Brže od pregledniku!
78 odnosi: Abasidi, Aleksandar Veliki, Ankara, Antanta, Armenska visoravan, Asirija, Atalidi, Azija, Azija (rimska provincija), İzmir, Četvrti križarski rat, Çatal Höyük, Babilonija, Bagdadska željeznica, Bajazid I., Bajazid II., Beglerbeg, Bitka kod Timbre, Bizant, Civilizacija, Egejsko more, Göbekli Tepe, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Grčko-turski rat (1919. – 1922.), Hacilar, Hetiti, Istok, Kraljevina Grčka, Kraljevina Makedonija, Levant, Lidija, Mala Azija, Mersin, Mlađe kameno doba, Mongoli, Mramorno more, Mustafa Kemal Atatürk, Nicejsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Partsko Carstvo, Perzijski zaljev, Prapovijest, Primirje iz Mudrosa, Rimsko Carstvo, Seldžuci, Selim I., Srednji istok, Sredozemlje, Stepska klima, ..., Sultan, Timur, Trapezuntsko Carstvo, Troja, Turci, Turska, Turski jezik, Vojna enciklopedija, Zapadno Rimsko Carstvo, 11. stoljeće, 1204., 1242., 1260., 1299., 1402., 15. svibnja, 1832., 1918., 1919., 1920., 197. pr. Kr., 2. svibnja, 2. tisućljeće pr. Kr., 289. pr. Kr., 3. tisućljeće pr. Kr., 395., 547. pr. Kr., 668.. Proširite indeks (28 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Novi!!: Anatolija i Abasidi · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Anatolija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Ankara
Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.
Novi!!: Anatolija i Ankara · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Anatolija i Antanta · Vidi više »
Armenska visoravan
Armenska visoravan Armenska visoravan (arm. Հայկական լեռնաշխարհ) – središnje planinsko područje, od tri planinska područja u sjevernom dijelu Bliskog istoka.
Novi!!: Anatolija i Armenska visoravan · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Anatolija i Asirija · Vidi više »
Atalidi
Novac s ukovanim grbom Pergamske dinastije. Atalidi su bili helenistička vladarska kuća koja je od 282. do 133. pr. Kr. vladala gradom Pergamom i istoimenim kraljevstvom.
Novi!!: Anatolija i Atalidi · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Anatolija i Azija · Vidi više »
Azija (rimska provincija)
Rimsko Carstvo cca. 125. na kome je Azija označena crveno. Azija (Asia), poznata i kao Azijana (Asiana) bila je rimska provincija smještena na području zapadne Male Azije.
Novi!!: Anatolija i Azija (rimska provincija) · Vidi više »
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Novi!!: Anatolija i İzmir · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Anatolija i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Çatal Höyük
Çatal Höyük (turski za "Humak vilice") je arheološki lokalitet neolitičkog naselja u južnoj Anatoliji (jugositočno od grada Konya) iz oko 7400.
Novi!!: Anatolija i Çatal Höyük · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Anatolija i Babilonija · Vidi više »
Bagdadska željeznica
Bagdadska željeznica (turski: Bağdat Demiryolu, njemački: Bagdadbahn, francuski: Chemin de Fer Impérial Ottoman de Baghdad) 1600 km duga željeznička pruga u Osmanskom Carstvu, građena u razdoblju od 1903.
Novi!!: Anatolija i Bagdadska željeznica · Vidi više »
Bajazid I.
Bajazid I. Bajazid I. (oko 1354. – 1403.), osmanski sultan.
Novi!!: Anatolija i Bajazid I. · Vidi više »
Bajazid II.
Bajazid II.
Novi!!: Anatolija i Bajazid II. · Vidi više »
Beglerbeg
Beglerbeg (tur. beylerbeyi: beg begova, gospodar nad gospodarom; mn. beglerbegovi, beglerbezi).
Novi!!: Anatolija i Beglerbeg · Vidi više »
Bitka kod Timbre
Bitka kod Timbre (547. pr. Kr.) je bila odlučujuća bitka između lidijskog kralja Kreza i perzijskog vladara Kira Velikog.
Novi!!: Anatolija i Bitka kod Timbre · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Anatolija i Bizant · Vidi više »
Civilizacija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.
Novi!!: Anatolija i Civilizacija · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Anatolija i Egejsko more · Vidi više »
Göbekli Tepe
Göbekli Tepe (turski za "trbušasto brdo") je arheološki lokalitet mezolitičkog svetišta na brdu u jugoistočnoj Anatoliji, u današnjoj Turskoj, oko 15 km sjeveroistočno od grada Şanlıurfa (bivši Urfa) i 95 km od rijeke Eufrat.
Novi!!: Anatolija i Göbekli Tepe · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Anatolija i Grčki jezik · Vidi više »
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.
Novi!!: Anatolija i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »
Grčko-turski rat (1919. – 1922.)
Grčko-turski rat vođen od svibnja 1919. do listopada 1922., neki ga zovu Rat u Maloj Aziji, ili Grčkom kampanjom u Turskom ratu za nezavisnost.
Novi!!: Anatolija i Grčko-turski rat (1919. – 1922.) · Vidi više »
Hacilar
Firenci) Hacilar je telsko naselje s devet slojeva u središnjoj Anatoliji (današnja Turska, oko 25 km jugozapadno od Burdura).
Novi!!: Anatolija i Hacilar · Vidi više »
Hetiti
Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.
Novi!!: Anatolija i Hetiti · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Anatolija i Istok · Vidi više »
Kraljevina Grčka
Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.
Novi!!: Anatolija i Kraljevina Grčka · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Anatolija i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Levant
Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.
Novi!!: Anatolija i Levant · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Anatolija i Lidija · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Anatolija i Mala Azija · Vidi više »
Mersin
Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina, grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.
Novi!!: Anatolija i Mersin · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Anatolija i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Novi!!: Anatolija i Mongoli · Vidi više »
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Novi!!: Anatolija i Mramorno more · Vidi više »
Mustafa Kemal Atatürk
Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).
Novi!!: Anatolija i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »
Nicejsko Carstvo
Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.
Novi!!: Anatolija i Nicejsko Carstvo · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Anatolija i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Anatolija i Partsko Carstvo · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Anatolija i Perzijski zaljev · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Anatolija i Prapovijest · Vidi više »
Primirje iz Mudrosa
Primirje iz Mudrosa (tur.: Mondros Ateşkes Antlaşması) je naziv za sporazum o prekidu vatre potpisan 30. listopada 1918. između Osmanskog Carstva i Velike Britanije kao predstavnika Antante potpisan u luci Mudros na egejskom otoku Lemnosu.
Novi!!: Anatolija i Primirje iz Mudrosa · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Anatolija i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Anatolija i Seldžuci · Vidi više »
Selim I.
Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.
Novi!!: Anatolija i Selim I. · Vidi više »
Srednji istok
Tradicionalni Srednji istok i Veliki Srednji istok prema G8. Srednji istok je povijesna i kulturna subregija Afroeuroazije koja tradicionalno obuhvaća zemlje ili regije u jugozapadnoj Aziji zajedno s Egiptom.
Novi!!: Anatolija i Srednji istok · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Anatolija i Sredozemlje · Vidi više »
Stepska klima
Stepska klima (oznaka BS) prema Köppenovoj klasifikaciji predstavlja jedan od dva osnovna tipa suhih klima.
Novi!!: Anatolija i Stepska klima · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Anatolija i Sultan · Vidi više »
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Novi!!: Anatolija i Timur · Vidi više »
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Novi!!: Anatolija i Trapezuntsko Carstvo · Vidi više »
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Novi!!: Anatolija i Troja · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Anatolija i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Anatolija i Turska · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Anatolija i Turski jezik · Vidi više »
Vojna enciklopedija
Vojna enciklopedija je vojno djelo koje je nastalo u SFRJ i objavljivano u dva navrata, od 1958. do 1969. i 1970. do 1976. (kasnije izdanje je ponovo tiskano 1985.).
Novi!!: Anatolija i Vojna enciklopedija · Vidi više »
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Novi!!: Anatolija i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 11. stoljeće · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1204. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1242. · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: Anatolija i 1260. · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1299. · Vidi više »
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Novi!!: Anatolija i 1402. · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Anatolija i 15. svibnja · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1832. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 1920. · Vidi više »
197. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 197. pr. Kr. · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Anatolija i 2. svibnja · Vidi više »
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 2. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
289. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 289. pr. Kr. · Vidi više »
3. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
395.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 395. · Vidi više »
547. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 547. pr. Kr. · Vidi više »
668.
Bez opisa.
Novi!!: Anatolija i 668. · Vidi više »
