Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ana Vilenica

Indeks Ana Vilenica

Ana Vilenica (Rijeka, 16. srpnja 1978.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

33 odnosi: Dolina sunca (telenovela), Duh u močvari (2006.), Film, Glumac, Gori vatra, Hrvatska, Jacques Houdek, Kazalište, Kud puklo da puklo (televizijska serija), Lea i Darija (2011.), Mamutica (televizijska serija), Ponos Ratkajevih, Prava žena (televizijska serija), Rijeka, Televizija, Tvoje lice zvuči poznato, Zvijezde pjevaju, 16. srpnja, 1978., 1999., 2003., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013., 2015., 2016., 2017., 2018..

Dolina sunca (telenovela)

Dolina sunca je hrvatska telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković.

Novi!!: Ana Vilenica i Dolina sunca (telenovela) · Vidi više »

Duh u močvari (2006.)

Duh u močvari je film redatelja Branka Ištvančića iz 2006.

Novi!!: Ana Vilenica i Duh u močvari (2006.) · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Ana Vilenica i Film · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Ana Vilenica i Glumac · Vidi više »

Gori vatra

Gori vatra je igrani film bosanskohercegovačkog redatelja Pjera Žalice.

Novi!!: Ana Vilenica i Gori vatra · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ana Vilenica i Hrvatska · Vidi više »

Jacques Houdek

Jacques Houdek (14. travnja 1981., Zagreb) je hrvatski pjevač mlade generacije, nadimka 'Gospodin Glas'.

Novi!!: Ana Vilenica i Jacques Houdek · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Ana Vilenica i Kazalište · Vidi više »

Kud puklo da puklo (televizijska serija)

Kud puklo da puklo je hrvatska telenovela.

Novi!!: Ana Vilenica i Kud puklo da puklo (televizijska serija) · Vidi više »

Lea i Darija (2011.)

Lea i Darija je hrvatski biografski dramski film iz 2011.

Novi!!: Ana Vilenica i Lea i Darija (2011.) · Vidi više »

Mamutica (televizijska serija)

Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008.

Novi!!: Ana Vilenica i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »

Ponos Ratkajevih

Ponos Ratkajevih je povijesna telenovela producentske tvrtke AVA.

Novi!!: Ana Vilenica i Ponos Ratkajevih · Vidi više »

Prava žena (televizijska serija)

Prava žena hrvatska je telenovela autora Jelene Veljače, Nataše Buljan i Mila de Grisogona.

Novi!!: Ana Vilenica i Prava žena (televizijska serija) · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ana Vilenica i Rijeka · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. NTSC-PAL-SECAM sustavi u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijem pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Ana Vilenica i Televizija · Vidi više »

Tvoje lice zvuči poznato

Tvoje lice zvuči poznato je hrvatski plesno-pjevački show baziran na originalnoj nizozemskoj verziji Your face sounds familiar.

Novi!!: Ana Vilenica i Tvoje lice zvuči poznato · Vidi više »

Zvijezde pjevaju

Zvijezde pjevaju je hrvatska zabavno-pjevačka televizijska emisija čiji su voditelji Barbara Kolar i Duško Ćurlić.

Novi!!: Ana Vilenica i Zvijezde pjevaju · Vidi više »

16. srpnja

16.

Novi!!: Ana Vilenica i 16. srpnja · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Ana Vilenica i 1978. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Ana Vilenica i 1999. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ana Vilenica i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ana Vilenica i 2004. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ana Vilenica i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ana Vilenica i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ana Vilenica i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Ana Vilenica i 2009. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Ana Vilenica i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ana Vilenica i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Ana Vilenica i 2013. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Ana Vilenica i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ana Vilenica i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ana Vilenica i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. je osma godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ana Vilenica i 2018. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »