Brže od pregledniku!
58 odnosi: Antun Vramec, Austrija, Štefan Fuček, Željezno, Čakovec, Beč, Društvo hrvatskih književnika, Filologija, Gradišćanskohrvatski jezik, Gregurovec (Mihovljan), Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko zagorje, Institut za hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Juraj Damšić, Juraj Maljevec, Kajkavski književni jezik, Kajkavsko spravišče, Katarina Patačić, Ljubljana, Matica hrvatska, Mihalj Šilobod, Mihovljan, Mijo Lončarić, Murska Sobota, Njemačka, Pavao Skalić, Petar Berke, Povijest, Povijest književnosti, Prekomurski jezik, Protestantizam, Slavistika, Slovenija, Stjepan Konzul Istranin, Varaždin, Zagreb, 1. lipnja, 11. lipnja, 14. listopada, 1715., 1756., 1947., 1977., 1978., 1980., 1981., 1982., ..., 1983., 1986., 1990., 1991., 1996., 1997., 2005., 2012.. Proširite indeks (8 više) »
Antun Vramec
Antun Vramec (Ormož ili okolica, prije 9. lipnja 1538. – Varaždin, 1587.), hrvatski ljetopisac i vjerski pisac.
Novi!!: Alojz Jembrih i Antun Vramec · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Alojz Jembrih i Austrija · Vidi više »
Štefan Fuček
Štefan (Stjepan) Fuček (Fuchek) (Martinec Orehovički, o. 1690. – Krapina, 8. srpnja 1747.), hrvatski kajkavski pisac i rimokatolički svećenik.
Novi!!: Alojz Jembrih i Štefan Fuček · Vidi više »
Željezno
Željezno (njemački: Eisenstadt, mađarski: Kismarton, slovenski: Železno) je glavni grad Gradišća.
Novi!!: Alojz Jembrih i Željezno · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Alojz Jembrih i Čakovec · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Alojz Jembrih i Beč · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Alojz Jembrih i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Alojz Jembrih i Filologija · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Alojz Jembrih i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Gregurovec (Mihovljan)
Gregurovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Mihovljan, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Alojz Jembrih i Gregurovec (Mihovljan) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Alojz Jembrih i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Alojz Jembrih i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Alojz Jembrih i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Alojz Jembrih i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Alojz Jembrih i Jezikoslovlje · Vidi više »
Juraj Damšić
Juraj Damšić (u suvremenih latinskih dokumentima Georgius Damshicz, ili Domsitz) (Vorištan, 24. travnja, 1686. – Celindof, 26. veljače, 1755.) hrvatski (gradišćanski) je pisac i svećenik.
Novi!!: Alojz Jembrih i Juraj Damšić · Vidi više »
Juraj Maljevec
Juraj Maljevec (2. ožujka 1734. Perudina – 20. siječnja 1812. Varaždin), hrvatski katolički svećenik, kapucin, prevoditelj i duhovni pisac Potpisivao se je svojim redovničkim imenom Gregur, odnosno "p.
Novi!!: Alojz Jembrih i Juraj Maljevec · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Alojz Jembrih i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kajkavsko spravišče
Kajkavsko spravišče je društvo za širenje i unaprjeđivanje znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Alojz Jembrih i Kajkavsko spravišče · Vidi više »
Katarina Patačić
Katarina Patačić (rođena Keglević; Sveti Križ Začretje, 29. kolovoza 1745. – Varaždin, studeni 1811.) bila je hrvatska grofica koja je pisala poeziju.
Novi!!: Alojz Jembrih i Katarina Patačić · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Alojz Jembrih i Ljubljana · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Alojz Jembrih i Matica hrvatska · Vidi više »
Mihalj Šilobod
'''Mihalj Šilobod.''' Mihalj Šilobod-Bolšić (Sillobod) (Podgrađe Podokićko, 1. studenog, 1724. – Sveta Nedelja, 8. travnja, 1787.) hrvatski (kajkavski) je pisac, rimokatolički svećenik i matematičar, autor prve hrvatske aritmetike.
Novi!!: Alojz Jembrih i Mihalj Šilobod · Vidi više »
Mihovljan
Mihovljan je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Alojz Jembrih i Mihovljan · Vidi više »
Mijo Lončarić
Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.
Novi!!: Alojz Jembrih i Mijo Lončarić · Vidi više »
Murska Sobota
Murska Sobota (mađarski:Muraszombat, njemački:Olsnitz, prekomurski:Sobota) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Alojz Jembrih i Murska Sobota · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Alojz Jembrih i Njemačka · Vidi više »
Pavao Skalić
Pavao Skalić Naslovna stranica Skalićeva djela ''Epistemon enciklopedije...'' (''.
Novi!!: Alojz Jembrih i Pavao Skalić · Vidi više »
Petar Berke
Petar Berke (Globoko, Štrigova 1733. – Legrad 1798.), hrvatski katolički svećenik slovenskoga podrijetla iz Slovenske okrogline (Prekmurje).
Novi!!: Alojz Jembrih i Petar Berke · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Alojz Jembrih i Povijest · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Alojz Jembrih i Povijest književnosti · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Alojz Jembrih i Prekomurski jezik · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Alojz Jembrih i Protestantizam · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Alojz Jembrih i Slavistika · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Alojz Jembrih i Slovenija · Vidi više »
Stjepan Konzul Istranin
Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.
Novi!!: Alojz Jembrih i Stjepan Konzul Istranin · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Alojz Jembrih i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Alojz Jembrih i Zagreb · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1. lipnja · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Alojz Jembrih i 11. lipnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Alojz Jembrih i 14. listopada · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1715. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1756. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1947. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1986. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Alojz Jembrih i 1997. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Alojz Jembrih i 2005. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Alojz Jembrih i 2012. · Vidi više »
