Brže od pregledniku!
55 odnosi: Aramejski jezik, Armenija, Asirska domovina, Asirski novoaramejski, Australija, Austrija, Azerbajdžan, Švedska, Švicarska, Belgija, Božić, Brazil, Cipar, Diyarbakır, Egzonim, Francuska, Genocid nad Armencima, Genocid nad Asircima, Grčka, Grčki genocid, Gruzija, Irak, Irak – zemlja svetaca i mučenika, Iranska revolucija, Islamska država, Italija, Jordan, Juda Tadej, Kaldejska katolička Crkva, Kaldejski neoaramejski, Kanada, Kršćanstvo, Kurdi, Libanon, Mezopotamija, Mladoturci, Mosul, Ninivska ravnica, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, Osmansko Carstvo, Protestantizam, Rusija, Semiti, Sirija, Sirski jezik, Sjedinjene Američke Države, Sveta Stolica, Toma Apostol, ..., Turoyo jezik, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uskrs, 1933.. Proširite indeks (5 više) »
Aramejski jezik
Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.
Novi!!: Ajsori i Aramejski jezik · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Ajsori i Armenija · Vidi više »
Asirska domovina
Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata. pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. Asirska domovina ili Asirija (sirjački ܐܬܘܪ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na zemljopisna i kulturna regija u Gornjoj Mezopotamiji u kojoj tradicijski obitavaju Asirci (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci).
Novi!!: Ajsori i Asirska domovina · Vidi više »
Asirski novoaramejski
Asirski novoaramejski (lishana aturaya, suret, sooreth, sureth, suryaya swadaya, asirski, novosirijski, asirijski, ajsorski; ISO 639-3: aii), jezik Ajsora, člana sjeveroistočne podskupine šire skupine istočnoaramejskih jezika.
Novi!!: Ajsori i Asirski novoaramejski · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Ajsori i Australija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ajsori i Austrija · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Ajsori i Azerbajdžan · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Ajsori i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Ajsori i Švicarska · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Ajsori i Belgija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Ajsori i Božić · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Ajsori i Brazil · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Ajsori i Cipar · Vidi više »
Diyarbakır
Diyarbakır (kurdski: Amed, armenski: Դիարբեքիր, Տիգրանակերտ, translit. Dikranagerd, arapski ديار بكر, sirjački: ܐܡܝܕܐ, translit. Amida) antička Amida, je grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar Pokrajina Diyarbakır, u pokrajini Jugoistočna Anadolija.
Novi!!: Ajsori i Diyarbakır · Vidi više »
Egzonim
Egzonimi (grč. éxō.
Novi!!: Ajsori i Egzonim · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ajsori i Francuska · Vidi više »
Genocid nad Armencima
Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.
Novi!!: Ajsori i Genocid nad Armencima · Vidi više »
Genocid nad Asircima
Genocid nad Asircima je naziv događaja iz 1915.
Novi!!: Ajsori i Genocid nad Asircima · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Ajsori i Grčka · Vidi više »
Grčki genocid
Prikaz žrtava pokolja u Smirni (1922.) Grčki ili Pontski genocid naziv je za sustavno raseljavanje, masovna ubojstva, progone i pokolje kršćanskog grčkog stanovništva u njegovoj pradomovini Anatoliji tijekom Prvog svjetskog rata i poraća (do 1922.) od ruke Osmanskog Carstva i njegove pravne nasljednice Turske u sklopu tada raširene ideologije panturkizma.
Novi!!: Ajsori i Grčki genocid · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Ajsori i Gruzija · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Ajsori i Irak · Vidi više »
Irak – zemlja svetaca i mučenika
Irak – zemlja svetaca i mučenika (eng. Iraq – Land of saints and martyrs), dokumentarni film o kršćanima u Iraku.
Novi!!: Ajsori i Irak – zemlja svetaca i mučenika · Vidi više »
Iranska revolucija
Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.
Novi!!: Ajsori i Iranska revolucija · Vidi više »
Islamska država
Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Novi!!: Ajsori i Islamska država · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ajsori i Italija · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Ajsori i Jordan · Vidi više »
Juda Tadej
Juda Tadej (Galileja, 1. stoljeće - Perzija, 1. stoljeće), kršćanski svetac i mučenik, jedan od dvanaest apostola, zaštitnik u očajnim situacijama i izgubljenim slučajevima.
Novi!!: Ajsori i Juda Tadej · Vidi više »
Kaldejska katolička Crkva
Grb Kaldejske katoličke Crkve Kaldejska katolička Crkva (klasični sirski: ܥܕܬܐ ܟܠܕܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝܬܐ, ʿītha kaldetha qāthuliqetha) je jedna od istočnih katoličkih crkava istočnog obreda, raširena po Iraku, Iranu, Libanonu, Siriji i Turskoj (i još nekim zemljama), trajno ujedinjena s Katoličkom Crkvom od 1830., a povremeno još od 1552. godine.
Novi!!: Ajsori i Kaldejska katolička Crkva · Vidi više »
Kaldejski neoaramejski
Kildani jezik (kaldejski, kaldejski neoaramejski, fallani, fellihi, kaldaya, lishana kaldaya, suvremeni kaldejski, neokaldejski, soorath, soorith, suras, sureth; ISO 639-3: cld), istočnoaramejski jezik kojim govori oko 110 000 ljudi (1994 H. Mutzafi) u Iraku (Mosul, Bagdad, Basra), i znatan broj iseljenih Kaldejaca u Australiju, Belgiju, Kanadu, Njemačku, Libanon, Nizozemsku, Švedsku, Siriju, Tursku (Azija) i SAD.
Novi!!: Ajsori i Kaldejski neoaramejski · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ajsori i Kanada · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Ajsori i Kršćanstvo · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Ajsori i Kurdi · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Ajsori i Libanon · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Ajsori i Mezopotamija · Vidi više »
Mladoturci
Mladoturci (turski: Jön Türkler), članovi turske nacionalističke i reformističke organizacije, osnovane potkraj 19.
Novi!!: Ajsori i Mladoturci · Vidi više »
Mosul
Mosul (arap. الموصل al-Mawṣil, kurdski: مووسڵ, sirjački: ܡܘܨܠ, translit. Māwṣil)) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre. Nalazi se na obalama rijeke Tigrisa u sjevernom dijelu države, u Mosulskoj ravnici, oko 400 km sjeverno od Bagdada. U ovom je gradu 1987. godine živjelo 664.221 stanovnika, dok procjene iz 2002. godine govore o 1,739.800 ljudi. Arapi čine većinu stanovništva u gradu, a među manjine spadaju Kurdi, Ajsori (Kaldejci, Sirjaci), Armenci i drugi.
Novi!!: Ajsori i Mosul · Vidi više »
Ninivska ravnica
Zemljovid triju okruga koji čine Ninivske ravnice, prikazanih na zemljovidu Ninivskog guvernorata. Asirska naselja u Ninivskoj ravnici, zemljovid predložene asirske autonomije 2003. godine Ninivska ravnica (klasični sirski: ܦܩܥܬܐ ܕܢܝܢܘܐ, translit. Pqatā d'Ninwe, suvremeni sirski: ܕܫܬܐ ܕܢܝܢܘܐ, translit. Daštā d'Ninwe; arapski: سهل نينوى, translit. Sahl Naynawā; kurdski: Deşta Neynewa) je zemljopisna regija u Iraku.
Novi!!: Ajsori i Ninivska ravnica · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Ajsori i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ajsori i Njemačka · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Ajsori i Novi Zeland · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ajsori i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Ajsori i Protestantizam · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ajsori i Rusija · Vidi više »
Semiti
Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
Novi!!: Ajsori i Semiti · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Ajsori i Sirija · Vidi više »
Sirski jezik
Rukopis na sirskom Sirski ili Sirijski jezik (klasični sirski, lishana atiga, suryaya, suryoyo; ISO 639-3: syc) povijesni je jezik istočnoaramejske podskupine aramejskih jezika, koji se govorio negdje do 12.
Novi!!: Ajsori i Sirski jezik · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ajsori i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Ajsori i Sveta Stolica · Vidi više »
Toma Apostol
Toma Apostol (Juda Toma, Nevjerni Toma ili Didim; Galileja, 1. stoljeće – Mylapore, 21. prosinca 72.), jedan od Isusovih dvanaestorice apostola.
Novi!!: Ajsori i Toma Apostol · Vidi više »
Turoyo jezik
Turoyo jezik (surayt, süryani, suryoyo, syryoyo, turani; ISO 639-3: tru), jedan od 14 centralnih istočnoaramejskih jezika, kojim govori 7 000 ljudi (1994) u Siriji (od 20 000 etničkih) i 3 000 (1994 H. Mutzafi) u Turskoj (od nekih 50 do 70 tisuća etničkih).
Novi!!: Ajsori i Turoyo jezik · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Ajsori i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Ajsori i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Ajsori i Uskrs · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ajsori i 1933. · Vidi više »
