Brže od pregledniku!
28 odnosi: Antibirokratska revolucija, Atentat na Zorana Đinđića, Đakovica, Beograd, Danas (časopis), Mirko Marjanović (političar), Nedjeljna Dalmacija, NIN (tjednik), Novinar, Politika (novine), Radiotelevizija Srbije, Raspad SFRJ, Slobodan Milošević, Srbija, Srednja škola, Vojislav Koštunica, Zoran Đinđić, 13. prosinca, 1949., 1970-ih, 1980-ih, 1991., 1993., 1998., 2004., 2012., 2013., 28. listopada.
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Antibirokratska revolucija · Vidi više »
Atentat na Zorana Đinđića
Dana 12. ožujka 2003. godine u 12:25 ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, tadašnjeg srbijanskog premijera.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Atentat na Zorana Đinđića · Vidi više »
Đakovica
Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Đakovica · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Beograd · Vidi više »
Danas (časopis)
Naslovnica časopisa '''Danas''', 1934. Danas je bio časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Danas (časopis) · Vidi više »
Mirko Marjanović (političar)
Mirko Marjanović (Knin, 27. srpnja 1937. – Beograd, 21. veljače 2006.) je bio srbijanski političar, bivši visoki dužnosnik Socijalističke partije Srbije, i bivši premijer Srbije (ožujak 1994. - listopad 2000.). Kategorija:Predsjednici vlada Kategorija:Srbijanski političari od 1989. Kategorija:Srbijanski komunisti u drugoj Jugoslaviji Kategorija:Životopisi, Knin Kategorija:Srbi u Hrvatskoj.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Mirko Marjanović (političar) · Vidi više »
Nedjeljna Dalmacija
Nedjeljna Dalmacija (odmilja Nedjeljna) je bio hrvatski tjednik iz Splita.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Nedjeljna Dalmacija · Vidi više »
NIN (tjednik)
Nedeljne informativne novine (skraćeno: NIN), srbijanski su tjednik koji izlazi u Beogradu od 1935.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i NIN (tjednik) · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Novinar · Vidi više »
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Politika (novine) · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Raspad SFRJ · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Srbija · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Srednja škola · Vidi više »
Vojislav Koštunica
Vojislav Koštunica Dr.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Vojislav Koštunica · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i Zoran Đinđić · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 13. prosinca · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1949. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1970-ih · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1980-ih · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1993. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 1998. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 2004. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 2013. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Aleksandar Tijanić i 28. listopada · Vidi više »
