34 odnosi: Arapsko pismo, Austro-Ugarska, Epitaf, Groblje, Književnost, Miljacka, Mjesec, Mlada Bosna, Pjesma, Pjesnik, Političar, Povijest, Proza, Prvi svjetski rat, Sarajevo, Srbija, Stari Grad Sarajevo, Stojan Protić, Turbe, Turbe (mauzolej), Turizam, Turski jezik, 15. stoljeće, 1857., 1882., 1885., 1890., 1914., 1917., 1923., 1941., 1945., 1946., 1996..
Arapsko pismo
Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.
Novi!!: Alifakovac i Arapsko pismo · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Alifakovac i Austro-Ugarska · Vidi više »
Epitaf
Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.
Novi!!: Alifakovac i Epitaf · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Alifakovac i Groblje · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Alifakovac i Književnost · Vidi više »
Miljacka
Miljacka je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Alifakovac i Miljacka · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Alifakovac i Mjesec · Vidi više »
Mlada Bosna
Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata.
Novi!!: Alifakovac i Mlada Bosna · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Alifakovac i Pjesma · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Alifakovac i Pjesnik · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Alifakovac i Političar · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Alifakovac i Povijest · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: Alifakovac i Proza · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Alifakovac i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Alifakovac i Sarajevo · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Alifakovac i Srbija · Vidi više »
Stari Grad Sarajevo
Stari Grad je jedna od općina Sarajeva i povijesno središte tog grada.
Novi!!: Alifakovac i Stari Grad Sarajevo · Vidi više »
Stojan Protić
Stojan Protić Stojan Protić (Kruševac, siječanj 1857. – Beograd, 28. listopada 1923.), srpski političar i publicist, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke, prvi predsjednik Vlade Kraljevine SHS.
Novi!!: Alifakovac i Stojan Protić · Vidi više »
Turbe
Turbe može biti.
Novi!!: Alifakovac i Turbe · Vidi više »
Turbe (mauzolej)
Turbe u Travniku Turbe je mauzolej obično bogatijeg i/li poznatijeg čovjeka.
Novi!!: Alifakovac i Turbe (mauzolej) · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Alifakovac i Turizam · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Alifakovac i Turski jezik · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 15. stoljeće · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1857. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1882. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1885. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1890. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Alifakovac i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1917. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1923. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Alifakovac i 1946. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Alifakovac i 1996. · Vidi više »