Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Akcija za bolju Hrvatsku

Indeks Akcija za bolju Hrvatsku

Akcija za bolju Hrvatsku (ABH), bila je hrvatska politička stranka.

20 odnosi: Željko Sačić, Europski parlament, Hrvatska, Hrvatska konzervativna stranka (2014.), Hrvatski sabor, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Marijan Pavliček, Politička stranka, Savez za Hrvatsku, Vukovar, Zagreb, 2011., 2012., 2013., 2014., 2017., 23. ožujka, 30. travnja, 4. ožujka, 5. veljače.

Željko Sačić

Mr.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Željko Sačić · Vidi više »

Europski parlament

Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Europski parlament · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska konzervativna stranka (2014.)

Hrvatska konzervativna stranka (HKS), je bila hrvatska desna politička stranka, konzervativno usmjerena.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Hrvatska konzervativna stranka (2014.) · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Hrvatski sabor · Vidi više »

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »

Marijan Pavliček

Prof. Marijan Pavliček (4. prosinca 1980.), hrvatski profesor i političar, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista predsjednik stranke Hrvatskih Suverenista i bivši dogradonačelnik grada Vukovara.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Marijan Pavliček · Vidi više »

Politička stranka

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Politička stranka · Vidi više »

Savez za Hrvatsku

Savez za Hrvatsku, bila je koalicija političkih stranaka sklopljena za izbore za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Savez za Hrvatsku · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Vukovar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i Zagreb · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 2014. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 2017. · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 23. ožujka · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 30. travnja · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 4. ožujka · Vidi više »

5. veljače

5.

Novi!!: Akcija za bolju Hrvatsku i 5. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »