Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Albanci

Indeks Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

136 odnosi: Albanci u Hrvatskoj, Albanci u Ukrajini, Albanija, Albanska književnost, Albanska pravoslavna Crkva, Albanski jezik, Aleksandar Stipčević, Anna Oxa, Ante Kronja, Arbanasi, Arturo Cronia, Autarijati, Đani Maršan, Balkanski poluotok, Bebe Rexha, Bekim Fehmiu, Božidar Kalmeta, Bogoslovlje, Bosna, Bugari, Bugarska, Crna Gora, Crnogorci, Delmati, Doktor, Duško Modrinić, Egipat, Ennio Stipčević, Fan Noli, Farmakologija, Ferid Murad, Gegi, Giuseppe Gjergja, Gjergj Fishta, Glumac, Grčka, Grčki alfabet, Hazari, Helenizam, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvoje Macanović, Ibrahim Rugova, Iliri, Internet, Inva Mula, Isa Boljetinac, Ismail Kadare, Isus, ..., Italija, Ivan Prenđa, Jezik, Joseph J. DioGuardi, Josip Gjergja, Knez, Kosovo, Krsto Ljubičić, Krumpir, Kruno Krstić, Kukuruz, Kultura, Latinica, Liburni, Majka Tereza, Mladen Grdović, Muhamed Ali Egipatski, Nobelova nagrada, Orden narodnog heroja, Osmansko Carstvo, Pavle Dešpalj, Pleme, Poljoprivreda, Pomorstvo, Povrće, Ratimir Kalmeta, Rimsko Carstvo, Rita Ora, Shkumbin, Simeone Duca, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Skadarsko jezero, Skoplje, Slaveni, Srbi, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Sudan, Svećenik, Svijet, Tatari, Toski, Turci, Turnovo, Turska, Valija, Valter Dešpalj, Voće, Zadar, 1405., 1410., 1468., 1481., 1630., 1689., 1726., 1733., 1769., 1849., 1879., 1882., 1908., 1909., 1910., 1914., 1915., 1934., 1935., 1936., 1940., 1943., 1944., 1949., 1954., 1965., 1985., 1989., 1990., 1992., 1997., 1999., 2. stoljeće, 2003., 2004., 2006., 6. stoljeće. Proširite indeks (86 više) »

Albanci u Hrvatskoj

Albanci u Hrvatskoj (albanski:Shqiptarët në Kroaci) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Novi!!: Albanci i Albanci u Hrvatskoj · Vidi više »

Albanci u Ukrajini

Albanci u Ukrajini (albanski: Shqiptarët në Ukrainë, ukrajinski: Албанці в Україні) su etnička grupa Albanaca koja živi u Ukrajini.

Novi!!: Albanci i Albanci u Ukrajini · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Albanci i Albanija · Vidi više »

Albanska književnost

Albanska književnost (alb.: letërsia shqipe) započinje u srednjem vijeku i obuhvaća književne tekstove i djela napisana na albanskome jeziku.

Novi!!: Albanci i Albanska književnost · Vidi više »

Albanska pravoslavna Crkva

Tirani Albanska pravoslavna Crkva (alb. Kisha Orthodhokse Autoqefale e Shqipërisë) je jedna od autokefalnih pravoslavnih Crkava.

Novi!!: Albanci i Albanska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Albanci i Albanski jezik · Vidi više »

Aleksandar Stipčević

Aleksandar Stipčević (Arbanasi, 10. listopada 1930. – Zagreb, 1. rujna 2015.) hrvatski arheolog, bibliograf, albanolog i povjesničar, redovni profesor Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Albanci i Aleksandar Stipčević · Vidi više »

Anna Oxa

Anna Oxa (Bari, 28. travnja 1961.), talijanska pjevačica.

Novi!!: Albanci i Anna Oxa · Vidi više »

Ante Kronja

Ante Kronja Ante Kronja "Čenčo" (Šibenik, 5. svibnja 1915. – Beograd, 2. srpnja 1985.), kontraadmiral JRMVojna enciklopedija, 2.

Novi!!: Albanci i Ante Kronja · Vidi više »

Arbanasi

Arbanasi (albanski Arbneshi, talijanski Borgo Erizzo) su naselje u jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka, dio Zadra.

Novi!!: Albanci i Arbanasi · Vidi više »

Arturo Cronia

Arturo Cronia (Zadar, 13. prosinca 1896. – Padova, 11. svibnja 1967.), talijanski slavist (pristupljeno 3. prosinca 2018.).

Novi!!: Albanci i Arturo Cronia · Vidi više »

Autarijati

Karta koja približno pokazuje razmještaj južnih ilirskih plemena na granici s Grcima i Tračanima. Autarijati (grčki: Αὐταριάται) su bili lirsko pleme koje je doživjelo svoj uspon između 6.

Novi!!: Albanci i Autarijati · Vidi više »

Đani Maršan

Đani Maršan (Zadar, 23. lipnja 1944.) je hrvatski pjevač, skladatelj i diplomat.

Novi!!: Albanci i Đani Maršan · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Albanci i Balkanski poluotok · Vidi više »

Bebe Rexha

Bleta Rexha (New York City, 30. kolovoza 1989.), poznatija pod umjetničkim imenom Bebe Rexha, američka je pjevačica i kantautorica.

Novi!!: Albanci i Bebe Rexha · Vidi više »

Bekim Fehmiu

Bekim Fehmiu (Sarajevo, 1. lipnja 1936. – Beograd, 15. lipnja 2010.) je bio srbijanski i jugoslavenski kazališni i filmski glumac podrijetlom Albanac s Kosova.

Novi!!: Albanci i Bekim Fehmiu · Vidi više »

Božidar Kalmeta

Božidar Kalmeta (Zadar, 15. siječnja 1958.), hrvatski političar, bivši ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Albanci i Božidar Kalmeta · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Albanci i Bogoslovlje · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Albanci i Bosna · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Albanci i Bugari · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Albanci i Bugarska · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Albanci i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Albanci i Crnogorci · Vidi više »

Delmati

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.

Novi!!: Albanci i Delmati · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Albanci i Doktor · Vidi više »

Duško Modrinić

Duško Modrinić (Zadar, 1979.) hrvatski je kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Albanci i Duško Modrinić · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Albanci i Egipat · Vidi više »

Ennio Stipčević

Ennio Stipčević (Zagreb, 17. rujna 1959.) je hrvatski muzikolog i akademik, član HAZU, odsjek za povijest hrvatske glazbe.

Novi!!: Albanci i Ennio Stipčević · Vidi više »

Fan Noli

Teofan Fan Noli (Stilian Mavromati), (Ibrik Tepe, 6. siječnja 1882.- Fort Lauderdale, 13. ožujka 1965.), čovjek enciklopedijske naobrazbe, albanski pisac, klasičar, prevoditelj, političar, diplomat, pjesnik, osnivač Albanske autokefalne pravoslavne crkve, metropolit, skladatelj.

Novi!!: Albanci i Fan Noli · Vidi više »

Farmakologija

Farmakologija znanost je u kojoj se proučavaju porijekla, fizičke i kemijske osobine, sastavi i djelovanje lijekova, sudbina u organizmu i eliminacija, kao i njihova terapijska uporaba.

Novi!!: Albanci i Farmakologija · Vidi više »

Ferid Murad

'''Ferid Murad''' Ferid Murad (14. rujna 1936.) je albansko-američki liječnik i farmakolog.

Novi!!: Albanci i Ferid Murad · Vidi više »

Gegi

Gegi (albanski: gegët) su jedna od dvije glavne grane Albanaca, naseljeni sjeverno od rijeke Shkumbin u Albaniji (593.000), te u susjednim predjelima Makedonije (392.000).

Novi!!: Albanci i Gegi · Vidi više »

Giuseppe Gjergja

Giuseppe Pino Gjergja (Zadar, 24. studenoga 1937.)Franjo Maletić, gl.

Novi!!: Albanci i Giuseppe Gjergja · Vidi više »

Gjergj Fishta

Gjergj Fishta (Zadrima, Fishtë, Troshan, Dajç, Lješ | 23. listopada 1871. – 1940.) bio je albanski fratar i književnik, prevoditelj, rilindas, franjevac.

Novi!!: Albanci i Gjergj Fishta · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Albanci i Glumac · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Albanci i Grčka · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.

Novi!!: Albanci i Grčki alfabet · Vidi više »

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Novi!!: Albanci i Hazari · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Albanci i Helenizam · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Albanci i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Albanci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvoje Macanović

Hrvoje Macanović (Arbanasi, 1. lipnja 1904. – Mali Lošinj, 4. siječnja 1980.), hrvatski športaš, novinar i športski djelatnik.

Novi!!: Albanci i Hrvoje Macanović · Vidi više »

Ibrahim Rugova

Ibrahim Rugova (Crnce u općini Istok, 2. prosinca 1944. – Priština, 21. siječnja 2006.) kosovski albanski političar.

Novi!!: Albanci i Ibrahim Rugova · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Albanci i Iliri · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: Albanci i Internet · Vidi više »

Inva Mula

Inva Mula pri nastupu na ''Chorégies d'Orange'' 2008. godine Inva Mula (Tirana, 1963.) je albanska operna sopranistica i solistička i komorna glazbenica.

Novi!!: Albanci i Inva Mula · Vidi više »

Isa Boljetinac

Isa Boljetinac 1914. godine Isa Boljetinac (srp. Иса Бољетинац; Boljetin kod Kosovske Mitrovice, 15. siječnja 1864. – Podgorica, 23. siječnja 1916.), bio je albanski preporoditelj, narodni heroj, izvanredni domoljub, popularni strateg, vodeći organizator oslobodilačkog gerilskog pokreta narodnog jedinstva protiv Turske, Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Albanci i Isa Boljetinac · Vidi više »

Ismail Kadare

mini Ismail Kadare (rođen 1936.) albanski je pisac svjetskoga glasa.

Novi!!: Albanci i Ismail Kadare · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Albanci i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Albanci i Italija · Vidi više »

Ivan Prenđa

Mons.

Novi!!: Albanci i Ivan Prenđa · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Albanci i Jezik · Vidi više »

Joseph J. DioGuardi

Joseph J. DioGuardi (New York, 20. rujna 1940.) je bivši američki senator albansko-talijanskog podrijetla.

Novi!!: Albanci i Joseph J. DioGuardi · Vidi više »

Josip Gjergja

Josip Gjergja (Arbanasi, Zadar, 11. veljače 1911. – Beograd, 18. veljače 1990.), hrvatski političar i diplomat.

Novi!!: Albanci i Josip Gjergja · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Albanci i Knez · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Albanci i Kosovo · Vidi više »

Krsto Ljubičić

Bista Krste Ljubičića u Zagrebu u dvorištu vrtića koji je nekada nosio njegovo ime. Spomen-ploča na mjestu pogibije Krste Ljubičića u Runjaninovoj ulici u Zagrebu. Rođen 20.

Novi!!: Albanci i Krsto Ljubičić · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Albanci i Krumpir · Vidi više »

Kruno Krstić

Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.

Novi!!: Albanci i Kruno Krstić · Vidi više »

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Novi!!: Albanci i Kukuruz · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Albanci i Kultura · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Albanci i Latinica · Vidi više »

Liburni

Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.

Novi!!: Albanci i Liburni · Vidi više »

Majka Tereza

Sveta Majka Tereza (rođ. Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, Skoplje, 26. kolovoza 1910. – Kalkuta, 5. rujna 1997.http://www.oecumene.radiovaticana.org/CRO/Articolo.asp?c.

Novi!!: Albanci i Majka Tereza · Vidi više »

Mladen Grdović

Mladen Grdović (Zadar, 28. srpnja 1958.) hrvatski je pjevač zabavne glazbe i skladatelj.

Novi!!: Albanci i Mladen Grdović · Vidi više »

Muhamed Ali Egipatski

Muhamed Ali Paša (arapski: محمد علي باش, Muhammad Ali Pasha al-Mas'ud ibn Agha, albanski: Mehmet Ali Pasha, Turski: Kavalalı Mehmet Ali Paşa) (Kavala, 4. ožujka 1769. – Aleksandrija, 2. kolovoza 1849.) bio je Albanac koji se uspio do položaja valije, i samoproglasio kedivom Egipta i Sudana u prvoj polovici 19. stoljeća.

Novi!!: Albanci i Muhamed Ali Egipatski · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Albanci i Nobelova nagrada · Vidi više »

Orden narodnog heroja

Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.

Novi!!: Albanci i Orden narodnog heroja · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Albanci i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pavle Dešpalj

Pavle Dešpalj (Blato na Korčuli, 18. lipnja 1934. – Zagreb, 16. prosinca 2021.), hrvatski dirigent, skladatelj i akademik.

Novi!!: Albanci i Pavle Dešpalj · Vidi više »

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Novi!!: Albanci i Pleme · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Albanci i Poljoprivreda · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Albanci i Pomorstvo · Vidi više »

Povrće

Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.

Novi!!: Albanci i Povrće · Vidi više »

Ratimir Kalmeta

Ratimir Kalmeta (Obrovac, 22. lipnja 1916. − Rijeka, 24. kolovoza 2005.), hrvatski zemljopisac, pedagog, izumitelj, publicist i jezikoslovac.

Novi!!: Albanci i Ratimir Kalmeta · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Albanci i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rita Ora

Rita Sahatçiu Ora (Priština, 26. studenoga 1990.), poznatija kao Rita Ora, britanska je pjevačica albanskog podrijetla, spisateljica tekstova i glumica iz Londona.

Novi!!: Albanci i Rita Ora · Vidi više »

Shkumbin

rijeka Shkumbin na zemljovidu Shkumbin je rijeka u središnjem dijelu Albanije, koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Albanci i Shkumbin · Vidi više »

Simeone Duca

Monsignor Simeone Duca (Zadar, 27. rujna 1915. – Rim, 28. ožujka 2006.), hrvatski teolog.

Novi!!: Albanci i Simeone Duca · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Albanci i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Albanci i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skadarsko jezero

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Albanci i Skadarsko jezero · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Albanci i Skoplje · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Albanci i Slaveni · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Albanci i Srbi · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Albanci i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Albanci i Sudan · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Albanci i Svećenik · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Albanci i Svijet · Vidi više »

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Novi!!: Albanci i Tatari · Vidi više »

Toski

Toski (albanski: toskët), južna grana Albanaca koji tradicionalno žive južno od rijeke Shkumbin u Albaniji, i manjim dijelom na području susjedne Grčke (10,000; 2002 Nicholas), selo Lehovo.

Novi!!: Albanci i Toski · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Albanci i Turci · Vidi više »

Turnovo

Turnovo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Desinić, Krapinsko-zagorska županija.

Novi!!: Albanci i Turnovo · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Albanci i Turska · Vidi više »

Valija

Valija je bio vizigotski kralj od 415. do 419. godinе.

Novi!!: Albanci i Valija · Vidi više »

Valter Dešpalj

Valter Dešpalj (Zadar, 5. studenoga 1947. – Zagreb, 9. travnja 2023.) bio je hrvatski violončelist i glazbeni pedagog.

Novi!!: Albanci i Valter Dešpalj · Vidi više »

Voće

Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.

Novi!!: Albanci i Voće · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Albanci i Zadar · Vidi više »

1405.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1405. · Vidi više »

1410.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1410. · Vidi više »

1468.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1468. · Vidi više »

1481.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1481. · Vidi više »

1630.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1630. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1689. · Vidi više »

1726.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1726. · Vidi više »

1733.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1733. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1769. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1849. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1879. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1882. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1910. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Albanci i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1915. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Albanci i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1936. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Albanci i 1940. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1944. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1949. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1954. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Albanci i 1965. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1985. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Albanci i 1992. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Albanci i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Albanci i 1999. · Vidi više »

2. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 2. stoljeće · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Albanci i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Albanci i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Albanci i 2006. · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Albanci i 6. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Albanac.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »