Brže od pregledniku!
80 odnosi: Alojzije Stepinac, Ana Brnabić, Atentat na Zorana Đinđića, Batajnica, Benjamin Netanjahu, Beograd, Bosna i Hercegovina, Bruxelles, Bugojno, Charles Michel, Demokratska stranka (Srbija), Dragan Šutanovac, Dragan Čović, Europska unija, Franjo Tuđman, Hrvati Bosne i Hercegovine, Ivica Dačić, Jedinstvena Srbija, Katoličanstvo, Kikinda, Kosovo, Listopad, Ljubljana, Madrid, Mil Mi-24, Načertanije, Narendra Modi, Nenad Bogdanović, Ožujak, Operacija Namjerna sila, Operacija Oluja, Pale, Pedro Sánchez, Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Predsjednici Srbije, Predsjednici Vlade Srbije, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Srbija (1992. – 2006.), Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije, Robert Golob, Savez vojvođanskih Mađara, Slavko Ćuruvija, Slobodan Milošević, Socijalistička partija Srbije, Srbi Bosne i Hercegovine, Srbija, Srpska napredna stranka, Srpska radikalna stranka, Tomislav Nikolić, Travanjski rat, ..., Velika Srbija (časopis), Velikosrpska ideologija, Viktor Orbán, Vojislav Šešelj, Vojska Srbije, Vojvodina, Zapadni Balkan, Zemun, Zoran Đinđić, 15. rujna, 16. ožujka, 1970., 1993., 1995., 1998., 2000., 2004., 2008., 2012., 2013., 2014., 2015., 2017., 2020., 2021., 2022., 21. listopada, 27. srpnja, 27. travnja, 5. ožujka. Proširite indeks (30 više) »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Ana Brnabić
Ana Brnabić (Beograd, 28. rujna 1975.), srbijanska je političarka, dvanaesta osoba na dužnosti predsjednika Vlade Republike Srbije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Ana Brnabić · Vidi više »
Atentat na Zorana Đinđića
Dana 12. ožujka 2003. godine u 12:25 ispred zgrade Vlade Republike Srbije u Beogradu, izvršen je atentat na Zorana Đinđića, tadašnjeg srbijanskog premijera.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Atentat na Zorana Đinđića · Vidi više »
Batajnica
Batajnica, naselje u beogradskoj općini Zemunu.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Batajnica · Vidi više »
Benjamin Netanjahu
Benjamin Netanjahu, hebrejski: בִּנְיָמִין נְתַנְיָהוּ (Tel Aviv, 21. listopada 1949.), izraelski političar i bivši predsjednik Vlade Izraela.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Benjamin Netanjahu · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Bruxelles · Vidi više »
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Bugojno · Vidi više »
Charles Michel
Charles Yves Jean Ghislaine Michel (Namur, Belgija 21. prosinca 1975.) belgijski je političar.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Charles Michel · Vidi više »
Demokratska stranka (Srbija)
Demokratska stranka je politička stranka koja djeluje u Srbiji, i njezin lider je Zoran Lutovac.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Demokratska stranka (Srbija) · Vidi više »
Dragan Šutanovac
Dragan Šutanovac (Beograd, 24. srpnja 1968.) je bivši ministar obrane Srbije i visoki dužnosnik Demokratske stranke.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Dragan Šutanovac · Vidi više »
Dragan Čović
Dragan Čović (Mostar, 20. kolovoza 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva BiH od 2014.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Dragan Čović · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Aleksandar Vučić i Europska unija · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ivica Dačić
Ivica Dačić Ivica Dačić (Prizren, 1. siječnja 1966.), je bivši predsjednik Vlade Republike Srbije i aktualni ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Ivica Dačić · Vidi više »
Jedinstvena Srbija
Jedinstvena Srbija je politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Jedinstvena Srbija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Katoličanstvo · Vidi više »
Kikinda
Kikinda je grad i općina u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Kikinda · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Kosovo · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Listopad · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Ljubljana · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Madrid · Vidi više »
Mil Mi-24
Mil Mi-24 (Ruski: Ми-24, NATO naziv "Hind") je veliki jurišni helikopter, ali i manji transportni helikopter (može prevest do 8 vojnika).
Novi!!: Aleksandar Vučić i Mil Mi-24 · Vidi više »
Načertanije
Načertanije (srp. Nacrt) je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina izdana kao tajni državni dokument 1844. To je ujedno i prvi Politički program Velike Srbije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Načertanije · Vidi više »
Narendra Modi
Narendra Damodardas Modi (rođen 17. rujna 1950.) je indijski političar koji je bio 14.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Narendra Modi · Vidi više »
Nenad Bogdanović
Nenad Bogdanović Nenad Bogdanović (Beška, Vojvodina, Srbija, 12. svibnja 1954. – Beograd, 27. rujna 2007.) je bivši gradonačelnik Beograda i visoki funkcionar Demokratske stranke.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Nenad Bogdanović · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Ožujak · Vidi više »
Operacija Namjerna sila
Operacija Namjerna sila (eng. Operation Deliberate Force) bila je zračna kampanja NATO saveza s ciljem onesposobljavanja vojnog arsenala bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Operacija Namjerna sila · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Operacija Oluja · Vidi više »
Pale
Drvena katolička crkva na Palama Pale su naselje u neposrednoj blizini Sarajeva.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Pale · Vidi više »
Pedro Sánchez
Pedro Sánchez Pérez-Castejón (Madrid, 29. veljače, 1972.), obično nazivan samo Pedro Sánchez, španjolski je ekonomist i političar.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Pedro Sánchez · Vidi više »
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji osnovana 1808. godine u okviru Velike škole.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Predsjednici Srbije
Zastava (standard) predsjednika Republike Srbije Predsjednički ured, Novi dvor Palača Srbija, mjesto za visoke protokolarne posjete stranih delegacija Republici Srbiji. Svečana Garda Vojske Srbije u državnom protokolu tijekom službenog posjeta stranih delegacija. Predsjednik Republike Srbije je dio zakonodavne vlasti u Srbiji.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Predsjednici Srbije · Vidi više »
Predsjednici Vlade Srbije
Popis predsjednika Vlade Republike Srbije od osamostaljenja 2006.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Predsjednici Vlade Srbije · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Republika Srbija (1992. – 2006.)
Republika Srbija je ime koje je imala Srbija od 1992. do 2006., kao sastavni dio Savezne Republike Jugoslavije do 2003., i onda do 2006. godine Državne Zajednice Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Republika Srbija (1992. – 2006.) · Vidi više »
Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije
Vojislav Šešelj na suđenju za ratne zločine u Haagu. Knjigu "Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije" je on napisao i objavio iz pritvora, tijekom suđenja za ratne zločine Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije je pseudohistoriografsko djelo Vojislava Šešelja, srpskog političara i predsjednika Srpske radikalne stranke.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije · Vidi više »
Robert Golob
Robert Golob (Ljubljana, 26. siječnja 1967.), slovenski političar koji obnaša dužnost Predsjednika vlade Republike Slovenije, od 1.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Robert Golob · Vidi više »
Savez vojvođanskih Mađara
Demokratska stranka vojvođanskih Mađara (mađ.: Vajdasági Magyar Szövetség, kratica: VMSZ, srp.: Савез војвођанскихМађара, kratica: СВМ)) je politička stranka vojvođanskih Mađara. Čelnik je István Pásztor. Počasni predsjednik je József Kasza. SVM je utemeljen 18. lipnja 1994. u Senti. Stranka je članica Mađarske koalicije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Savez vojvođanskih Mađara · Vidi više »
Slavko Ćuruvija
Slavko Ćuruvija (Zagreb, 9. kolovoza 1949. — Beograd, 11. travnja 1999.) bio je srbijanski novinar i nakladnik, osnivač listova Nedeljni telegraf, Dnevni telegraf i Evropljanin.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Slavko Ćuruvija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička partija Srbije
Logo Socijalističke Partije Srbije Socijalistička partija Srbije (Социјалистичка партија Србије) je politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Socijalistička partija Srbije · Vidi više »
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Srbija · Vidi više »
Srpska napredna stranka
Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka · Vidi više »
Srpska radikalna stranka
Zgrada SRS-a u Beogradu Srpska radikalna stranka (SRS) je neofašistička, ekstremno nacionalistička i socijalno konzervativna politička stranka u Srbiji.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Srpska radikalna stranka · Vidi više »
Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Travanjski rat · Vidi više »
Velika Srbija (časopis)
Naslovna strana časopisa Velika Srbija iz 2006. Velika Srbija je časopis koji objavljuje Srpska radikalna stranka.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Velika Srbija (časopis) · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Viktor Orbán
Viktor Orbán (2013.) Viktor Orbán (Stolni Biograd, 31. svibnja 1963. -), mađarski političar, predsjednik vlade od 2010. godine.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Viktor Orbán · Vidi više »
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj · Vidi više »
Vojska Srbije
Vojska Srbije (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. lipnja 2006. godine uredbom Narodne skupštine Republike Srbije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Vojska Srbije · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Vojvodina · Vidi više »
Zapadni Balkan
Sintagma Zapadni Balkan je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice Europske unije.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Zapadni Balkan · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Zemun · Vidi više »
Zoran Đinđić
Dr.
Novi!!: Aleksandar Vučić i Zoran Đinđić · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 15. rujna · Vidi više »
16. ožujka
16.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 16. ožujka · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 1970. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2008. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2017. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 2022. · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 21. listopada · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 27. srpnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 27. travnja · Vidi više »
5. ožujka
5.
Novi!!: Aleksandar Vučić i 5. ožujka · Vidi više »
