Brže od pregledniku!
56 odnosi: Albert Einstein, Astronomija, Berlin, Betelgez, Brzina, Brzina svjetlosti, Chicago, Cleveland, Copleyeva medalja, Edward Williams Morley, Eter, Fizičar, Fizika, Gibanje, Heidelberg, Hermann von Helmholtz, Hipoteza, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Interferometar, Kadmij, Klasična fizika, Konstanta, Léon Foucault, Maryland, Massachusetts, Metar, Michelson-Morleyjev pokus, Mjeriteljstvo, Nobelova nagrada za fiziku, Optika, Pariz, Pasadena, Kalifornija, Pokus, Poljaci, Poljska, Povijest fizike, Pramjera, Profesor, Prostor, Sjedinjene Američke Države, Spektroskopija, Svjetlost, Teleskop, Teorija relativnosti, Val, Valna duljina, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zemljina putanja, Zrcalo, ..., Zvijezda, 1852., 19. prosinca, 1907., 1931., 9. svibnja. Proširite indeks (6 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Albert Einstein · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Astronomija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Berlin · Vidi više »
Betelgez
Betelgez, poznata i kao α Orionis je velika zvijezda u zviježđu Orion.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Betelgez · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Brzina · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Chicago · Vidi više »
Cleveland
Cleveland je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Cleveland · Vidi više »
Copleyeva medalja
Copleyeva medalja (engl. Copley Medal) je medalja koju znanstvenicima dodjeljuje britansko Kraljevsko društvo.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Copleyeva medalja · Vidi više »
Edward Williams Morley
Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Edward Williams Morley · Vidi više »
Eter
* Eter (mitologija).
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Eter · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Fizika · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Gibanje · Vidi više »
Heidelberg
Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Heidelberg · Vidi više »
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Hermann von Helmholtz · Vidi više »
Hipoteza
Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Hipoteza · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Interferometar
Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Interferometar · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Kadmij · Vidi više »
Klasična fizika
fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Klasična fizika · Vidi više »
Konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Konstanta · Vidi više »
Léon Foucault
Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Léon Foucault · Vidi više »
Maryland
Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Maryland · Vidi više »
Massachusetts
Massachusetts, službeno Commonwealth of Massachusetts, savezna država SAD od 1788. i najnaseljenija država u regiji New England te jedna od prvotnih 13 kolonija.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Massachusetts · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Metar · Vidi više »
Michelson-Morleyjev pokus
Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »
Mjeriteljstvo
Mehanička pomična mjerka. Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke). platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. Mjeriteljstvo, mjeroslovlje ili metrologija je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjem u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Mjeriteljstvo · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Optika · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Pariz · Vidi više »
Pasadena, Kalifornija
Pasadena je grad u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, dom mnogih vodećih znanstvenih i kulturnih institucija.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Pasadena, Kalifornija · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Pokus · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Poljska · Vidi više »
Povijest fizike
Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Povijest fizike · Vidi više »
Pramjera
Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Pramjera ili etalon (franc. étalon pramjera ili etalon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Pramjera · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Profesor · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Prostor · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Spektroskopija · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Svjetlost · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Teleskop · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Teorija relativnosti · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Val · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Valna duljina · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Zemlja · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Zemljina putanja · Vidi više »
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Zrcalo · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i Zvijezda · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i 1852. · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i 19. prosinca · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i 1907. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i 1931. · Vidi više »
9. svibnja
9.
Novi!!: Albert Abraham Michelson i 9. svibnja · Vidi više »
