Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.

394 odnosi: Ašgabat, Adam Mickiewicz, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar Nevski, Aleksandar Solženjicin, Aleksandr Radiščev, Aleksandr Sergejevič Gribojedov, Aleksej Arakčejev, Almati, André Chénier, Animirani film, Anton Deljvig, Arapin Petra Velikog (roman), Arbat, Armenija, Arzamas (literarni kružok), Asteroidi, Autobiografija, Azerbajdžan, Đunđuš, Šangaj, Babuška, Bahčisaraj, Bajka o caru Saltanu, Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija, Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi, Bajka o ribaru i ribici, Bajka o zlatnom pjetliću, Baku, Balada, Balet, Beč, Belgija, Belkinove pripovijesti, Beograd, Biljar, Boldinska jesen, Boljšoj teatr, Boris Godunov (drama), Brest (Bjelorusija), Bundek, Burgas, Carskoselski licej, Cenzura, Ciudad de México, Dagestan, Daniil Harms, Dante Alighieri, David Davidovič Burljuk, ..., Dekabristi, Denis Davidov, Denis Fonvizin, Dnjepar, Drama, Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin”, Elegija, Epigram, Erevan, Euharistija, Evanđelje, Fantastika, Feodosija, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Flash mob, Francuska, Francuski jezik, Futurizam, Garda, Gavrila Deržavin, George Gordon Byron, Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès, Gjumri, Google (tražilica), Groteska, Harkiv, Ibrahim Hanibal, Igor Stravinski, Italija, Ivan Abramovič Gannibal, Ivan Inzov, Ivan Konstantinovič Ajvazovski, Jelohovo, Jemeljan Ivanovič Pugačov, Jevgenij Onjegin (opera), Jevgenij Onjegin (roman), Johann Wolfgang von Goethe, Josif Brodski, Karantena, Kavkaski zarobljenik (poema), Kavkaz, Kavkaz (regija), Kazalište, Kazanj, Kišinjev, Kijev, Klasicizam, Književna kritika, Književni rodovi, Kolera, Konstantin Batjuškov, Korizma, Krasnojarsk, Krim, Kuopio, Lavov, Ljubitelji ruske riječi, Madrid, Magnitogorsk, Marina Ivanovna Cvetajeva, Mećava (pripovijest), Merkur, Mihail Bulgakov, Mihail Glinka, Mihail Ljermontov, Mihail Miloradovič, Mihajlovsko, Minsk, Modest Petrovič Musorgski, Moldavija, Moskovska oblast, Moskva, Napoleon Bonaparte, Napoleonova invazija na Rusiju, Narva (grad), Nižnjenovgorodska oblast, Nižnji Novgorod, Nihilizam, Nikola I., ruski car, Nikolaj Karamzin, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemačka, Novi Sad, Novinar, Odesa, Opera, Opijelo, Oratorij, Orenburg, Panama, Pariz, Peritonitis, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Petrozavodsk, Pjesnik, Planinski prijevoj, Pneumonija, Poezija, Poljska, Popularna kultura, Postmoderna, Povijest, Povjesničar, Prevoditelj, Pripovijest, Projekt Gutenberg, Protojerej, Proza, Pskov, Pskovska oblast, Puškinski most, Pukovnik, Putopis, Québec, Raspad SSSR-a, Realizam, Riga, Rim, Roman, Romantizam, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rubalj, Rusija, Ruska književnost, Ruska umjetnost, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1828. – 1829.), Ruslan i Ljudmila (poema), Sankt-Peterburg, Saratovska oblast, Satira, Sergej Bezrukov, Sergej Rahmanjinov, Sibir, Simferopolj, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Skoplje, Slobodno zidarstvo, Solovecki otoci, Sovjetski Savez, Starogrčka književnost, Stihovi Puškina 1813. – 1825., Stihovi Puškina 1826. – 1836., Taganrog, Tbilisi, Teheran, Tiraspol, Toponomastika, Turkmenistan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uljanovsk, Ural (rijeka), Varšava, Vasilij Žukovski, Veliki tjedan, Veliko Boldino, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Volga, Voltaire, Washington, Weimar, Wiesbaden, Yandex, Zagreb, Zaharovo, Zapadna Europa, Zvenigorod, 1. siječnja, 10. veljače, 11. prosinca, 16. kolovoza, 17. prosinca, 17. stoljeće, 1745., 1766., 1767., 1775., 1786., 1797., 1799., 18. stoljeće, 1802., 1805., 1810., 1811., 1812., 1813., 1814., 1815., 1816., 1817., 1818., 1819., 1820., 1821., 1822., 1823., 1824., 1825., 1826., 1827., 1828., 1829., 1830., 1831., 1832., 1833., 1834., 1835., 1836., 1837., 1838., 1841., 1842., 1846., 1848., 1849., 1850., 1851., 1852., 1854., 1855., 1856., 1857., 1858., 1859., 1860., 1867., 1868., 1869., 1871., 1878., 1883., 1887., 1890., 1891., 1892., 1896., 1897., 19. listopada, 19. studenoga, 1900., 1903., 1905., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1916., 1918., 1922., 1924., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1940., 1943., 1946., 1949., 1950., 1951., 1953., 1954., 1955., 1958., 1959., 1964., 1965., 1966., 1967., 1969., 1971., 1972., 1973., 1975., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1986., 1988., 1989., 1990., 1991., 1995., 1997., 1998., 1999., 2. ožujka, 20. stoljeće, 2000., 2002., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2016., 21. svibnja, 22. kolovoza, 22. rujna, 23. travnja, 25. srpnja, 26. siječnja, 26. svibnja, 27. siječnja, 29. siječnja, 3. prosinca, 3. siječnja, 30. lipnja, 4. prosinca, 4. rujna, 6. lipnja, 6. siječnja, 7. siječnja, 8. lipnja, 8. rujna, 8. srpnja, 9. svibnja. Proširite indeks (344 više) » « Stisni indeks

Ašgabat

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ašgabat · Vidi više »

Adam Mickiewicz

'''Adam Mickiewicz''' Gospodin Tadija, 1834. godine Adam Bernard Mickiewicz, (Zaosie kod Nowogródeka, današnja Bjelorusija, 24. prosinca 1798. – Carigrad, 26. studenog 1855.), poljski pjesnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Adam Mickiewicz · Vidi više »

Aleksandar I., ruski car

Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »

Aleksandar II., ruski car

Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »

Ikona Aleksandra Nevskoga Aleksandar Nevski (Pereslavl-Zaleski, 30. svibnja 1220. – Gorodec, 14. studenog 1263.) - (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский) - veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar Nevski · Vidi više »

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »

Aleksandr Radiščev

Aleksandr Nikolajevič Radiščev (rus. Алекса́ндр Никола́евич Ради́щев), Gornje Abljazovo (danas Radiščevo), Saratovska gubernija, Rusko Carstvo, 20. kolovoza (31. kolovoza) 1749. - Sankt Peterburg, 12. rujna (24. rujna) 1802.; ruski pisac, filozof, pjesnik, rukovoditelj peterburške carine, član Komisije za izradu zakona pri Aleksandru I. Postao je najpoznatiji zahvaljujući svojem osnovnom djelu Putovanje od Petrograda do Moskve, koje je izdao anonimno 1790.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandr Radiščev · Vidi više »

Aleksandr Sergejevič Gribojedov

'''Aleksandr Sergejevič Gribojedov''' Aleksandr Sergejevič Gribojedov (Moskva, 15. siječnja 1795. – Teheran, 11. veljače 1829.), ruski književnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksandr Sergejevič Gribojedov · Vidi više »

Aleksej Arakčejev

Grof (od 1799.) Aleksej Andrejevič Arakčejev (rus. Алексе́й Андре́евич Аракче́ев), Novgorodska gubernija, Rusko Carstvo, 23. rujna (4. listopada) 1769. - Gruzino, Novgorodska gubernija, 21. travnja (3. svibnja) 1834.; ruski državnik i vojni zapovjednik koji je uživao ogromno povjerenje Aleksandra I, naročito u drugoj polovici njegove vladavine (uveo je strog režim koji su njegovi protivnici nazvali "arakčejevštinom").

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Aleksej Arakčejev · Vidi više »

Almati

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Almati · Vidi više »

André Chénier

'''André Chénier''' André Chénier (Carigrad, 30. listopada 1762. – Pariz, 25. srpnja 1794.), francuski pjesnik Odgojen u duhu filozofa 18. stoljeća, sa simpatijom je dočekao revoluciju i sudjelovao u osnivanju Društva prijatelja konstitucije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i André Chénier · Vidi više »

Animirani film

Bambi'' (1942.) Animirani konj Crtani (animirani) film je vid filmske umjetnosti; film koji je proizveden različitim tehnikama animacije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Animirani film · Vidi više »

Anton Deljvig

Baron Anton Antonovič Deljvig (rus. Анто́н Анто́нович Де́львиг), 6. kolovoza (17. kolovoza) 1798., Moskva, Rusko Carstvo – 14. siječnja (26. siječnja) 1831., Sankt Peterburg – ruski pjesnik, izdavač.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Anton Deljvig · Vidi više »

Arapin Petra Velikog (roman)

Arapin Petra Velikoga (rus. Ара́п Петра́ Вели́кого) - nedovršeni povijesni roman A.S. Puškina, pisan od 1827. do 1828. u Mihajlovskom.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Arapin Petra Velikog (roman) · Vidi više »

Arbat

Ulica Arbat ljeti Arbat (ruski: Арба́т) je pješačka ulica duga oko jedan kilometar u povijesnom središtu Moskve.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Arbat · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Armenija · Vidi više »

Arzamas (literarni kružok)

Arzamas (rus. «Арзама́с»; 1815. – 1818.) - literarni kružok koji je okupljao pristaše novog "karamzinskog" pravca u književnosti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Arzamas (literarni kružok) · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Asteroidi · Vidi više »

Autobiografija

Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Autobiografija · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Azerbajdžan · Vidi više »

Đunđuš

Crkva sv. Bartula. Đunđuš (mađ. Gyöngyös, nje. Gengeß)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Đunđuš · Vidi više »

Šangaj

Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Šangaj · Vidi više »

Babuška

Babuška Babuška ili matrjoška (ruski матрёшка - čit. matrjoška) je tradicionalna ruska igračka od lipovog drveta.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Babuška · Vidi više »

Bahčisaraj

Karta Krima s prikazanom lokacijom većih gradova. Bahčisaraj (krimskotatarski: Bağçasaray, ruski i ukrajinski: Бахчисарай) je grad u ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bahčisaraj · Vidi više »

Bajka o caru Saltanu

Bajka o caru Saltanu (puni naziv: Bajka o caru Saltanu, o sinu mu slavnom i junačkom knezu Gvidonu Saltanoviču i o predivnoj carevni Labudici, rus. Сказка о царе Салтане, о сыне его славном и могучем богатыре князе Гвидоне Салтановиче и о прекрасной царевне Лебеди) - bajka u stihovima A.S. Puškina koju je napisao 1831., a izdao 1832. Prvobitno je Puškin želio redati stihove s prozom, ali je kasnije odustao od te ideje.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o caru Saltanu · Vidi više »

Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija

Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija (rus. Сказка о мёртвой царевне и семи богатырях) - bajka A.S. Puškina koju je napisao ujesen 1833. u Boldinom.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija · Vidi više »

Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi

Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi (rus. Сказка о попе и о работнике его Балде) - bajka A.S. Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi · Vidi više »

Bajka o ribaru i ribici

Bajka o ribaru i ribici je priča koju je 1833. godine napisao ruski književnik Aleksandar Sergejevič Puškin.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o ribaru i ribici · Vidi više »

Bajka o zlatnom pjetliću

Bajka o zlatnom pjetliću (rus. Сказка о золотом петушке) - bajka koju je napisao Aleksandar Sergejevič Puškin, a ujedno i zadnje njegovo djelo takve vrste.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bajka o zlatnom pjetliću · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Baku · Vidi više »

Balada

Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Balada · Vidi više »

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Balet · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Beč · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Belgija · Vidi više »

Belkinove pripovijesti

Belkinove pripovijesti (puni naziv Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina) - ciklus pripovijesti Aleksandra Sergejeviča Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Belkinove pripovijesti · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Beograd · Vidi više »

Biljar

Početno razbijanje kugli u osmici. Biljar ili bilijar opsežan je pojam koji označava širok spektar igara za čije je odigravanje potreban stol prekriven posebnim platnom, štap (ke) i određen broj kugli.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Biljar · Vidi više »

Boldinska jesen

Boldinska jesen 1830. godine - najplodnije stvaralačko razdoblje u životu A.S. Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Boldinska jesen · Vidi više »

Boljšoj teatr

Kazalište Boljšoj Boljšoj teatr (rus Большой театр.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Boljšoj teatr · Vidi više »

Boris Godunov (drama)

Boris Godunov - drama Aleksandra Sergejeviča Puškina, napisana 1825. za vrijeme progonstva u Mihajlovskom, pod utjecajem Povijesti ruske države Nikolaja Karamzina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Boris Godunov (drama) · Vidi više »

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »

Bundek

Bundek je jezero i park u gradu Zagrebu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Bundek · Vidi više »

Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Burgas · Vidi više »

Carskoselski licej

Licej na crtežu iz 19. stoljeća Carskoselski licej (rus. Импера́торский Царскосе́льский лице́й, od 1843. - Aleksandrovski licej) - privilegirana srednja škola u Ruskom Carstvu koja je djelovala u Carskom Selu od 1811. do 1843. U ruskoj povijesti je poznata prvenstveno kao škola koju je pohađao A.S. Puškin i kojoj je posvetio nekoliko pjesama.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Carskoselski licej · Vidi više »

Cenzura

Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Cenzura · Vidi više »

Ciudad de México

Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ciudad de México · Vidi više »

Dagestan

Dagestan (ruski: Дагеста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na istočnom dijelu Sjevernog Kavkaza.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Dagestan · Vidi više »

Daniil Harms

Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (rus. Даниил Хармс, Даниил Иванович Ювачов, Sankt Peterburg, 30. prosinca 1905. - Lenjingrad, 2. veljače 1942.), ruski avangardni književnik, satiričar rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Daniil Harms · Vidi više »

Dante Alighieri

'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Dante Alighieri · Vidi više »

David Davidovič Burljuk

David Davidovič Burljuk (rus. Дави́д Дави́дович Бурлю́к), 9. srpnja (21. srpnja) 1882., Semirotovščina, Harkivska gubernija, Rusko Carstvo - 15. siječnja 1967., Long Island, SAD - pjesnik, umjetnik, brat Vladimira Burljuka, jedan od utemeljitelja ruskog futurizma.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i David Davidovič Burljuk · Vidi više »

Dekabristi

Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Dekabristi · Vidi više »

Denis Davidov

Denis Vasiljevič Davidov (rus. Дени́с Васи́льевич Давы́дов), Moskva, Rusko Carstvo, 16. srpnja (27. srpnja) 1784. – Gornja Maza, Sizranski kotar, Simbirska gubernija, 22. travnja (4. svibnja) 1839.; ideolog i jedan od zapovjednika partizanskog pokreta za vrijeme domovinskog rata 1812., general pukovnik; ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik tzv.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Denis Davidov · Vidi više »

Denis Fonvizin

Denis Ivanovič Fonvizin (od njem. von Wiesen, rus. Дени́с Ива́нович Фонви́зин ili Фон-Визин, фон Ви́зен), Moskva, Rusko Carstvo, 3. travnja (14. travnja) 1745. - Sankt Peterburg, 1. prosinca (12. prosinca) 1792.; ruski književnik iz vremena vladavine Katarine Velike, utemeljitelj nacionalne ruske komedije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Denis Fonvizin · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Dnjepar · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Drama · Vidi više »

Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin”

Institut "A.S. Puškin" Državni institut za ruski jezik "A.S. Puškin" je vodeća školska i znanstvena ustanova koja se bavi problemima nastave ruskog jezika kao stranog.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Državni institut za ruski jezik „A. S. Puškin” · Vidi više »

Elegija

Elegija je u grčkoj književnosti bila svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od heksametra i pentametra).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Elegija · Vidi više »

Epigram

Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Epigram · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Erevan · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Euharistija · Vidi više »

Evanđelje

Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Evanđelje · Vidi više »

Fantastika

Fantastika je oblik umjetničkog izražavanja u prvom redu književnosti i slikarstva, za kojeg su značajni elementi natprirodnog i izmišljenog.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Fantastika · Vidi više »

Feodosija

Feodosija (krimskotatarski: Kefe, ruski: Феодосия, turski: Kefe, ukrajinski: Феодо́сія, Теодо́сія), također Teodosija (od grčkog: Θεοδοσία) lučki je grad na jugu Krima.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Feodosija · Vidi više »

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »

Flash mob

Torontu Flash mob je skupina ljudi koja se iznenada sastaje na dogovorenom mjestu, izvede neobični i naizgled besmisleni performans (svi istovremeno otvore kišobrane, svi legnu na pod...) u kratkom vremenu, a zatim se raziđu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Flash mob · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Francuski jezik · Vidi više »

Futurizam

Umberto Boccioni, pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, MoMA, New York Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Futurizam · Vidi više »

Garda

Irska garda u Londonu. Garda (iz francuskog garde) označava elitnu vojnu jedinicu koja je odgovorna za zaštitu od najvažnijih državnih dužnosnika (predsjednika zemlje, premijera, ministra obrane) i glavnih državnih zgrada.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Garda · Vidi više »

Gavrila Deržavin

Gavrila Romanovič Deržavin (rus. Гаврии́л Рома́нович Держа́вин), Sokury, Kazanska gubernija, Rusko Carstvo, 14. srpnja 1743. – imanje Zvanka, Novgorodska gubernija, 8. srpnja (20. srpnja) 1816. – ruski pjesnik i dramaturg prosvjetiteljstva, državnik, senator i aktivni tajni savjetnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Gavrila Deržavin · Vidi više »

George Gordon Byron

George Gordon Byron '''George Gordon Byron''' George Gordon Byron (London, 22. siječnja 1788. – Mesolóngi, Grčka, 19. travnja 1824.), engleski pjesnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i George Gordon Byron · Vidi više »

Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès

Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès (5. veljače 1812., Colmar, Haut-Rhin, Francuska - 2. studenog 1895., Soultz-Haut-Rhin, Elzas-Lotaringija, Njemačko Carstvo), francuski monarhist, časnik-gardist.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès · Vidi više »

Gjumri

Gyumri (armenski: Գյումրի) je drugi po veličini grad u Armeniji, te najveći grad u pokrajini (marzu) Shirak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Gjumri · Vidi više »

Google (tražilica)

Google je internetska tražilica u vlasništvu tvrtke Google LLC te je najkorištenija tražilica na internetu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Google (tražilica) · Vidi više »

Groteska

Goya: Saturn jede svoju djecu. Groteska (francusko-talijanski) je prikazivanje ljudi ili predmeta u komično-nakaznom obliku; u književnosti kratka, duhovita pripovijetka, novela ili drama.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Groteska · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Harkiv · Vidi više »

Ibrahim Hanibal

Ibrahim Petrovič Hanibal (rus. Ибрагим Петро́вич Ганниба́л) - ruski general i državnik, pradjed (po majci) pjesnika Aleksandra Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ibrahim Hanibal · Vidi više »

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Igor Stravinski · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Italija · Vidi više »

Ivan Abramovič Gannibal

Ivan Abramovič Gannibal (rus. Иван Абрамович Ганнибал; Karjaküla, Reveljska gubernija, Rusko Carstvo, 5. lipnja 1735. – Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 12. listopada 1801.) - ruski vojskovođa zadnje četvrtine 17. stoljeća, glavni zapovjednik Crnomorske flote Ruskog Carstva, osnivač grada Hersona.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Abramovič Gannibal · Vidi više »

Ivan Inzov

Ivan Nikitič Inzov (rus. Иван Никитич Инзов), 1768. - Odesa, Rusko Carstvo, 27. svibnja 1845.; ruski general pješaštva.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Inzov · Vidi više »

Ivan Konstantinovič Ajvazovski

Ivan Konstantinovič Ajvazovski (ruski: Ива́н Константи́нович Айвазо́вский, armenski: Հովհաննես Այվազովսկի; 29. srpnja 1817. – 5. svibnja 1900.) bio je ruski slikar armenskog podrijetla, najpoznatiji po svojim slikama mora koje zauzimaju više od polovice njegova ukupnog stvaralaštva.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ivan Konstantinovič Ajvazovski · Vidi više »

Jelohovo

Jelohovo (rus. Елохово) - povijesni naziv mjesta u sjeverozapadnom dijelu Moskve na granici s Njemačkom četvrti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Jelohovo · Vidi više »

Jemeljan Ivanovič Pugačov

Jemeljan Ivanovič Pugačov Jemeljan Ivanovič Pugačov (oko 1742. – 1775.), Donski kozak, vođa velikog seljačkog ustanka, koji je izbio 27. rujna 1773. godine Nasuprot omrznutoj vlasti carice Katarine II, proglasio je da je on u stvari car Petar III, koji je bio svrgnut i ubijen 1762. Potpomognut od seljačkih masa bespravnih naroda Urala, Povolžja i dijela Sibira, našao je pristaše i među rudarima i radicima iz ruskih manufaktura.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Jemeljan Ivanovič Pugačov · Vidi više »

Jevgenij Onjegin (opera)

Jevgenij Onjegin (ruski: Евгений Онегин, Yevgény Onégin, IPA: ), Op.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Jevgenij Onjegin (opera) · Vidi više »

Jevgenij Onjegin (roman)

Jevgenij Onjegin (rus. Евге́ний Оне́гин, starorus. Евгеній Онѣгинъ), roman u stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina, koji je pisao od 1823. do 1831.; jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Jevgenij Onjegin (roman) · Vidi više »

Johann Wolfgang von Goethe

(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »

Josif Brodski

Josif Brodski (rođen kao "Josif Aleksandrovič Brodski", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Josif Brodski · Vidi više »

Karantena

Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni Karantena je međunarodni sustav protuepidemijskih mjera koje se provode na određeno vrijeme i u određenom mjestu na ljudima, životinjama, biljkama, predmetima, hrani i transportnim sredstvima za koje se sumnja da dolaze iz zaraženih krajeva ili su već zaraženi nekim uzročnicima bolesti visokog letaliteta i brza širenja (kugom, kolerom, tifusom i dr.). U karanteni se provodi odvajanje (stroga izolacija), nadzor, dezinfekcija ili dezinsekcija i liječenje.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Karantena · Vidi više »

Kavkaski zarobljenik (poema)

Kavkaski zarobljenik – prva iz ciklusa južnih bajronovskih poema Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaski zarobljenik (poema) · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaz · Vidi više »

Kavkaz (regija)

Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kavkaz (regija) · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kazalište · Vidi više »

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kazanj · Vidi više »

Kišinjev

Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kišinjev · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kijev · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Klasicizam · Vidi više »

Književna kritika

Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Književna kritika · Vidi više »

Književni rodovi

Književni rodovi su vrste književno-duhovna stvaranja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Književni rodovi · Vidi više »

Kolera

Kolera je akutna infekcija koju uzrokuje Vibrio cholerae i koja zahvaća cijelo tanko crijevo, a karakterizirana profuznim vodenastim proljevom, povraćanjem, grčevima u mišićima, dehidracijom, oligurijom i kolapsom.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kolera · Vidi više »

Konstantin Batjuškov

Konstantin Nikolajevič Batjuškov (rus. Константи́н Никола́евич Ба́тюшков), Vologda, Rusko Carstvo, 18. svibnja (29. svibnja) 1787. - Vologda, 7. lipnja (19. lipnja) 1855. - ruski pjesnik, prethodnik A.S. Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Konstantin Batjuškov · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Korizma · Vidi više »

Krasnojarsk

Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Krasnojarsk · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Krim · Vidi više »

Kuopio

Kuopio je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske od 121 572 stanovnika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Kuopio · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Lavov · Vidi više »

Ljubitelji ruske riječi

Ljubitelji ruske riječi (rus. Беседа любителей русского слова) - literarno društvo koje je nastalo u Sankt Peterburgu 1811.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ljubitelji ruske riječi · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Madrid · Vidi više »

Magnitogorsk

Magnitogorsk (ruski: Магнитого́рск) je grad na granici jugo-istočnog europskog te jugo-zapadnog azijskog dijela Rusije, u Čeljabinskoj oblasti, jedan od najvećih svjetskih centara crne metalurgije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Magnitogorsk · Vidi više »

Marina Ivanovna Cvetajeva

Marina Ivanovna Cvetajeva Marina Ivanovna Cvetajeva (ruski Марина Ивановна Цветаева; Moskva, 1892. – Jelabuga, 1941.) bila je jedna od najoriginalnijih ruskih i sovjetskih pjesnikinja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Marina Ivanovna Cvetajeva · Vidi više »

Mećava (pripovijest)

Mećava - pripovijest A.S. Puškina iz ciklusa Belkinove pripovijesti, napisana 1830. i izdana 1831. Pripovijest je napisana zadnja u ciklusu: dovršena je 20. listopada 1830. Kao i pripovijest Gospođica-seljanka, Belkinu je priču "ispričala" djevojka K.I.T. Dijelovi pripovijesti se poklapaju s baladom V. Žukovskog Svetlana, počevši od epigrafa, općeg mističnog raspoloženja i završavajući raspletom-izlaganjem.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mećava (pripovijest) · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Merkur · Vidi više »

Mihail Bulgakov

Mihail Afanasjevič Bulgakov (rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков, ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Bulgakov · Vidi više »

Mihail Glinka

Mihail Ivanovič Glinka (Novospaskoje, 1. lipnja 1804. – Berlin, 15. veljače 1857.), ruski skladatelj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Glinka · Vidi više »

Mihail Ljermontov

Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Ljermontov · Vidi više »

Mihail Miloradovič

Grof Mihail Andrejevič Miloradovič (rus. Михаи́л Андре́евич Милора́дович, srp. Михаило Милорадовић), Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 1. listopada (12. listopada) 1771. - Sankt Peterburg, 15. prosinca (27. prosinca) 1825.; ruski general srpskog podrijetla iz Hercegovine, jedan od predvodnika i slavnih komandanata ruske vojske za vrijeme domovinskog rata 1812. protiv Napoleona, generalni guverner Sankt Peterburga (od 1818.).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Miloradovič · Vidi više »

Mihajlovsko

Mihajlovsko Mihajlovsko (rus. Миха́йловское) - plemićko imanje u Pskovskoj oblasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihajlovsko · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Minsk · Vidi više »

Modest Petrovič Musorgski

Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Moldavija · Vidi više »

Moskovska oblast

Moskovska oblast je oblast u Rusiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Moskovska oblast · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Moskva · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonova invazija na Rusiju

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »

Narva (grad)

Grad Narva Narva (rus. Нарва) je treći najveći grad u Estoniji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Narva (grad) · Vidi više »

Nižnjenovgorodska oblast

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nižnjenovgorodska oblast · Vidi više »

Nižnji Novgorod

Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nižnji Novgorod · Vidi više »

Nihilizam

Friedrich Nietzsche, 1882. Nihilizam (lat. nihil – ništa) je filozofski pogled koji poriče ili kojemu nedostaje vjerovanje da postoji bilo kakav smisao života.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nihilizam · Vidi više »

Nikola I., ruski car

'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikola I., ruski car · Vidi više »

Nikolaj Karamzin

Nikolaj Mihajlovič Karamzin (rus. Никола́й Миха́йлович Карамзи́н; Znamensko, Rusko Carstvo, 1. prosinca (12. prosinca) 1766. – Sankt Peterburg, 22. svibnja (3. lipnja) 1826.) – znameniti povjesničar, najveći ruski književnik epohe sentimentalizma, proglašen ruskim Laurenceom Sterneom.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Karamzin · Vidi više »

Nikolaj Rimski-Korsakov

Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Njemačka · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Novi Sad · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Novinar · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Odesa · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Opera · Vidi više »

Opijelo

Opijelo, pravoslavni crkveni obred (crkvena služba) praćena pojanjem i čitanjem molitava nad mrtvacem prilikom pokopa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Opijelo · Vidi više »

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Oratorij · Vidi više »

Orenburg

Orenburg (ruski: Оренбург) je grad na rijeci Uralu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Orenburg · Vidi više »

Panama

Panama je najjužnija država Srednje Amerike.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Panama · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pariz · Vidi više »

Peritonitis

Peritonitis je upala peritoneuma, serozne membrane koja oblaže abdominalnu šupljinu i unutarnje organe.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Peritonitis · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »

Petrozavodsk

Petrozavodsk je glavni grad Republike Karelije (Sjeverozapadni savezni okrug, Rusija).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Petrozavodsk · Vidi više »

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pjesnik · Vidi više »

Planinski prijevoj

Prijevoj Planinski prijevoj je ulegnuti dio planine ili grebena, a obično kroz kojeg vodi put ili cesta od jedne strane planine do druge.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Planinski prijevoj · Vidi više »

Pneumonija

Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pneumonija · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Poezija · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Poljska · Vidi više »

Popularna kultura

Popularna kultura naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Popularna kultura · Vidi više »

Postmoderna

internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Postmoderna · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Povjesničar · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Prevoditelj · Vidi više »

Pripovijest

Povist ili povijest (ukr. повість, rus. пóвесть) je pojam iz ruske i ukrajinske književnosti (pr. Маруся Kvitke-Osnovjanenka iz 1833.). Epski je prozni oblik (rijetko u stihu) između romana i pripovjedna oblika kroničarske naravi, u kojem struja prirodnog života se iznova daje.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pripovijest · Vidi više »

Projekt Gutenberg

Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Projekt Gutenberg · Vidi više »

Protojerej

Protojerej (grč. protos: prvi + jerej), prvi svećenik, prvi među jerejima; počasni čin duhovnika u Pravoslavnoj i Grkokatoličkoj crkvi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Protojerej · Vidi više »

Proza

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Proza · Vidi više »

Pskov

Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pskov · Vidi više »

Pskovska oblast

Pskovska oblast (ruski: Пско́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pskovska oblast · Vidi više »

Puškinski most

Puškinski (Andrejevski) most (je pješački most, sagrađen na rijeci Moskvi u gradu Moskvi. Spaja Puškinsku obalu Neskučnog vrta s Frunzenskom obalom. Sagrađen je 2000. godine, a iskorištena je konstrukcija starog, željezničkog, Andrejevskog mosta, sagrađenog između 1905. i 1907. godine prema projektu L.D. Proskurjakova i A.N. Pomeranceva, te je spomenik arhitekture i inženjerstva. Glavni luk pješačkog mosta, mase oko 1500 tona, bio je premješten na sadašnje mjesto trima teglenicama 1999. godine. Cijeli je kompleks radova trajao jedanaest mjeseci, plovidba na rijeci je bila pregrađena osam i pol dana, ali tegljenje je trajalo ustvari sat i pol. Budući da je riječno korito na novom mjestu šire nego u Lužnjikima (jugozapadnom dijelu moskovskog rajona Hamovniki), luk se s Frunzenske obale ne opire na zglob obalnog potpornja, nego na pomoćni koritski potporanj; između zgloba luka i obale dva su armirana luka načinjena od greda po 25 m, ukrašena lažnim lukovima. Potpornji stoje na drvenim rešetkama, a pod njima su usađeni stupovi i šipovi dubine do 17 m. Prilikom izgradnje Puškinskog mosta bila je iskorištena konstrukcija starog Andrejevskog mosta, tj. njegov glavni luk, na ulazu na most s Puškinske obale (Neskučnog vrta) sačuvana je tablica s kratkom poviješću Andrejevskog mosta, te se zato Puškinski most često naziva Andrejevski. Osim toga, na većini karata Moskve most je označen upravo kao Andrejevski. Također se pod tim imenom nalazi u nizu priručnika i enciklopedija. Zato, iako je njegov službeni naziv Puškinski, prema nastalom običaju pravilnije ga je nazivati "Puškinski (Andrejevski) most".

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Puškinski most · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Pukovnik · Vidi više »

Putopis

Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Putopis · Vidi više »

Québec

Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Québec · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Realizam

* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Realizam · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Riga · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rim · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Roman · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Romantizam · Vidi više »

Rostov na Donu

Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rostov na Donu · Vidi više »

Rostovska oblast

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rostovska oblast · Vidi više »

Rubalj

Ruski rubalj iz 1898. godine Sovjetski rubalj iz 1961. godine Rubalj (na ruskom 'pубль') je naziv novčane jedinice u Rusiji i Bjelorusiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rubalj · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusija · Vidi više »

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruska književnost · Vidi više »

Ruska umjetnost

'''Vladimirska Bogorodica''', ikona iz 12. st., Galerija Tretjakov, Moskva. Ruska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Rusa i umjetnost na području današnje Ruske Federacije kao nasljednice SSSR-a.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruska umjetnost · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-turski rat (1828. – 1829.)

Rusko-turski rat (1828. – 1829.) razbuktao se u vrijeme Grčkog rata za neovisnost.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusko-turski rat (1828. – 1829.) · Vidi više »

Ruslan i Ljudmila (poema)

"Ruslan i Ljudmila" - prva dovršena poema Aleksandra Sergejeviča Puškina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ruslan i Ljudmila (poema) · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Saratovska oblast

Saratovska oblast je oblast u Rusiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Saratovska oblast · Vidi više »

Satira

Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Satira · Vidi više »

Sergej Bezrukov

Sergej Bezrukov Sergej Bezrukov, punim imenom Sergej Vitalijevič Bezrukov (Moskva, 18. listopada 1973.) - ruski je glumac.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sergej Bezrukov · Vidi više »

Sergej Rahmanjinov

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sergej Rahmanjinov · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sibir · Vidi više »

Simferopolj

Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Simferopolj · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Skladatelj · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Skoplje · Vidi više »

Slobodno zidarstvo

Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Slobodno zidarstvo · Vidi više »

Solovecki otoci

Solovecki otoci (pomorijski: Соловки́, karelijski: Solokka, saamijski: Suollek) je najveće otočje u Bijelom moru, na ulazu u Onješki zaljev nasuprot Bjelomorsko-baltičkom kanalu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Solovecki otoci · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Sovjetski Savez · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Starogrčka književnost · Vidi više »

Stihovi Puškina 1813. – 1825.

U Puškinovu stvaralačkom naslijeđu stihovi zauzimaju jedno od najvažnijih mjesta.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Stihovi Puškina 1813. – 1825. · Vidi više »

Stihovi Puškina 1826. – 1836.

Aleksandar Sergejevič Puškin (Moskva, Rusko Carstvo, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 10. veljače 1837.) bio je ruski pjesnik, dramatičar i prozaik, reformator ruskog književnog jezika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Stihovi Puškina 1826. – 1836. · Vidi više »

Taganrog

Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Taganrog · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Tbilisi · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Teheran · Vidi više »

Tiraspol

Glavna ulica od Tiraspola Tiraspol (mold.: Tiraspol/Тираспол) je drugi najveći grad u jugoistočnoj Moldaviji, središte separatističke oblasti Pridnjestrovlja.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Tiraspol · Vidi više »

Toponomastika

Toponomastika je znanost o zemljopisnim nazivima toponima.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Toponomastika · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Turkmenistan · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Uljanovsk

Uljanovsk (ruski: Улья́новс&#1082), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рс&#1082) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Uljanovsk · Vidi više »

Ural (rijeka)

Ural (ruski: Урал, kazački: Жайық, Jayıq ili Zhayyq) znan kao Jaik do 1775. godine, je rijeka koja teče kroz Rusiju i Kazahstan.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Ural (rijeka) · Vidi više »

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Varšava · Vidi više »

Vasilij Žukovski

Vasilij Žukovski Vasilij Andrejevič Žukovski (Mišenskoje, 9. veljače 1783. – Baden-Baden, 24. veljače 1852.), ruski pjesnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Vasilij Žukovski · Vidi više »

Veliki tjedan

palminim granama Veliki tjedan vremensko je razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Veliki tjedan · Vidi više »

Veliko Boldino

Veliko Boldino (rus. Большо́е Бо́лдино) - selo koje je nekad pripadalo Sergeju Puškinu, ocu pjesnika A.S. Puškina u Nižnjenovgorodskoj oblasti; administrativni centar Boljšeboldinskog seoskog sovjeta i Boljšeboldinskog rajona.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Veliko Boldino · Vidi više »

Vladimir Majakovski

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Vladimir Majakovski · Vidi više »

Vladimir Nabokov

Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Vladimir Nabokov · Vidi više »

Volga

Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Volga · Vidi više »

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Voltaire · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Washington · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Weimar · Vidi više »

Wiesbaden

Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Wiesbaden · Vidi više »

Yandex

Logo Yandexa Yandex (rus. Яндекс) je ruska međunarodna korporacija specijalizirana za internet servise i proizvode.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Yandex · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Zagreb · Vidi više »

Zaharovo

Заха́рово - selo koje ulazi u sastav seoskog naselja Zaharovsko-odincovskog rajona Moskovske oblasti Rusije.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Zaharovo · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Zapadna Europa · Vidi više »

Zvenigorod

Zvenigorod (rus. Звени́город) - grad (od 1781.) u Rusiji, koji pripada Moskovskoj oblasti.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i Zvenigorod · Vidi više »

1. siječnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1. siječnja · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 10. veljače · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 11. prosinca · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 16. kolovoza · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 17. prosinca · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 17. stoljeće · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1745. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1766. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1767. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1775. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1786. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1797. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1799. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 18. stoljeće · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1802. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1805. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1810. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1811. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1815. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1816. · Vidi više »

1817.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1817. · Vidi više »

1818.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1818. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1819. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1820. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1821. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1822. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1823. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1824. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1825. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1826. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1827. · Vidi više »

1828.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1828. · Vidi više »

1829.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1829. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1830. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1831. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1832. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1833. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1834. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1835. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1836. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1837. · Vidi više »

1838.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1838. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1841. · Vidi više »

1842.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1842. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1846. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1850. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1851. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1852. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1854. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1855. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1856. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1857. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1858. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1859. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1860. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1869. · Vidi više »

1871.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1871. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1878. · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1883. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1887. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1890. · Vidi više »

1891.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1891. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1892. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1896. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1897. · Vidi više »

19. listopada

19.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 19. listopada · Vidi više »

19. studenoga

19.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 19. studenoga · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1900. · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1903. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1907. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1910. · Vidi više »

1911.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1911. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1913. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1918. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1922. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1924. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1927. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1928. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1929. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1931. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1934. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1935. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1938. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1940. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1943. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1946. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1949. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1951. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1955. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1959. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1973. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1984. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1995. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 1999. · Vidi više »

2. ožujka

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2. ožujka · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2000. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2012. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 2016. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 21. svibnja · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 22. kolovoza · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 22. rujna · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 23. travnja · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 25. srpnja · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 26. siječnja · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 26. svibnja · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 27. siječnja · Vidi više »

29. siječnja

29.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 29. siječnja · Vidi više »

3. prosinca

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 3. prosinca · Vidi više »

3. siječnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 3. siječnja · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 30. lipnja · Vidi više »

4. prosinca

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 4. prosinca · Vidi više »

4. rujna

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 4. rujna · Vidi više »

6. lipnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 6. lipnja · Vidi više »

6. siječnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 6. siječnja · Vidi više »

7. siječnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 7. siječnja · Vidi više »

8. lipnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. lipnja · Vidi više »

8. rujna

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. rujna · Vidi više »

8. srpnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 8. srpnja · Vidi više »

9. svibnja

Novi!!: Aleksandar Sergejevič Puškin i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Aleksandar Puškin, Puškin.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana