Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Šandor

Indeks Šandor

Šandor (srp.: Александрово, mađ. Sándor, nje. Schandort) je nekadašnje selo u Bačkoj, a danas je dijelom grada Subotice, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

40 odnosi: Bačka, Bratstvo (tvornica vagona), Brončano doba, Bunjevci, Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, DS, Fidelinka, Hrvanje, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Jaslice, Lazar Merković, Mađari, Mađari u Vojvodini, Marinko Stantić, Mlekara (Subotica), Monoštor, Nijemci u Vojvodini, Palićko jezero, Pustara, Radio Subotica, Sarmati, Srbi, Srbija, Srednji vijek, Subotica, Verušić, Vojvodina, 1. listopada, 1782., 1786., 1791., 1804., 1910., 1945., 2020., 22. prosinca, 29. novembar (Subotica), 4. siječnja.

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Šandor i Bačka · Vidi više »

Bratstvo (tvornica vagona)

Bratstvo je tvornica željezničkih vagona iz Subotice.

Novi!!: Šandor i Bratstvo (tvornica vagona) · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Šandor i Brončano doba · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Novi!!: Šandor i Bunjevci · Vidi više »

Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru

Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru je katolička crkva u subotičkoj gradskoj četvrti Šandoru, posvećena Mariji Majci Crkve.

Novi!!: Šandor i Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru · Vidi više »

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je regionalna politička stranka u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Šandor i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini · Vidi više »

DS

*Nintendo DS Demokratska stranka.

Novi!!: Šandor i DS · Vidi više »

Fidelinka

Fidelinka je poduzeće za proizvodnju kruha, brašna i tjestenine iz Subotice.

Novi!!: Šandor i Fidelinka · Vidi više »

Hrvanje

Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.

Novi!!: Šandor i Hrvanje · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i Hrvati · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šandor i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »

Jaslice

Rijeci. Jaslice (umanjenica i odmilica od jasle, prasl. (j)ěsli - jesti; lat. praesepe, grč. φάτνη), poznate i kao Božićne jaslice, umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja opisana u Evanđeljima po Mateju i Luki.

Novi!!: Šandor i Jaslice · Vidi više »

Lazar Merković

Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.

Novi!!: Šandor i Lazar Merković · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Šandor i Mađari · Vidi više »

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šandor i Mađari u Vojvodini · Vidi više »

Marinko Stantić

Marinko Stantić (Subotica, 24. travnja 1974.) je hrvatski teolog.

Novi!!: Šandor i Marinko Stantić · Vidi više »

Mlekara (Subotica)

Mlekara je poduzeće iz Subotice.

Novi!!: Šandor i Mlekara (Subotica) · Vidi više »

Monoštor

Monoštor(srpski:Бачки Моноштор, mađ. Monostorszeg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Novi!!: Šandor i Monoštor · Vidi više »

Nijemci u Vojvodini

Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šandor i Nijemci u Vojvodini · Vidi više »

Palićko jezero

Palićko jezero (srp. Палићко језеро; mađ. Palicsi-tó, nje. Palitsch-See) je jezero na sjeveru Bačke.

Novi!!: Šandor i Palićko jezero · Vidi više »

Pustara

Pustara je zemljišna prostrana površina.

Novi!!: Šandor i Pustara · Vidi više »

Radio Subotica

Radio Subotica je radijska postaja iz grada Subotice u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Šandor i Radio Subotica · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Šandor i Sarmati · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Šandor i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Šandor i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Šandor i Srednji vijek · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Šandor i Subotica · Vidi više »

Verušić

Verušić je selo na sjeveru Bačke.

Novi!!: Šandor i Verušić · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Šandor i Vojvodina · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Šandor i 1. listopada · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1782. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1786. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1791. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1804. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1910. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Šandor i 1945. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Šandor i 2020. · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Šandor i 22. prosinca · Vidi više »

29. novembar (Subotica)

29.

Novi!!: Šandor i 29. novembar (Subotica) · Vidi više »

4. siječnja

4.

Novi!!: Šandor i 4. siječnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Aleksandrovo.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »