Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Albrecht Kossel

Indeks Albrecht Kossel

Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.

109 odnosi: Adolf von Baeyer, Afinitet, Alkalijski metali, Aluminij, Aminokiselina, Anemija, Arginin, Argon, Arnold Sommerfeld, Atom, Atomska jezgra, Atomski broj, Baden-Württemberg, Balmerova serija, Biokemija, Biologija u 1853., Biologija u 1927., Bjelančevine, Bohrov model atoma, Deoksiribonukleinska kiselina, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Električni naboj, Elektron, Engleska, Enzim, Europij, Felix Hoppe-Seyler, Fiziologija, Gdanjsk, Halogeni elementi, Haringe, Heidelberg, Helij, Henry Moseley, Hipoteza, Histidin, Ion, Ioniziranje, Iterbij, Ivan Supek, Johannes Rydberg, Julius Lothar von Meyer, Kemijski element, Klor, Kovine, Kristalizacija, Kristalna rešetka, Kuhinjska sol, Kvant, Liječnik, ..., Magnezij, Marburg, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Medicina, Medicina u 1853., Medicina u 1927., Metar, Molekula, Mriještenje, Natrij, Natrijev klorid, Neon, Niels Bohr, Nijemci, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nukleinske kiseline, Paramagnetizam, Peptid, Period, Periodni sustav elemenata, Plemeniti plinovi, Plin, Polarnost, Profesor, Pruska, Relativna atomska masa, Rendgenska spektroskopija, Ribonukleinska kiselina, Rijetki zemni metali, Rostock, Sila, Sjedinjene Američke Države, Spektar (fizika), Sraz, Stanična jezgra, Stanica, Strasbourg, Svjetlost, Taljenje, Timin, Tkivo, Toplinsko istezanje, Urea, Urin, Valencija (kemija), Valna duljina, Vodik, Walther Ritz, 16. rujna, 1872., 1878., 1888., 1896., 1910., 1932., 1945., 1956., 5. srpnja. Proširite indeks (59 više) »

Adolf von Baeyer

'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.

Novi!!: Albrecht Kossel i Adolf von Baeyer · Vidi više »

Afinitet

Afinitet (njem. Affinität od lat. affinitas) može značiti.

Novi!!: Albrecht Kossel i Afinitet · Vidi više »

Alkalijski metali

Alkalijski metali kemijski su elementi 1.

Novi!!: Albrecht Kossel i Alkalijski metali · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Aluminij · Vidi više »

Aminokiselina

Opća struktura aminokiselina. U kemijskom smislu, aminokiseline su molekule koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH).

Novi!!: Albrecht Kossel i Aminokiselina · Vidi više »

Anemija

Anemija je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom hemoglobina (proteina koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).

Novi!!: Albrecht Kossel i Anemija · Vidi više »

Arginin

L-arginin Arginin (Arg, R) (2-amino-5-gvanidinovalerijanska kiselina) uvjetno esencijalna aminokiselina (ljudski organizam je može sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca).

Novi!!: Albrecht Kossel i Arginin · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Argon · Vidi više »

Arnold Sommerfeld

nm. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Arnold Sommerfeld (Königsberg, danas Kalinjingrad, 5. prosinca 1868. – München, 26. travnja 1951.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Arnold Sommerfeld · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Albrecht Kossel i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Albrecht Kossel i Atomska jezgra · Vidi više »

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Albrecht Kossel i Atomski broj · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Albrecht Kossel i Baden-Württemberg · Vidi više »

Balmerova serija

Vidljivi dio spektralnih linija vodika prestavljene Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm Bohrovom modelu atoma vodika, Balmerova serija nastaje skokom elektrona na drugu energetsku razinu (n.

Novi!!: Albrecht Kossel i Balmerova serija · Vidi više »

Biokemija

Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.

Novi!!: Albrecht Kossel i Biokemija · Vidi više »

Biologija u 1853.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Biologija u 1853. · Vidi više »

Biologija u 1927.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Biologija u 1927. · Vidi više »

Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Bjelančevine · Vidi više »

Bohrov model atoma

nm. Balmerovom serijom. '''H-alfa''' je crvena linija na desno. Dvije krajnje lijeve linije su ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). broj elektrona po ljuskama. Elektronski uhvat prikazan Bohrovim modelom atoma. atomske jezgre. Bohrov model atoma je dopuna Rutherfordovog modela atoma s dva postulata i time je uspio objasniti strukturu elektronskog omotača i procese emisije i apsorpcije svjetlosti.

Novi!!: Albrecht Kossel i Bohrov model atoma · Vidi više »

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Novi!!: Albrecht Kossel i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Albrecht Kossel i Električni naboj · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Albrecht Kossel i Elektron · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Albrecht Kossel i Engleska · Vidi više »

Enzim

Enzim je biološki katalizator, protein tj.

Novi!!: Albrecht Kossel i Enzim · Vidi više »

Europij

Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.

Novi!!: Albrecht Kossel i Europij · Vidi više »

Felix Hoppe-Seyler

Felix Hoppe-Seyler Ernst Felix Immanuel Hoppe-Seyler (26. prosinca 1825. – 10. kolovoza 1895.) bio je njemački fiziolog i kemičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Felix Hoppe-Seyler · Vidi više »

Fiziologija

Fiziologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija zdravog organizma s naglaskom na mehanizme koji nadziru i reguliraju životne procese, tj.

Novi!!: Albrecht Kossel i Fiziologija · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Albrecht Kossel i Gdanjsk · Vidi više »

Halogeni elementi

Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.

Novi!!: Albrecht Kossel i Halogeni elementi · Vidi više »

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Novi!!: Albrecht Kossel i Haringe · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Albrecht Kossel i Heidelberg · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Albrecht Kossel i Helij · Vidi više »

Henry Moseley

Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. bakra i cinka (poznato kao ''Moseleyeve stepenice''). Henry Moseley (Weymouth, Dorset, UK 23. studenog 1887. – Galipolje, Turska, 10. kolovoza 1915.), engleski fizičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Henry Moseley · Vidi više »

Hipoteza

Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.

Novi!!: Albrecht Kossel i Hipoteza · Vidi više »

Histidin

L-histidin Histidin (His, H) esencijalna aminokiselina.

Novi!!: Albrecht Kossel i Histidin · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Albrecht Kossel i Ion · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Albrecht Kossel i Ioniziranje · Vidi više »

Iterbij

Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).

Novi!!: Albrecht Kossel i Iterbij · Vidi više »

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Novi!!: Albrecht Kossel i Ivan Supek · Vidi više »

Johannes Rydberg

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Albrecht Kossel i Johannes Rydberg · Vidi više »

Julius Lothar von Meyer

Julius Lothar von Meyer (Varel, 19. kolovoza 1830. – Tübingen, 11. travnja 1895.), njemački kemičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Julius Lothar von Meyer · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kemijski element · Vidi više »

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Novi!!: Albrecht Kossel i Klor · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kovine · Vidi više »

Kristalizacija

kristalnu rešetku. Kristalizacija meda. vodene pare može se odviti na razne načine. bronce koja pokazuje dendritička (u obliku jelke) kristalna zrna. šećerne repe. Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, ioni ili molekule) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu rešetku.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kristalizacija · Vidi više »

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kristalna rešetka · Vidi više »

Kuhinjska sol

Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kuhinjska sol · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Albrecht Kossel i Kvant · Vidi više »

Liječnik

Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.

Novi!!: Albrecht Kossel i Liječnik · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Novi!!: Albrecht Kossel i Magnezij · Vidi više »

Marburg

Marburg na Lahnu (njemački: Marburg an der Lahn) je njemački grad na obalama rijeke Lahn.

Novi!!: Albrecht Kossel i Marburg · Vidi više »

Mecklenburg-Zapadno Pomorje

Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Albrecht Kossel i Mecklenburg-Zapadno Pomorje · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Albrecht Kossel i Medicina · Vidi više »

Medicina u 1853.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Medicina u 1853. · Vidi više »

Medicina u 1927.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i Medicina u 1927. · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Metar · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Albrecht Kossel i Molekula · Vidi više »

Mriještenje

Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja.

Novi!!: Albrecht Kossel i Mriještenje · Vidi više »

Natrij

Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.

Novi!!: Albrecht Kossel i Natrij · Vidi više »

Natrijev klorid

Kristalna struktura natrijevog klorida Struktura NaCl Kristal kuhinjske soli Natrijev klorid, (NaCl), je natrijeva sol klorovodične kiseline.

Novi!!: Albrecht Kossel i Natrijev klorid · Vidi više »

Neon

Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.

Novi!!: Albrecht Kossel i Neon · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Niels Bohr · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Albrecht Kossel i Nijemci · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Njemačka · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.

Novi!!: Albrecht Kossel i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »

Nukleinske kiseline

Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetske informacije.

Novi!!: Albrecht Kossel i Nukleinske kiseline · Vidi više »

Paramagnetizam

magnetskog polja, pokazujući time paramagnetska svojstva. dijamagnetika (μd). Paramagnetizam je svojstvo mnogih tvari, kemijskih elemenata (na primjer aluminija i kisika) i kemijskih spojeva, koje obilježava relativna magnetska permeabilnost nešto veća od 1.

Novi!!: Albrecht Kossel i Paramagnetizam · Vidi više »

Peptid

Peptidi su kratki polimeri aminokiselinskih monomera vezani peptidnim vezama.

Novi!!: Albrecht Kossel i Peptid · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Albrecht Kossel i Period · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Albrecht Kossel i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Plemeniti plinovi

Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.

Novi!!: Albrecht Kossel i Plemeniti plinovi · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Albrecht Kossel i Plin · Vidi više »

Polarnost

Površinska napetost vode posljedica je polarnosti molekula vode i vodikove veze.

Novi!!: Albrecht Kossel i Polarnost · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Albrecht Kossel i Profesor · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Albrecht Kossel i Pruska · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Albrecht Kossel i Relativna atomska masa · Vidi više »

Rendgenska spektroskopija

rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Rendgenski spektar molibdena. Rendgenska spektroskopija je opći pojam za nekoliko spektroskopskih tehnika za proučavanje materijala primjenom rendgenskih zraka.

Novi!!: Albrecht Kossel i Rendgenska spektroskopija · Vidi više »

Ribonukleinska kiselina

nukleobaze (zeleno) i riboza-fosfatna okosnica (plavo). Primijetite da je riječ o jednolančanom RNA--u koji se presavija i međusobno povezuje. Ribonukleinska kiselina skraćeno RNK (eng. Ribonucleic acid, RNA), biološki važan tip molekula koji se sastoji od dugih kovalentno vezanih jedinica nukleotida.

Novi!!: Albrecht Kossel i Ribonukleinska kiselina · Vidi više »

Rijetki zemni metali

Rijetki zemni metali ili rijetki zemni elementi čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata, nadalje, petnaest lantanoida uz skandij i itrij po definiciji međunarodne unije za čistu i primijenjenu kemiju.

Novi!!: Albrecht Kossel i Rijetki zemni metali · Vidi više »

Rostock

Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Novi!!: Albrecht Kossel i Rostock · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Albrecht Kossel i Sila · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Albrecht Kossel i Spektar (fizika) · Vidi više »

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Novi!!: Albrecht Kossel i Sraz · Vidi više »

Stanična jezgra

Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma.

Novi!!: Albrecht Kossel i Stanična jezgra · Vidi više »

Stanica

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.

Novi!!: Albrecht Kossel i Stanica · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Albrecht Kossel i Strasbourg · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Albrecht Kossel i Svjetlost · Vidi više »

Taljenje

Taljenje leda. Lijevanje u pješčani kalup za jednokratnu upotrebu. Krivulja hlađenja. Slična je i krivulja grijanja. Taljenje je fazni prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće agregatno stanje na temperaturi tališta.

Novi!!: Albrecht Kossel i Taljenje · Vidi više »

Timin

3D model timina Timin ili 5-metiluracil pirimidinska je nukleobaza.

Novi!!: Albrecht Kossel i Timin · Vidi više »

Tkivo

emfizema pluća. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije.

Novi!!: Albrecht Kossel i Tkivo · Vidi više »

Toplinsko istezanje

Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm. Bimetal. Vanjski termometar. Kineska keramika. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Spoj za širenje u betonu. Spoj za širenje s prirubnicom. nehrđajućeg čelika. Sunčevim zrakama. Toplinsko istezanje, toplinsko rastezanje ili toplinska dilatacija je svojstvo kemijske tvari da mijenja obujam u ovisnosti o temperaturi.

Novi!!: Albrecht Kossel i Toplinsko istezanje · Vidi više »

Urea

Urea Urea (novolat. 2)2, H2N-CO-NH2, CH4N2O, CON2H4, (NH2)2CO), NH2CONH2) je diamid ugljične kiseline. Urea je glavni otpadni proizvod deaminacije aminokiselina u sisavaca.

Novi!!: Albrecht Kossel i Urea · Vidi više »

Urin

uzorak urina Urin ili mokraća svijetložuta je tekućina kojom se iz organizma izlučuje većina štetnih tvari uz istovremeno rješavanje suvišne tekućine.

Novi!!: Albrecht Kossel i Urin · Vidi više »

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Novi!!: Albrecht Kossel i Valencija (kemija) · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Albrecht Kossel i Valna duljina · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Albrecht Kossel i Vodik · Vidi više »

Walther Ritz

Walter Ritz (Sion, Valais, Švicarska, 22. veljače 1878. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 7. srpnja 1909.), švicarski matematičar i fizičar.

Novi!!: Albrecht Kossel i Walther Ritz · Vidi više »

16. rujna

16.

Novi!!: Albrecht Kossel i 16. rujna · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1872. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1878. · Vidi više »

1888.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1888. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1896. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1910. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1932. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1945. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Albrecht Kossel i 1956. · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Albrecht Kossel i 5. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »