Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Alojz I., knez Lihtenštajna

Indeks Alojz I., knez Lihtenštajna

Alojz I., knez Lihtenštajna (Beč, 14. svibnja 1759. – Beč, 24. ožujka 1805.), deveti knez Lihtenštajna.

27 odnosi: Češka, Beč, Brno, Franjo Josip I., knez Lihtenštajna, Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna, Katolička Crkva, Lihtenštajn, Mađarska, Moravska, Odrubljivanje glave, Rudarstvo, Smrtna kazna, Vojska, Vrtlarstvo, 11. lipnja, 14. studenoga, 14. svibnja, 15. studenoga, 16. studenoga, 1759., 1768., 1781., 1783., 18. kolovoza, 1805., 1831., 24. ožujka.

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Beč · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Brno · Vidi više »

Franjo Josip I., knez Lihtenštajna

Franjo Josip I., knez Lihtenštajna (Milan, 19. studenog 1726. – Metz, 18. kolovoza 1781.), osmi knez Lihtenštajna.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Franjo Josip I., knez Lihtenštajna · Vidi više »

Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna

Ivan I. Josip (Beč, 26. lipnja 1760. – Beč, 20. travnja 1836.), deseti knez Lihtenštajna.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Ivan I. Josip, knez Lihtenštajna · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Katolička Crkva · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Lihtenštajn · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Mađarska · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Moravska · Vidi više »

Odrubljivanje glave

Zrinsko-frankopanske urote. Evanđelju po Mateju, donijeli na pladnju. Odrubljivanje glave, glavosjek (glavosijek), obezglavljivanje (obezglavljenje) ili dekapitacija (srednj. lat. decapitare - obrzglaviti), čin je kojim se glava odrubljuje od ostatka tijela.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Odrubljivanje glave · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Rudarstvo · Vidi više »

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Smrtna kazna · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Vojska · Vidi više »

Vrtlarstvo

Engleski vrt Vrtlarstvo je praksa uzgajanja biljaka.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i Vrtlarstvo · Vidi više »

11. lipnja

11.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 11. lipnja · Vidi više »

14. studenoga

14.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 14. studenoga · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 14. svibnja · Vidi više »

15. studenoga

15.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 15. studenoga · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 16. studenoga · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1759. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1768. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1781. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1783. · Vidi više »

18. kolovoza

18.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 18. kolovoza · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1805. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 1831. · Vidi više »

24. ožujka

24.

Novi!!: Alojz I., knez Lihtenštajna i 24. ožujka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Alojz I. Lihtenštajnski, Alojz I. od Lihtenštajna.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »