez, Ksenofont, Kserkso I., Kserkso II., Ktezije, Libija, Licija, Lidija, Mala Azija, Mardonije, Mauzol, Mazar, Medijci, Medijsko Carstvo, Memfis, Mentor s Rodosa, Milet, Nabonid, Nabopolasar, Najveća carstva svijeta, Niniva, Novoasirsko Carstvo, Oront I., Pasargada, Peloponeski rat, Perzepolis, Perzija (razdvojba), Perzijanci, Perzijski jezik, Perzijsko Carstvo, Pisutno, Porez, Povijest Irana, Pravo, Psamtik III., Religija, Rod (otok), Rodos (grad), Sard, Sidon, Sisigambis, Skiti, Smerdis, Sogdijan, Sparta, Sredozemlje, Stara Grčka, Stari zavjet, Stateira I., Stateira II., Sueski kanal, Teisp od Anšana, Tisafern, Titraust, Tracija, Vojska, 11. ožujka, 15. stoljeće pr. Kr., 323. pr. Kr., 330. pr. Kr., 331. pr. Kr., 333. pr. Kr., 336. pr. Kr., 343. pr. Kr., 356. pr. Kr., 367. pr. Kr., 373. pr. Kr., 4. stoljeće pr. Kr., 400. pr. Kr., 401. pr. Kr., 404. pr. Kr., 415. pr. Kr., 424. pr. Kr., 449. pr. Kr., 450. pr. Kr., 460. pr. Kr., 465. pr. Kr., 479. pr. Kr., 480. pr. Kr., 484. pr. Kr., 486. pr. Kr., 490. pr. Kr., 499. pr. Kr., 500. pr. Kr., 507. pr. Kr., 512. pr. Kr., 513. pr. Kr., 515. pr. Kr., 518. pr. Kr., 519. pr. Kr., 521. pr. Kr., 522. pr. Kr., 525. pr. Kr., 530. pr. Kr., 537. pr. Kr., 539. pr. Kr., 540-ih pr. Kr., 542. pr. Kr., 546. pr. Kr., 549. pr. Kr., 552. pr. Kr., 559. pr. Kr., 576. pr. Kr., 580. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr., 600-ih pr. Kr., 600. pr. Kr., 612. pr. Kr., 627. pr. Kr., 639. pr. Kr., 640-ih pr. Kr., 640. pr. Kr., 675. pr. Kr., 691. pr. Kr., 7. stoljeće pr. Kr., 705. pr. Kr.. Proširite indeks (159 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Ahemenidi i Afrika · Vidi više »
Agesilaj II.
Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.
Novi!!: Ahemenidi i Agesilaj II. · Vidi više »
Ahemen
Ahemen (staroperz. Haxāmaniš, grč. Ἀχαιμένης, eng. Achaemenes) bio je eponimski predak iranske ahemenidske dinastije, koji je vladao Perzijom od cca 705. (možda i ranije) do cca 675. pr. Kr. kada ga je naslijedio sin Teisp od Anšana.
Novi!!: Ahemenidi i Ahemen · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Ahemenidi i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Amazis II.
'''Amazis II.''' Amazis II. (ili Ahmose II.; „Mjesec je rođen“) je bio egipatski faraon (570. – 526. pr. Kr.) iz XXVI. dinastije.
Novi!!: Ahemenidi i Amazis II. · Vidi više »
Amirtej
Amirtej (ili Amenirdisu) iz Saisa je bio egipatski kralj, osnivač i jedini vladar XXVIII. dinastije Egipta.
Novi!!: Ahemenidi i Amirtej · Vidi više »
Amorg od Karije (pretendent)
Amorg od Karije je bio nezakoniti sin Pisutna, satrapa Lidije.
Novi!!: Ahemenidi i Amorg od Karije (pretendent) · Vidi više »
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Novi!!: Ahemenidi i Anšan · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Ahemenidi i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Ahemenidi i Antika · Vidi više »
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Novi!!: Ahemenidi i Arg (grad) · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Ahemenidi i Arhitektura · Vidi više »
Ariobarzan (satrap Frigije)
Ariobarzan (perz. Ariyabrdna) je bio perzijski plemić i satrap Frigije od 387. do 362. pr. Kr.
Novi!!: Ahemenidi i Ariobarzan (satrap Frigije) · Vidi više »
Artafern Mlađi
Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“) je bio sin Artaferna Starijeg, nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.
Novi!!: Ahemenidi i Artafern Mlađi · Vidi više »
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Novi!!: Ahemenidi i Artakserkso I. · Vidi više »
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Novi!!: Ahemenidi i Artakserkso II. · Vidi više »
Artakserkso III.
Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.
Novi!!: Ahemenidi i Artakserkso III. · Vidi više »
Artakserkso IV.
Artakserkso IV. ili Arz (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 338. do 336. pr. Kr. Njegova vladavina bila je vrlo kratka, no značajna je po tome što je obilježila početak raspada velikog i moćnog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Artakserkso IV. · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Ahemenidi i Asirija · Vidi više »
Astijag
Astijag (vladao od 585. do 550. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, odnosno posljednji kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Astijag · Vidi više »
Asurbanipal
'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.
Novi!!: Ahemenidi i Asurbanipal · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Ahemenidi i Atena (polis) · Vidi više »
Atosa
ahemenidskog doba pronađena u Perzepolisu (moguće '''Atosa''') Atosa (perz. Utauθa, avest. Hutaosā) je bila ahmenidska princeza i kćer Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Atosa · Vidi više »
Autofradat (satrap)
Autofradat (perz. Vātafradāta, grč. Autophradates, lic. Wataprddata) je bio satrap Lidije tijekom vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Na mjesto satrapa zasjeo je 370-ih pr. Kr. nakon što je njegov prethodnik Tiribaz ubijen zbog izdaje.
Novi!!: Ahemenidi i Autofradat (satrap) · Vidi više »
Šah (vladar)
Šah (perzijski شاه - kralj) je bio perzijski vladarski naslov, kojeg su upotrebljavale iranske dinastije perzijskih carstava ili kasnije kraljevina.
Novi!!: Ahemenidi i Šah (vladar) · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Ahemenidi i Židovi · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Ahemenidi i Babilon · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Ahemenidi i Babilonija · Vidi više »
Babilonsko ropstvo
Ilustracija uništenja Jeruzalema od strane Babilonaca Babilonsko ropstvo, babilonsko sužanjstvo ili babilonsko progonstvo, naziv je koji se obično koristi za deportaciju i progonstvo Židova iz drevnog Kraljevstva Juda u Babilon od strane Nabukodonosora u 6.
Novi!!: Ahemenidi i Babilonsko ropstvo · Vidi više »
Bagoas
Bagoas (grč. Βαγώας, staroperz. Bagoi) bio je perzijski eunuh koji je postao najbliži suradnik kralja Artakserksa III. Naklonost kralja je stekao uspješnim regrutiranjem grčkog najamničkog vođe Mentora s Rodosa, koji je ispočetka služio pobunjenim Sidonjanima, da bi na kraju prešao na stranu na perzijskog kralja.
Novi!!: Ahemenidi i Bagoas · Vidi više »
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Novi!!: Ahemenidi i Baktrija · Vidi više »
Bes (satrap)
''Kažnjavanje Besa'' (Andre Castaigne) Bes je bio istaknuti perzijski plemić i satrap Baktrije, te kasnije samoproglašeni veliki kralj Ahemenidskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Bes (satrap) · Vidi više »
Bitka kod Gaugamele
Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Bitka kod Gaugamele · Vidi više »
Bitka kod Isa
Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.
Novi!!: Ahemenidi i Bitka kod Isa · Vidi više »
Bitka kod Kunakse
Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.
Novi!!: Ahemenidi i Bitka kod Kunakse · Vidi više »
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Bitka kod Plateje · Vidi više »
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Novi!!: Ahemenidi i Bitka kod Termopila · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Ahemenidi i Centralizacija · Vidi više »
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Cilicija (satrapija) · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Ahemenidi i Cipar · Vidi više »
Cirenaika
Libije Cirenaika ili Kirenaika (arap. برقه, Barqah; grč. Κυρηναϊκή) je istočna libijska regija (područje), odnosno bivša provincija (muhafazah ili wilayah) do 1963. godine.
Novi!!: Ahemenidi i Cirenaika · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Ahemenidi i Darije I. Veliki · Vidi više »
Darije II.
Darije II. (staroperz. Dārayavahuš) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva od 423. do 404. pr. Kr.
Novi!!: Ahemenidi i Darije II. · Vidi više »
Darije III.
Darije III.
Novi!!: Ahemenidi i Darije III. · Vidi više »
Darik
ahemenidskog '''darika''' iz oko 490. pr. Kr. Darik je bio zlatni kovani novac koji se koristio u Perzijskom Carstvu.
Novi!!: Ahemenidi i Darik · Vidi više »
Datam
Srebrna kovanica koja prikazuje '''Datama''' Datam (grč. Δατάμης; „Datames“) je bio perzijski general i satrap (pokrajinski namjesnik) Kapadocije i Cilicije.
Novi!!: Ahemenidi i Datam · Vidi više »
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Novi!!: Ahemenidi i Datis · Vidi više »
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Novi!!: Ahemenidi i Deset tisuća · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Ahemenidi i Dinastija · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Ahemenidi i Diodor Sicilski · Vidi više »
Državna uprava
Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.
Novi!!: Ahemenidi i Državna uprava · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Ahemenidi i Drevni Egipat · Vidi više »
Ekbatana
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području antičkog grada '''Ekbatane''' Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), antički je grad iz doba Medije i Perzijskog Carstva, danas Hamadan u modernom Iranu.
Novi!!: Ahemenidi i Ekbatana · Vidi više »
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Novi!!: Ahemenidi i Elam · Vidi više »
Etiopija
Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.
Novi!!: Ahemenidi i Etiopija · Vidi više »
Euzebije Cezarejski
Euzebije Cezarejski Euzebije Cezarejski (oko 265. – 340.) bio je biskup u Cezareji Primorskoj, glavnom gradu tadašnje Palestine (danas u Izraelu).
Novi!!: Ahemenidi i Euzebije Cezarejski · Vidi više »
Faraon
Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.
Novi!!: Ahemenidi i Faraon · Vidi više »
Farnabaz II.
Frigije u njenom najmanjem i najvećem opsegu, kojom je vladao Farnabaz II. Farnabaz II., grč.: Pharnabazus (cca 435. – 387. pr. Kr.), bio je perzijski satrap pokrajine Frigije od 413. do 387. pr. Kr.
Novi!!: Ahemenidi i Farnabaz II. · Vidi više »
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Novi!!: Ahemenidi i Fenicija · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Ahemenidi i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Ahemenidi i Filozofija · Vidi više »
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Novi!!: Ahemenidi i Frigija · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Ahemenidi i Grčka · Vidi više »
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Novi!!: Ahemenidi i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Ahemenidi i Grci · Vidi više »
Hakor
'''Hakor''' (muzej u Bostonu) Hakor (ili Akoris) je bio egipatski faraon od 393. do 380. pr. Kr. Hakor je svrgnuo Psamuta s prijestolja i sebe proglasio unukom Neferita I. (osnivača XXIX. dinastije) u cilju da opravda legitimitet svoje vlasti.
Novi!!: Ahemenidi i Hakor · Vidi više »
Harpag
Kira Velikog, u čijoj je vojsci '''Harpag''' bio jedan od glavnih zapovjednika Harpag (grč. Harpagos, Harpagus ili Hypargus; akad. Arbaku ili Arbaces) je bio medijski general u 6. stoljeću pr. Kr., koji je prema Herodotu u bitci kod Pasargada prešao na stranu perzijskog vođe Kira Velikog te mu pomogao da uspostavi Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Ahemenidi i Harpag · Vidi više »
Hegemonija
Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.
Novi!!: Ahemenidi i Hegemonija · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Ahemenidi i Herodot · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Ahemenidi i Indija · Vidi više »
Indoarijski narodi
Indoarijski narodi (Indoarijci), jedan od dva glavna ogranka indoiranskih naroda (drugi su Iranski narodi), koji svoje ime nose po svome lokalitetu (Indijski poluotok) i arijskom (iranskom porijeklu).
Novi!!: Ahemenidi i Indoarijski narodi · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Ahemenidi i Iran · Vidi više »
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Novi!!: Ahemenidi i Iranski narodi · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Ahemenidi i Jeruzalem · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Ahemenidi i Jezik · Vidi više »
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Novi!!: Ahemenidi i Jonija · Vidi više »
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Novi!!: Ahemenidi i Jonski ustanak · Vidi više »
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Novi!!: Ahemenidi i Kalijin mir · Vidi više »
Kambiz I.
Kambiz I. (staroperz. Kambūjiya „Stariji“, grč. Καμβύσης, lat. Cambyses) bio je kralj Anšana koji je vladao od 580. do 559. pr. Kr. Njegov sin Kir Veliki utemeljio je golemo Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Ahemenidi i Kambiz I. · Vidi više »
Kambiz II.
Kambiz II. (staroperz. Kambūjia, perz. کمبوجیه) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pr. Kr. naslijedio svoga oca, Kira Velikog.
Novi!!: Ahemenidi i Kambiz II. · Vidi više »
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Novi!!: Ahemenidi i Kapadocija · Vidi više »
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Novi!!: Ahemenidi i Karija · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Ahemenidi i Kazahstan · Vidi više »
Kijaksar
Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Kijaksar · Vidi više »
Kir I.
Kir I. (staroperz. Kuruš, grč. Κύρος, perz. کوروش) bio je kralj Anšana od cca 640. do cca 580. pr. Kr. Njegov otac, Teisp od Anšana, osvojio je elamski grad Anšan i time postavio temelje za stvaranje budućeg Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Kir I. · Vidi više »
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Novi!!: Ahemenidi i Kir Mlađi · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Kir Veliki · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Ahemenidi i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Konon
Konon, papa od 21. listopada 686. do 21. rujna 687. godine.
Novi!!: Ahemenidi i Konon · Vidi više »
Korintska liga
Filipa II.; Korintska liga je prikazana žutom bojom Korintska liga ili Grčki savez je bila federacija starogrčkih polisa koju je u zimu 338./337. pr. Kr. osnovao makedonski kralj Filip II. Članovi saveza su imali pravo zadržati vlastite ustave, ali su s druge strane bili dužni spriječiti svaki čin agresije, odnosno davati određeni broj vojnika u zajedničku stalnu vojsku, razmjerno vlastitoj veličini.
Novi!!: Ahemenidi i Korintska liga · Vidi više »
Korintski rat
Korintski rat (395. – 387. pr. Kr.) je bio oružani sukob između Sparte i četiri saveznika; Atena, Arga, Korinta, Tebe. Perzijsko Carstvo je u početku podržavalo saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na sjeverozapadu Grčke, u koji se uključuju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata. Rat se vodio na dvije fronte; kopneni sukob u blizini Korinta i Tebe, te pomorski rat u Egejskom moru. U kopnenom ratu Sparta je postigla nekoliko pobjeda u prvim velikim bitkama, ali nije bila sposobna da iskoristi tu prednost, pa je rat gotovo dosegnuo pat poziciju. Na moru je perzijska mornarica odlučno pobijedila spartansku flotu, čime je spriječeno da Sparta postane pomorska sila. Ovaj potez koristi Ateni koja je pomorskim pohodima povratila brojne bivše kolonije. Kada je Atena počela pomagati pobune na perzijskom Cipru i u Egiptu, Perzijanci prestaju pomagati saveznice odnosno počinju pomagati Sparti. Zbog perzijske prevage saveznici su prisiljeni tražiti primirje. Godine 387. pr. Kr. sklopljen je Antalkidov ili Kraljevski mir, koji je nazvan prema perzijskom velikom kralju Artakserksu II. Prema tom mirovnom sporazumu Perzijsko Carstvo zadržalo je kontrolu nad Jonijom, dok ostali grčki polisi ostaju samostalni. Sparta uz perzijsku suglasnost postaje čuvar tog mira, čime je potvrđena njena hegemonija nad ostatkom Grčke. Sparta ostaje dominantna sila Grčke sljedećih 14 godina, odnosno sve do poraza u bici kod Leuktre.
Novi!!: Ahemenidi i Korintski rat · Vidi više »
Kraljevski mir
Stara Grčka i Mala Azija s prikazanim najznačajnijim polisima Kraljevski mir (poznat i kao „Antalkidin mir“) je naziv za mirovni sporazum kojim je 387. pr. Kr. završen Korintski rat između Sparte i saveza grčkih polisa na čelu s Tebom, Korintom, Atenom i Argom.
Novi!!: Ahemenidi i Kraljevski mir · Vidi više »
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr. Kr. Pad Lidije bio je važan za grčki svijet budući kako je nakon toga došlo do sukoba Jonije i Perzijskog Carstva; odnosno jonskog ustanka te konačno grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Ahemenidi i Krez · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Ahemenidi i Ksenofont · Vidi više »
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Novi!!: Ahemenidi i Kserkso I. · Vidi više »
Kserkso II.
Kserkso II. (staroperz. Xšayāršā) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva iz iranske dinastije Ahemenida koji je 424. pr. Kr. vladao svega 45 dana.
Novi!!: Ahemenidi i Kserkso II. · Vidi više »
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Novi!!: Ahemenidi i Ktezije · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Ahemenidi i Libija · Vidi više »
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Novi!!: Ahemenidi i Licija · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Ahemenidi i Lidija · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Ahemenidi i Mala Azija · Vidi više »
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Novi!!: Ahemenidi i Mardonije · Vidi više »
Mauzol
Kip za koji se prepostavlja da predstavlja Mauzola Ostatci mauzoleja u današnjem Bodrumu Mauzol (grč.: Μαύσωλος; Mauzolus) bio je antički vladar (satrap) u maloazijskoj perzijskoj provinciji Kariji (377. – 353. pr. Kr.). Pročuo se kad je uzeo učešće u satrapskoj pobuni (367. pr. Kr.) protiv velikog kralja Perzijskog Carstva Artakserksa II. Mnemona (362. pr. Kr.). Nakon toga Mauzol je zauzeo veliki dio Licije, Jonije i nekoliko otoka Dodekaneza kasnije se udružio s otokom Rodosom u takozvanim Savezničkim ratovima (357. – 355. pr. Kr.) protiv Atene.
Novi!!: Ahemenidi i Mauzol · Vidi više »
Mazar
Mazar je bio medijski general koji je u 6. stoljeću pr. Kr. prešao na stranu Kira Velikog i pomogao mu da svrgne medijskog kralja Astijaga odnosno da stvori Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Ahemenidi i Mazar · Vidi više »
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Novi!!: Ahemenidi i Medijci · Vidi više »
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Novi!!: Ahemenidi i Medijsko Carstvo · Vidi više »
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.
Novi!!: Ahemenidi i Memfis · Vidi više »
Mentor s Rodosa
Mentor s Rodosa (grč. Μέντωρ ὁ Ῥόδιος) (oko 385. – 340. pr. Kr.) bio je grčki vojskovođa, najpoznatiji po tome što se kao plaćenik borio protiv, a potom u službi perzijskog kralja Artakserksa III. Mentor je karijeru počeo godine 358. pr. Kr. kada ga je, zajedno s bratom Memnonom, angažirao satrap Artabaz II. od Frigije.
Novi!!: Ahemenidi i Mentor s Rodosa · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Ahemenidi i Milet · Vidi više »
Nabonid
Veneri Sîn, British Museum Nabonid (akad. Nabû-nāʾid) bio je posljednji kralj Novobabilonskog Carstva koji je vladao od 556. do 539. pr. Kr. O Nabonidovom podrijetlu se ne zna mnogo.
Novi!!: Ahemenidi i Nabonid · Vidi više »
Nabopolasar
Nabopolasar (akadski: Nabû-apal-usur) (vladao 625. – 605. pr. Kr.) je bio prvi vladar Novobabilonskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Nabopolasar · Vidi više »
Najveća carstva svijeta
Ovaj članak pruža pregled najvećih carstava u povijesti.
Novi!!: Ahemenidi i Najveća carstva svijeta · Vidi više »
Niniva
Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Niniva · Vidi više »
Novoasirsko Carstvo
Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.
Novi!!: Ahemenidi i Novoasirsko Carstvo · Vidi više »
Oront I.
Oront I. (perz. Arvanta, grč. Ορόντης, Orontes) je bio satrap Armenije u doba vladavine perzijskog velikog kralja Artakserksa II. Oront je rodom bio Baktrijac, sin Artasira.
Novi!!: Ahemenidi i Oront I. · Vidi više »
Pasargada
Pasargada (perz. پاسارگاد, starogrčki Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova Perzijskog Carstva u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Ahemenidi i Pasargada · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Ahemenidi i Peloponeski rat · Vidi više »
Perzepolis
Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.
Novi!!: Ahemenidi i Perzepolis · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Ahemenidi i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Ahemenidi i Perzijanci · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Ahemenidi i Perzijski jezik · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Ahemenidi i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Pisutno
Pisutno (perz. Pišišyaothna, grč. Pissuthnes, 470. – 415. pr. Kr.) je bio perzijski plemić i satrap Lidije, koji se od 420. do 415. pr. Kr. pobunio protiv Darija II., vladara Perzijskog Carstva.
Novi!!: Ahemenidi i Pisutno · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Ahemenidi i Porez · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Ahemenidi i Povijest Irana · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Ahemenidi i Pravo · Vidi više »
Psamtik III.
Psamtik, Psametih ili Psametik III je bio posljednji faraon 26. dinastije.
Novi!!: Ahemenidi i Psamtik III. · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Ahemenidi i Religija · Vidi više »
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Novi!!: Ahemenidi i Rod (otok) · Vidi više »
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda. Citadela Rodos, koju su izgradili Vitezova s Rodosa, jedna je od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda - gradova u Europi, 1988. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Danas je grad Rodos jedno od najpopularnijih turističkih odredišta na svijetu.
Novi!!: Ahemenidi i Rodos (grad) · Vidi više »
Sard
*Sard (Turska).
Novi!!: Ahemenidi i Sard · Vidi više »
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Novi!!: Ahemenidi i Sidon · Vidi više »
Sisigambis
Aleksandrom Makedonskim (Paolo Veronese, 16. stoljeće) Sisigambis je bila kćer ahemenidskog perzijskog vladara Artakserksa II. Memnona, žena Arsama od Ostana, te majka perzijskog vladara Darija III. čiju je vladavinu Perzijskim Carstvom okončao Aleksandar Makedonski.
Novi!!: Ahemenidi i Sisigambis · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Ahemenidi i Skiti · Vidi više »
Smerdis
Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste.
Novi!!: Ahemenidi i Smerdis · Vidi više »
Sogdijan
Sogdijan, bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je uzurpacijom došao na prijestolje i vladao svega 6 mjeseci i 15 dana.
Novi!!: Ahemenidi i Sogdijan · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Ahemenidi i Sparta · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Ahemenidi i Sredozemlje · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Ahemenidi i Stara Grčka · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Ahemenidi i Stari zavjet · Vidi više »
Stateira I.
Stateira I. (perz. Rođenje zvijezda) je bila perzijska kraljica i žena Darija III. iz ahemenidske dinastije.
Novi!!: Ahemenidi i Stateira I. · Vidi više »
Stateira II.
Suzi 324. pr. Kr. Stateira II. (perz. Rođenje zvijezda), perzijska princeza, bila je kćer ahemenidskog vladara Darija III. i kraljice Stateire I., sestra Dripetis, unuka Sisigambis, te žena Aleksandra Makedonskog.
Novi!!: Ahemenidi i Stateira II. · Vidi više »
Sueski kanal
Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.
Novi!!: Ahemenidi i Sueski kanal · Vidi više »
Teisp od Anšana
Teisp (staroperz. Cišpiš; grčki Τεΐσπης) (? - 640. pr. Kr.), kralj Perzije poznat po tituli „Kralj Anšana“.
Novi!!: Ahemenidi i Teisp od Anšana · Vidi više »
Tisafern
Tisafern (perz. Ciθrafarna, grč. Τισσαφέρνης) je bio perzijski vojnik i satrap Lidije i Karije, te unuk Hidarna Mlađeg.
Novi!!: Ahemenidi i Tisafern · Vidi više »
Titraust
Titraust (lat. Tithraustes) je bio perzijski satrap grada Sarda početkom 4. stoljeća pr. Kr. S obzirom na nedostatak antičkih izvora, o njegovom životu zna se relativno malo.
Novi!!: Ahemenidi i Titraust · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Ahemenidi i Tracija · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Ahemenidi i Vojska · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Ahemenidi i 11. ožujka · Vidi više »
15. stoljeće pr. Kr.
Hatšepsut, Metropolitan Museum of Art.
Novi!!: Ahemenidi i 15. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
323. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 323. pr. Kr. · Vidi više »
330. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 330. pr. Kr. · Vidi više »
331. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 331. pr. Kr. · Vidi više »
333. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 333. pr. Kr. · Vidi više »
336. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 336. pr. Kr. · Vidi više »
343. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 343. pr. Kr. · Vidi više »
356. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 356. pr. Kr. · Vidi više »
367. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 367. pr. Kr. · Vidi više »
373. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 373. pr. Kr. · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
400. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 400. pr. Kr. · Vidi više »
401. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 401. pr. Kr. · Vidi više »
404. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 404. pr. Kr. · Vidi više »
415. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 415. pr. Kr. · Vidi više »
424. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 424. pr. Kr. · Vidi više »
449. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 449. pr. Kr. · Vidi više »
450. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 450. pr. Kr. · Vidi više »
460. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 460. pr. Kr. · Vidi više »
465. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 465. pr. Kr. · Vidi više »
479. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 479. pr. Kr. · Vidi više »
480. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 480. pr. Kr. · Vidi više »
484. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 484. pr. Kr. · Vidi više »
486. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 486. pr. Kr. · Vidi više »
490. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 490. pr. Kr. · Vidi više »
499. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 499. pr. Kr. · Vidi više »
500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 500. pr. Kr. · Vidi više »
507. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 507. pr. Kr. · Vidi više »
512. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 512. pr. Kr. · Vidi više »
513. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 513. pr. Kr. · Vidi više »
515. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 515. pr. Kr. · Vidi više »
518. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 518. pr. Kr. · Vidi više »
519. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 519. pr. Kr. · Vidi više »
521. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 521. pr. Kr. · Vidi više »
522. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 522. pr. Kr. · Vidi više »
525. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 525. pr. Kr. · Vidi više »
530. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 530. pr. Kr. · Vidi više »
537. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 537. pr. Kr. · Vidi više »
539. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 539. pr. Kr. · Vidi više »
540-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 540-ih pr. Kr. · Vidi više »
542. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 542. pr. Kr. · Vidi više »
546. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 546. pr. Kr. · Vidi više »
549. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 549. pr. Kr. · Vidi više »
552. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 552. pr. Kr. · Vidi više »
559. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 559. pr. Kr. · Vidi više »
576. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 576. pr. Kr. · Vidi više »
580. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 580. pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
600-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 600-ih pr. Kr. · Vidi više »
600. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 600. pr. Kr. · Vidi više »
612. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 612. pr. Kr. · Vidi više »
627. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 627. pr. Kr. · Vidi više »
639. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 639. pr. Kr. · Vidi više »
640-ih pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 640-ih pr. Kr. · Vidi više »
640. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 640. pr. Kr. · Vidi više »
675. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 675. pr. Kr. · Vidi više »
691. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 691. pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
705. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ahemenidi i 705. pr. Kr. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ahemenidska dinastija, Tridesetprva dinastija drevnog Egipta.
