Brže od pregledniku!
35 odnosi: Aladar Baranyai, Alegorija, Art déco, Astrologija, Češka, Ćiril Metod Iveković, Crkva sv. Blaža u Zagrebu, Dolac, Edo Šen, Etnografski muzej Zagreb, Heinrich von Ferstel, Hrvatska, Hugo Ehrlich, Ikonografija, Julije Deutsch, Kartuša (umjetnost), Kuća Kallina u Zagrebu, Leo Hönigsberg, Manduševac, Modernizam (književnost), Okultizam, Prag, Prvi svjetski rat, Rudolf Lubynski, Rudolf Valdec, Secesija, Stjepan Podhorsky, Transparentnost, Trojstvo, Viktor Kovačić, Zagreb, 13. kolovoza, 1872., 1947., 3. rujna.
Aladar Baranyai
Reklamna vinjeta atelijeta Benedikt i Baranyai Slavko Benedikt i Aladar V. Baranyai: Kuća Popović, Trg bana Jelačića 4, Zagreb, (1906-7.) Meštrovićev reljef Seljaci iz 1907. na kući Popović 2012. godine. Slavko Benedikt i Aladar Baranyai: Palača Srpske banke, Jurišićeva 4 - Petrinjska 1, Zagreb (1914.) Slavko Benedikt i Aladar Baranyai, Hrvatska sveopća banka Martićeva 14/Tomašićeva ul. (1922-1926.) Slavko Benedikt i Aladar Baranyai: Kuća Deutsch, Martićeva 4/Smičiklasova 18, Zagreb (1927.). Aladar Baranyai (Szászvár, Mađarska, 11. prosinca 1879. – Zagreb, 5. siječnja 1936.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Aladar Baranyai · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Alegorija · Vidi više »
Art déco
Art déco (skraćeno od franc. art décoratif: „ukrasna umjetnost”) je naziv za pokret u primijenjenoj umjetnosti i arhitekturi koji je nastao nakon međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti (Exposition Internationale des Arts et Décoratifs Industriels Modernes) u Parizu 1925. god.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Art déco · Vidi više »
Astrologija
Sat sa zodijakom Astrologija (grč.: αστρολογία.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Astrologija · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Češka · Vidi više »
Ćiril Metod Iveković
Ćiril Iveković Ćiril Metod Iveković (Klanjec, 1. studenog 1864. – Zagreb, 15. svibnja 1933.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Ćiril Metod Iveković · Vidi više »
Crkva sv. Blaža u Zagrebu
Crkva svetog Blaža je župna crkva čiji arhitekt je Viktor Kovačić i nalazi se u Zagrebu na adresi Prilaz Gjure Deželića 64.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Crkva sv. Blaža u Zagrebu · Vidi više »
Dolac
Hrvatska.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Dolac · Vidi više »
Edo Šen
'''Edo Šen''' Edo Šen (Zagreb, 10. ožujka 1877. – Zagreb, 16. lipnja 1949.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Edo Šen · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Heinrich von Ferstel
Heinrich Freiherr von Ferstel (Beč, 7. srpnja 1828. – Beč, 14. srpnja 1883.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Heinrich von Ferstel · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Hrvatska · Vidi više »
Hugo Ehrlich
Hugo Ehrlich (Zagreb, 31. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1936.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Hugo Ehrlich · Vidi više »
Ikonografija
Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Ikonografija · Vidi više »
Julije Deutsch
Julio Deutsch (Geppersdorf kraj Opave u današnjoj Češkoj, 1859. – Zagreb, 1922.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Julije Deutsch · Vidi više »
Kartuša (umjetnost)
Kartuša na pročelju zgrade Kartuša (od franc. cartouche, tal. cartoccio) u umjetnosti je slikani ili reljefni ornament u obliku medaljona uokvirena volutama.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Kartuša (umjetnost) · Vidi više »
Kuća Kallina u Zagrebu
Kuća Kallina 2012. Kuća Kallina je znamenita secesijska zgrada na jugozapadnom uglu Masarykove i Gundulićeve ulice u Zagrebu.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Kuća Kallina u Zagrebu · Vidi više »
Leo Hönigsberg
Leo Hönigsberg (Zagreb, 1861. – Zagreb, 1911.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Leo Hönigsberg · Vidi više »
Manduševac
Manduševac Grb Zagrebačke županije na kojem je prikazan Manduševac Manduševac je poznata fontana na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Manduševac · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Okultizam
Francuski okultist Eliphas Lévi (1864.) Okultizam (lat.: occultus, „skriven“, „tajan“) se tumači kao skriveno znanje nedostupno većini, dostupno samo pojedincima koji istražuju duhovnu stvarnost koja se nalazi van dosega osjetilnog opažanja.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Okultizam · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Prag · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rudolf Lubynski
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Rudolf Lubynski · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Rudolf Valdec · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Secesija · Vidi više »
Stjepan Podhorsky
Stjepan Podhorsky Stjepan Podhorsky (Zagreb, 21. prosinca 1875. – Zagreb, 13. listopada 1945.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Stjepan Podhorsky · Vidi više »
Transparentnost
Transparentnost (od lat. transparens „proziran“, trans „kroz“ i parere „se pokazati“) može značiti primjerice.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Transparentnost · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Trojstvo · Vidi više »
Viktor Kovačić
Viktor Kovačić (Ločka Vas kraj Huma na Sutli, 28. kolovoza 1874. – Zagreb, 21. listopada 1924.), hrvatski arhitekt. Često zvan ocem moderne hrvatske arhitekture – zbog suptilnih i čistih formi te svojih protofunkcionalističkih načela, Kovačić je jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od važnijih zagrebačkih djela su Crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks i uređenje Jezuitskog trga u Zagrebu, kao i mauzolej De Piennes u Vrbovcu, te brojni stambeni natječaji, interijeri i regulacije. Snažno je utjecao i na razvoj domaćeg građevinskog obrta, kao i na urbanistička pitanja i pitanja spomeničke zaštite. Objavljivao niz kritičkih tekstova (u časopisu Život objavljuje programatsku raspravu Moderna arhitektura). Svojim kontroverznim tezama i istupima u javnosti Kovačić je uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba, te stvorio brojne neprijatelje. Prijateljevao je i s Adolfom Loosom, vodio zajednički atelier s Hugom Ehrlichom, a 1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata (s Bastlom, Ivekovićem, Ehrlichom i Schönom).
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Viktor Kovačić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i Zagreb · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i 13. kolovoza · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i 1872. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i 1947. · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Vjekoslav Bastl i 3. rujna · Vidi više »
