Brže od pregledniku!
94 odnosi: Aleksander Aleksandrovič Blok, Amsterdam, André Breton, Anton Pavlovič Čehov, Antun Šoljan, Avangarda, Čedo Prica Plitvički, Beč, Beograd, Bertolt Brecht, Białystok, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Boris Pasternak, Branimir Donat, Budimpešta, Dalibor Brozović, Društvo hrvatskih književnika, Esej, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Freiburg, Graz, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska književnost, Hrvatski biografski leksikon, Ivan Slamnig, Ivan Turgenjev, Jerome David Salinger, Jevgenij Paščenko, Josip Pavičić, Književna teorija, Komparativna književnost, Lav Nikolajevič Tolstoj, München, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Milivoj Solar, Miroslav Krleža, Miroslav Vaupotić, Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, Moskva, Nagrada Vladimir Nazor, New Haven, Connecticut, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, P.E.N., Pablo Neruda, Poljaci u Hrvatskoj, Poljska, Prevoditelj, Realizam (književnost), ..., Ruska književnost, Ruski formalizam, Senj, Sjedinjene Američke Države, Slikarstvo, Stranka prava, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Yale, Tonko Maroević, Veduta, Velimir Visković, Vladimir Majakovski, Zagreb, Zdravko Malić, 1924., 1931., 1949., 1954., 1955., 1956., 1957., 1961., 1962., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1973., 1975., 1976., 1982., 1983., 1984., 1986., 1987., 1988., 1995., 1999., 2008., 2009., 2010., 24. srpnja, 25. listopada. Proširite indeks (44 više) »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Amsterdam · Vidi više »
André Breton
André Breton (Tinchebray, 19. veljače 1896. – Pariz, 28. rujna 1966.), francuski pjesnik i kritičar.
Novi!!: Aleksandar Flaker i André Breton · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Antun Šoljan · Vidi više »
Avangarda
Avangarda (od francuske vojne složenice avant-garde, avant – ispred, garde – straža, tj. predstraža, prethodnica) je uobičajeni izraz iz umjetnosti i politike za sve inovativne i eksperimentalne pokrete koji su ispred svog vremena.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Avangarda · Vidi više »
Čedo Prica Plitvički
Čedo Prica Plitvički (Plitvička Jezera, 10. lipnja 1931. Zagreb, 21. lipnja 2009.) je bio hrvatski pjesnik, prozaik, dramatičar, esejist i prevoditelj.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Čedo Prica Plitvički · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Beograd · Vidi više »
Bertolt Brecht
, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. veljače 1898. – Istočni Berlin, 14. kolovoza 1956.) njemački književnik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Bertolt Brecht · Vidi više »
Białystok
Białystok je grad u Poljskoj.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Białystok · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Boris Pasternak · Vidi više »
Branimir Donat
Branimir Donat (Zagreb, 5. rujna 1934. – Zagreb, 15. travnja 2010.) rođen kao Tvrtko Zane, hrvatski književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Branimir Donat · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Budimpešta · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Dalibor Brozović · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Esej · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Freiburg · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Ivan Slamnig
bezokvira Ivan Slamnig (Metković, 24. lipnja 1930. – Zagreb, 3. srpnja 2001.) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Ivan Slamnig · Vidi više »
Ivan Turgenjev
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Ivan Turgenjev · Vidi više »
Jerome David Salinger
Jerome David Salinger (New York, 1. siječnja 1919. – Cornish, New Hampshire, 27. siječnja 2010.), bio je američki romanopisac i pripovjedač.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Jerome David Salinger · Vidi više »
Jevgenij Paščenko
Jevgenij Paščenko (ukr. Євге́н Микола́йович Па́щенко, Evgen Mykolajovič Paščenko) (Vorkuta, Rusija, 9. rujna 1950. – Zagreb, 8. svibnja 2021.) ukrajinski filolog, povjesničar, ukrajinist i diplomat.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Jevgenij Paščenko · Vidi više »
Josip Pavičić
Josip Pavičić može značiti.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Josip Pavičić · Vidi više »
Književna teorija
Teorija književnosti (poetika) je znanost koja proučava opće zakonitosti književnog oblikovanja.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Književna teorija · Vidi više »
Komparativna književnost
Poredbena ili komparativna književnost je vrsta znanosti o književnosti.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Komparativna književnost · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Aleksandar Flaker i München · Vidi više »
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »
Milivoj Solar
Milivoj Solar (Koprivnica 8. travnja 1936.), hrvatski teoretičar književnosti, akademik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Milivoj Solar · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Miroslav Krleža · Vidi više »
Miroslav Vaupotić
Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 22. studenoga 1925. – Zagreb, 12. lipnja 1981.), bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Miroslav Vaupotić · Vidi više »
Moskovsko državno sveučilište Lomonosov
poštanskoj marki Moskovsko državno sveučilište Lomonosov - najveće i najstarije sveučilište u Rusiji, osnovano 1755. Prema podacima iz 2004. godine, imalo je 4000 zaposlenih koji su podučavali oko 31,000 studenata i 7000 postdiplomanata.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Moskovsko državno sveučilište Lomonosov · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Moskva · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
New Haven, Connecticut
New Haven je grad u američkoj saveznoj državi Connecticut.
Novi!!: Aleksandar Flaker i New Haven, Connecticut · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Aleksandar Flaker i P.E.N. · Vidi više »
Pablo Neruda
Pablo Neruda (Parral, 12. srpnja 1904. – Santiago de Chile, 23. rujna 1973.), čileanski je pjesnik i diplomat, pravim imenom Ricardo Eliécer Neftalí Reyes Basoalto.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Pablo Neruda · Vidi više »
Poljaci u Hrvatskoj
Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Poljaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Poljska · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Prevoditelj · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Realizam (književnost) · Vidi više »
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Ruska književnost · Vidi više »
Ruski formalizam
Ruski formalizam - metodološka orijentacija u ruskoj književnoj znanosti i književnoj kritici (1915. – 1928.), koja se pojavila oko Moskovskoga lingvističkoga kruga (P. Bogatirev, R. Jakobson, B. Tomaševski) i oko OPOJAZ-a, Udruge za proučavanje pjesničkoga jezika (V. B. Šklovski, B. M. Ejhenbaum, O. Brik).
Novi!!: Aleksandar Flaker i Ruski formalizam · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Senj · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Aleksandar Flaker i Slikarstvo · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Stranka prava · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Sveučilište Yale
Logo ''Connecticut Hall'' Yaleovo sveučilište ili Sveučilište Yale (eng. Yale University), privatno je sveučilište u New Havenu, u američkoj saveznoj državi Connecticut, nazvano po Elihuu Yaleu.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Sveučilište Yale · Vidi više »
Tonko Maroević
Tonko Maroević (Split, 22. listopada 1941. – Stari Grad, 11. kolovoza 2020.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj (najviše s talijanskog), istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar, autor niza monografija o hrvatskim slikarima i akademik.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Tonko Maroević · Vidi više »
Veduta
Veduta (tal.: vidik, pogled) je slika ili grafika koja detaljno prikazuje dio grada ili arhitektonske objekte u krajoliku oživljene sitnim ljudskim likovima i skupinama.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Veduta · Vidi više »
Velimir Visković
Velimir Visković (Drašnice, Makarska, 20. veljače 1951.) je hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Velimir Visković · Vidi više »
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Vladimir Majakovski · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Malić
* Zdravko Malić (rukomet), rukometni trener.
Novi!!: Aleksandar Flaker i Zdravko Malić · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1924. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1931. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1949. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1962. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1968. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1976. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1988. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1995. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 1999. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 2010. · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 24. srpnja · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Aleksandar Flaker i 25. listopada · Vidi više »
