Brže od pregledniku!
14 odnosi: Albanci, Amnestija, Berlinski kongres, Carigrad, Crna Gora, Gruda, Gusinje, Lahuta e Malcis, Osmansko Carstvo, Peć (grad), Prizrenska liga, Rugovska klisura, 1828., 1885..
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Albanci · Vidi više »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Amnestija · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Berlinski kongres · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Carigrad · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Crna Gora · Vidi više »
Gruda
Gruda je mjesto u Konavlima, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udaljeno od Dubrovnika 30 km.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Gruda · Vidi više »
Gusinje
Gusinje je grad i središte istoimene općine u istočnoj Crnoj Gori.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Gusinje · Vidi više »
Lahuta e Malcis
Lahuta e Malcís (Gorska gusla) je albanski nacionalni ep.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Lahuta e Malcis · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Peć (grad)
Središte grada Peći (2014.) Položaj općine Peć u okviru Kosova Peć (albanski: Pëjë, srpski: Пећ, turski: Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Peć (grad) · Vidi više »
Prizrenska liga
Abdyl Frashëri, jedna od vodećih osoba Prizrenske lige Liga za obranu prava albanskog naroda ili skraćeno Prizrenska liga (Lidhja e Prizrenit) bila je vojno - politička organizacija, osnovana 1878., u kosovskom gradu Prizrenu.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Prizrenska liga · Vidi više »
Rugovska klisura
Rugovska klisura (alb. Gryka e Rugovës; srp. Руговска клисура) je 25 km dug klanac u Republici Kosovu.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i Rugovska klisura · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i 1828. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Ali-paša Gusinjski i 1885. · Vidi više »
