Brže od pregledniku!
20 odnosi: Điriš, Šikloš, Šikloška mikroregija, Šokci, Baranjska županija, Bugari u Mađarskoj, Drava, Esterházy, Grdiša, Harkanj, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska, Kešeriš, Mađari, Mađarska, Maća, Oldince, Rastince, Romi u Mađarskoj, Torjanci.
Điriš
Điriš (mađ. Gyűrűspuszta) je zaselak na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Semartin i Điriš · Vidi više »
Šikloš
Šikloš (mađ. Siklós, srp. Шиклош) je grad u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Šikloš · Vidi više »
Šikloška mikroregija
Šikloška mikroregija (mađ. Siklósi kistérség) je mikroregija u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Šikloška mikroregija · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Semartin i Šokci · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Baranjska županija · Vidi više »
Bugari u Mađarskoj
Bugari su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Bugari u Mađarskoj · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Semartin i Drava · Vidi više »
Esterházy
Grb obitelji Esterházy Esterházy, mađarska velikaška obitelj porijeklom iz plemena Salomon.
Novi!!: Semartin i Esterházy · Vidi više »
Grdiša
Grdiša Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (stari hrvatskih naziv "Gradišće") (mađ. Gordisa) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Grdiša · Vidi više »
Harkanj
Zračni snimak. Harkanj Pečuh, 29.
Novi!!: Semartin i Harkanj · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Semartin i Hrvatska · Vidi više »
Kešeriš
Kešeriš ili Kesulija (mađ. Keselyősfapuszta) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Kešeriš · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Semartin i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Semartin i Mađarska · Vidi više »
Maća
Maća Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Matty) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Maća · Vidi više »
Oldince
Oldince ili Olnica Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Old) su pogranično selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Oldince · Vidi više »
Rastince
Rastince Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Egyházasharaszti, nje. Harsting) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Rastince · Vidi više »
Romi u Mađarskoj
Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Semartin i Romi u Mađarskoj · Vidi više »
Torjanci
Torjanci je naselje u općini Petlovac u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Semartin i Torjanci · Vidi više »
