Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Alpe

Indeks Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

139 odnosi: Albanija, Allgäu, Alpinizam, Alpska orogeneza, Antički Rim, Apeninski poluotok, Arena Sardona, Atlantski ocean, Austrija, Austrijske savezne zemlje, Auvergne-Rona-Alpe, Škotska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Švapska Jura, Švicarska, Švicarski kantoni, Ženeva, Ženevsko jezero, Ötzi, Ötztalske Alpe, Baden-Württemberg, Basel, Bavarska, Beč, Bečka šuma, Bellinzona, Bolzano (Italija), Chiasso, Dôme de Rochefort, Dolomit, Dolomiti, Donja Austrija, Drugi svjetski rat, Duino, Dunav, Elbrus, Eneida, Europa, Francuska, Francuske Predalpe, Francuski jezik, Furlanski jezik, Gaj Julije Cezar, Gorje, Gornja Austrija, Gotardski bazni tunel, Graz, Grenoble, Grossglockner, Hanibal, ..., Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Hoher Dachstein, Hospicij, Indoeuropski jezici, Indoeuropski prajezik, Innsbruck, Italija, Jadransko more, Južna Europa, Julijske Alpe, Jungfrau-Aletsch, Jursko gorje, Karlo Veliki, Kavkaz, Kavkaz (regija), Kelti, Konstantin I. Veliki, Kranj, Krš, Latenska kultura, Lavov, Ledenjak, Ledenjak Aletsch, Lihtenštajn, Ljubljana, Lugano, Luzern, Lyon, Maribor, Matterhorn, München, Milano, Mont Blanc, Napoleon Bonaparte, Navlaka, Nica, Njemačka, Njemački jezik, Okcitanski jezik, Oledba, Pašnjak, Pad, Panonska nizina, Pijemont, Pipin Mali, Planina, Planinski prijevoj, Planinski runolist, Pleistocen, Prijevoj, Prijevoj Furka, Prijevoj Simplon, Publije Vergilije Maron, Rasjed, Razvodnica, Relativna visina, Rhône, Rhône (ledenjak), Romanš, Romantizam, Salzburg, Savoja, Sedimentne stijene, Slovenija, Slovenski jezik, Srednja Europa, Sredozemno more, Starije kameno doba, Stijena, Talijanski jezik, Tektonika ploča, Ticino, Tirol (austrijska savezna zemlja), Torino, Trentino-Južni Tirol, Trident, Triglav (vrh), Trst, Tunel, Ural (gorje), Uri, Uri (kanton), Valais, Vapnenac, Verona, Wildspitze, Zapadna Europa, Zürich, Zimske olimpijske igre. Proširite indeks (89 više) »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Alpe i Albanija · Vidi više »

Allgäu

Allgäu (crveno) Slika dijela Allgäua iz balona na vrući zrak Allgäu (izgovara se) je regija u Švapskoj.

Novi!!: Alpe i Allgäu · Vidi više »

Alpinizam

Alpinizam je kompleks aktivnosti koje se u suštini svode na kretanja nepristupačnim i neuređenim planinskim predjelima i stijenama isključivo iz "športskih" (u smislu stila, brzine i dosega), estetskih i kontemplacijskih tj.

Novi!!: Alpe i Alpinizam · Vidi više »

Alpska orogeneza

Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.

Novi!!: Alpe i Alpska orogeneza · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Alpe i Antički Rim · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Alpe i Apeninski poluotok · Vidi više »

Arena Sardona

Arena Sardona ili Navlaka Glarus (njemački: Glarner Überschiebung) je najveća navlaka (povratni rasjed koji nastaje skoro horizontalnim padom površinskog tla) na Alpama koja se nalazi u istočnoj Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Arena Sardona · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Alpe i Atlantski ocean · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Alpe i Austrija · Vidi više »

Austrijske savezne zemlje

Austrija je savezna republika koju čini 9 saveznih zemalja (njem. Bundesländer).

Novi!!: Alpe i Austrijske savezne zemlje · Vidi više »

Auvergne-Rona-Alpe

Auvergne-Rona-Alpe je jedna od trinaest francuskih pokrajina, koja se prostire na istoku zemlje.

Novi!!: Alpe i Auvergne-Rona-Alpe · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Alpe i Škotska · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Alpe i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Švapska Jura

Topografska karta Švapske Jure Dolina Dunava kod Beurona Švapska Jura ili Švapska visoravan (njem.: Schwäbische Alb) je kršno- šumovito brdsko područje u jugozapadnoj Njemačkoj, najvećim dijelom u saveznoj državi Baden-Württemberg.

Novi!!: Alpe i Švapska Jura · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Alpe i Švicarska · Vidi više »

Švicarski kantoni

Nazivi švicarskih kantona na njemačkom jeziku. Kantoni u Švicarskoj čine prvu razinu podjele te zemlje.

Novi!!: Alpe i Švicarski kantoni · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Ženeva · Vidi više »

Ženevsko jezero

Ženevsko jezero (ili Lac de Genève; njem. Genfersee) je ledenjačko jezero u Švicarskoj (60%) i Francuskoj (40%).

Novi!!: Alpe i Ženevsko jezero · Vidi više »

Ötzi

Mjesto u blizini Similaunskog ledenjaka u Ötztalskim Alpama gdje je pronaden Ötzi Ötzi ili Ledeni čovjek, koji je živio prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991.

Novi!!: Alpe i Ötzi · Vidi više »

Ötztalske Alpe

Ötztalske Alpe (njem. Ötztaler Alpen, tal. Alpi Venoste) su planinski lanac na granici Italije i Austrije: prirodna su granica između te dvije države. Podno planine, prema jugozapadu ka Innsbrucku, protječe rijeka Inn. Najviši vrh tog planinskog masiva je Wildspitze (3774 m) koji je, poslije Grossglocknera, drugi po visini vrh u Austriji. U rujnu 1991. na obroncima masiva, između vrhova Similaun i Fineilspitze, pronađen je Ledeni čovjek ili Ötzi.

Novi!!: Alpe i Ötztalske Alpe · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Alpe i Baden-Württemberg · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Alpe i Basel · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Alpe i Bavarska · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Alpe i Beč · Vidi više »

Bečka šuma

Bečka šuma Bečka šuma (njem. Wienerwald) je niski šumoviti masiv na istoku Austrije u Donjoj Austriji.

Novi!!: Alpe i Bečka šuma · Vidi više »

Bellinzona

Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Alpe i Bellinzona · Vidi više »

Bolzano (Italija)

Bolzano/Bozen (njemački Bozen, talijanski Bolzano, ladinski Bulsan/Balsan, hrvatski također Bocen) je glavni grad autonomne pokrajine Južni Tirol, i najveći grad u kraju po broju stanovnika.

Novi!!: Alpe i Bolzano (Italija) · Vidi više »

Chiasso

Chiasso je grad na jugu Švicarske, u kantonu Ticino na granici s Italijom.

Novi!!: Alpe i Chiasso · Vidi više »

Dôme de Rochefort

Dôme de Rochefort je 4015 m visoka planina koja je dio prijevoja Grandes Jorasses.

Novi!!: Alpe i Dôme de Rochefort · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Alpe i Dolomit · Vidi više »

Dolomiti

Dolomiti ili Dolomitske Alpe (ladinski jezik: Dolomites; talijanski jezik: Dolomiti; furlanski jezik: Dolomitis) planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji.

Novi!!: Alpe i Dolomiti · Vidi više »

Donja Austrija

Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.

Novi!!: Alpe i Donja Austrija · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Alpe i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Duino

Duino (slo. Devin, njem. Thübein) je gradić na obali Jadranskog mora dio talijanske općine Duino-Aurisina u regiji Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Alpe i Duino · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Alpe i Dunav · Vidi više »

Elbrus

Elbrus, najviši europski i kavkaski vrh s 5642 metra visine.

Novi!!: Alpe i Elbrus · Vidi više »

Eneida

Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.

Novi!!: Alpe i Eneida · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Alpe i Europa · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Alpe i Francuska · Vidi više »

Francuske Predalpe

Francuske Predalpe su skupina subalpskog planinskog lanca srednje visine smještene neposredno pored zapadnog dijela francuskih Alpa.

Novi!!: Alpe i Francuske Predalpe · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Alpe i Francuski jezik · Vidi više »

Furlanski jezik

Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Novi!!: Alpe i Furlanski jezik · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Alpe i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Gorje

orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.

Novi!!: Alpe i Gorje · Vidi više »

Gornja Austrija

Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Alpe i Gornja Austrija · Vidi više »

Gotardski bazni tunel

Gotardski bazni tunel Zemljovid dionice Gotardski bazni tunel (njem. Gotthard-Basistunnel, fra. Tunnel de base du Saint-Gothard, tal. Galleria di base del San Gottardo; eng. Gotthard Base Tunnel), skraćeno GBT (GBT), željeznički tunel kroz švicarske Alpe koji je službeno otvoren 1. lipnja 2016. i ima zakazanu komercijalnu službu od 11.

Novi!!: Alpe i Gotardski bazni tunel · Vidi više »

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Novi!!: Alpe i Graz · Vidi više »

Grenoble

Grenoble je šesnaesti po veličini grad u Francuskoj, Grenoble se nalazi u povijesnoj regiji Dauphiné, u pokrajini Rona-Alpe, te je upravno središte departmana Isère.

Novi!!: Alpe i Grenoble · Vidi više »

Grossglockner

Grossglockner s visinom od 3798 m. i. J. visine je najviši vrh Austrije i najviši vrha Alpa istočno od prijevoja Brenner.

Novi!!: Alpe i Grossglockner · Vidi više »

Hanibal

Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.

Novi!!: Alpe i Hanibal · Vidi više »

Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva

Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.

Novi!!: Alpe i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Hoher Dachstein

Hoher Dachstein je krška planina, drugi najviši vrh Sjevernih krških Alpa.

Novi!!: Alpe i Hoher Dachstein · Vidi više »

Hospicij

Dječji hospicij u Sankt-Peterburgu Hospicij (lat. svratište, konačište) je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.

Novi!!: Alpe i Hospicij · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Alpe i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Alpe i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Alpe i Innsbruck · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Alpe i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Alpe i Jadransko more · Vidi više »

Južna Europa

date.

Novi!!: Alpe i Južna Europa · Vidi više »

Julijske Alpe

Istočne Julijske Alpe s Triglavom Julijske Alpe (tal. Alpi Giulie) su skupina planina u južnom dijelu Alpa.

Novi!!: Alpe i Julijske Alpe · Vidi više »

Jungfrau-Aletsch

Karta područja Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn (zaštićeno područje ocrtano crvenom linijom) Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn zaštićeno je planinsko područje u jugozapadnoj Švicarskoj, između kantona Bern i Valais.

Novi!!: Alpe i Jungfrau-Aletsch · Vidi više »

Jursko gorje

Zemljovid Jurskog gorja Jursko gorje ili Jura planinski je lanac smješten u srednjoj i zapadnoj Europi koji se uglavnom prostire na granici između Francuske i Švicarske Konfederacije, dužinom od 340km u obliku polumjeseca sjeverozapadno od Alpi.

Novi!!: Alpe i Jursko gorje · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Alpe i Karlo Veliki · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Alpe i Kavkaz · Vidi više »

Kavkaz (regija)

Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Alpe i Kavkaz (regija) · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Alpe i Kelti · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.

Novi!!: Alpe i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Kranj

Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Alpe i Kranj · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Alpe i Krš · Vidi više »

Latenska kultura

Mapa halštatske (žuto) i latenske kulture (zeleno) s imenima keltskih plemena. U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800. – 450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450.

Novi!!: Alpe i Latenska kultura · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Alpe i Lavov · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Alpe i Ledenjak · Vidi više »

Ledenjak Aletsch

Ledenjak Aletsch Ledenjak Aletsch je najveći ledenjak u Alpama.

Novi!!: Alpe i Ledenjak Aletsch · Vidi više »

Lihtenštajn

Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.

Novi!!: Alpe i Lihtenštajn · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Alpe i Ljubljana · Vidi više »

Lugano

Lugano (od latinskog Luganum) grad je na jugu Švicarske, u talijanskom kantonu Ticino, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Alpe i Lugano · Vidi više »

Luzern

Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Luzern · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Alpe i Lyon · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Alpe i Maribor · Vidi više »

Matterhorn

Matterhorn. Matterhorn (njemački), Monte Cervino (talijanski) ili Mont Cervin (francuski), je planina u planinskom lancu Alpa na granici između Švicarske i Italije, visine 4.478 metara.

Novi!!: Alpe i Matterhorn · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Alpe i München · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Alpe i Milano · Vidi više »

Mont Blanc

Mont BlancMont Blanc je alpski masiv planinskog sustava Alpa najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Europi, na 4810 metara nadmorske visine.

Novi!!: Alpe i Mont Blanc · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Alpe i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Navlaka

Navlaka u Kini; stariji (lijevi, plavi i crveni) rasjed iznad mlađeg (desni, smeđi) Navlaka je u geologiji reversni rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa.

Novi!!: Alpe i Navlaka · Vidi više »

Nica

Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.

Novi!!: Alpe i Nica · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Alpe i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Alpe i Njemački jezik · Vidi više »

Okcitanski jezik

okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.

Novi!!: Alpe i Okcitanski jezik · Vidi više »

Oledba

Karta pokazuje oledbu Japana prije 20,000 godina. Oledba ili glacijacija (zaleđivanje) (za koju se ponekad koristi izraz glacijalno razdoblje, označavajući posebno razdoblje određene ere, kao i proces visokoglacijalne aktivnosti), često nazivana i ledeno doba, geološki je fenomen tijekom kojega se masovni ledeni pokrov formira na Arktiku i Antarktiku te prodire prema ekvatoru.

Novi!!: Alpe i Oledba · Vidi više »

Pašnjak

Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.

Novi!!: Alpe i Pašnjak · Vidi više »

Pad

Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.

Novi!!: Alpe i Pad · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Alpe i Panonska nizina · Vidi više »

Pijemont

Piemont (tal. (Regione) Piemonte), regija je u sjeverozapadnoj Italiji, s triju strana okružena Alpama.

Novi!!: Alpe i Pijemont · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Alpe i Pipin Mali · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Alpe i Planina · Vidi više »

Planinski prijevoj

Prijevoj Planinski prijevoj je ulegnuti dio planine ili grebena, a obično kroz kojeg vodi put ili cesta od jedne strane planine do druge.

Novi!!: Alpe i Planinski prijevoj · Vidi više »

Planinski runolist

Planinski runolist (krški runolist, lat. Leontopodium nivale subsp. alpinum; sin. Leontopodium alpinum; bazionim: Gnaphalium leontopodium) je jedan od najpoznatijih europskih planinskih biljaka.

Novi!!: Alpe i Planinski runolist · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Alpe i Pleistocen · Vidi više »

Prijevoj

Prijevoj ili apofonija glasovna je promjena u kojoj se izmjenjuju ("previjaju") samoglasnici u osnovi srodnih riječi.

Novi!!: Alpe i Prijevoj · Vidi više »

Prijevoj Furka

Furkapass je visokoplaninski cestovni prijevoj u švicarskim Alpama na nadmorskoj visini od 2436 metara koji spaja Gletsch i Valais s Realpom u kantonu Uri.

Novi!!: Alpe i Prijevoj Furka · Vidi više »

Prijevoj Simplon

Prijevoj Simplon Simplonski pijevoj (tal. Passo del Sempione) je 2008 metara visok planinski prijevoj između Peninskih i Lepontinskih Alpa u Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Prijevoj Simplon · Vidi više »

Publije Vergilije Maron

Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.

Novi!!: Alpe i Publije Vergilije Maron · Vidi više »

Rasjed

Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).

Novi!!: Alpe i Rasjed · Vidi više »

Razvodnica

Razvodnica je pojas koji odvaja dva porječja ili dva slijeva.

Novi!!: Alpe i Razvodnica · Vidi više »

Relativna visina

Popocatépetl Relativna visina je razlika između apsolutnih visina dviju točaka na Zemljnoj površini.

Novi!!: Alpe i Relativna visina · Vidi više »

Rhône

Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.

Novi!!: Alpe i Rhône · Vidi više »

Rhône (ledenjak)

2008. 2005. 1900. 1870. Ledenjak Rhône je izvor rijeke Rhône i jedan od glavnih dotoka Ženevskog jezera a nalazi se na samom istočnom dijelu kantona Valais u Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Rhône (ledenjak) · Vidi više »

Romanš

Romanš (ISO 639-3: roh; retoromanski; romansh, rumantsch, pomansch, romanche, rhaeto-romansch), retoromanski jezik kojim (prema popisu iz 2000.) govori oko 60 000 Retoromana u Švicarskoj (od čega njih oko 35 000 kao glavni jezik).

Novi!!: Alpe i Romanš · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Alpe i Romantizam · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Alpe i Salzburg · Vidi više »

Savoja

Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.

Novi!!: Alpe i Savoja · Vidi više »

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Novi!!: Alpe i Sedimentne stijene · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Alpe i Slovenija · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Alpe i Slovenski jezik · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Alpe i Srednja Europa · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Alpe i Sredozemno more · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Alpe i Starije kameno doba · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Alpe i Stijena · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Alpe i Talijanski jezik · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Alpe i Tektonika ploča · Vidi više »

Ticino

Kanton Ticino (lokalni dijalekt: Tesìn; njemački, francuski i retoromanski: Tessin) ili službeno Republika i Kanton Ticino (Repubblica e Cantone Ticino) je najjužniji kanton u Švicarskoj.

Novi!!: Alpe i Ticino · Vidi više »

Tirol (austrijska savezna zemlja)

Tirol je austrijska savezna zemlja (njem. Bundesland).

Novi!!: Alpe i Tirol (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Alpe i Torino · Vidi više »

Trentino-Južni Tirol

Trentino-Južni Tirol (njemački i ladinski: Trentino-Südtirol, talijanski: Trentino-Alto Adige) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Novi!!: Alpe i Trentino-Južni Tirol · Vidi više »

Trident

Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.

Novi!!: Alpe i Trident · Vidi više »

Triglav (vrh)

Triglav Triglav Triglav, je najviši planinski vrh u Sloveniji i Julijskih Alpa - visok je 2864 metra.

Novi!!: Alpe i Triglav (vrh) · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Alpe i Trst · Vidi više »

Tunel

Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.

Novi!!: Alpe i Tunel · Vidi više »

Ural (gorje)

Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.

Novi!!: Alpe i Ural (gorje) · Vidi više »

Uri

* Uri (kanton), Švicarski kanton.

Novi!!: Alpe i Uri · Vidi više »

Uri (kanton)

Kanton Uri je kanton u središnjoj Švicarskoj, glavni grad ovog kantona je gradić Altdorf.

Novi!!: Alpe i Uri (kanton) · Vidi više »

Valais

Valais / Wallis je kanton smješten na jugu Švicarske s 298.580 stanovnika (2007).

Novi!!: Alpe i Valais · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Alpe i Vapnenac · Vidi više »

Verona

Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.

Novi!!: Alpe i Verona · Vidi više »

Wildspitze

Wildspitze je planina u Austriji, u saveznoj državi Tirolu.

Novi!!: Alpe i Wildspitze · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Alpe i Zapadna Europa · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Alpe i Zürich · Vidi više »

Zimske olimpijske igre

Gradovi i države u kojima su održane zimske olimpijske igre Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima.

Novi!!: Alpe i Zimske olimpijske igre · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »