Brže od pregledniku!
102 odnosi: Asteroidi, Astronomija, Željeznička vozila, Čazma, Bakar (grad), Banovina Hrvatska, BŠ-72 Andrija Mohorovičić, Brzina, Bura, Ciklona, Doktor, Epicentar, Filozofija, Fizika, Flota, Geofizika, Gimnazija, Gradec (Zagreb), Grmljavina, Hiperbola (krivulja), Hipocentar, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ratna mornarica, Jastrebarsko, Kilometar na sat, Klasična gimnazija u Zagrebu, Klima, Krš, Matematika, Meridijan, Messina, Metar, Metar u sekundi, Meteorološka postaja, Meteorologija, Mirogoj, Mjerenje, Mjerni instrument, Mohorovičić, Mohorovičić (krater), Mohorovičićev diskontinuitet, Nefoskop, Njemački jezik, Novska, Oblaci, Oborina, Ocean, Opatija, ..., Osijek, Pariz, Pokuplje, Pokupsko, Potenciranje, Potres, Prag, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Ratni brod, Rijeka, Seizmograf, Seizmologija, Sinoptička meteorologija, Sovjetski Savez, Stopa opadanja temperature u troposferi, Sveučilište u Zagrebu, Tornado kod Novske 1892., Tuča, Vjetar, Volosko, Zagreb, Zemlja, Zemljina jezgra, Zemljina kora, Znanost, Zvijezda, 18. prosinca, 1857., 1875., 1879., 1880., 1882., 1887., 1889., 1891., 1892., 1893., 1898., 1899., 19. stoljeće, 1901., 1909., 1910., 1917., 1918., 1921., 1922., 1936., 1996., 20. stoljeće, 23. siječnja, 8422 Mohorovičić. Proširite indeks (52 više) »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Asteroidi · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Astronomija · Vidi više »
Željeznička vozila
HŽ 2062 Teretni vagoni Specijalno željezničko vozilo Vagoni cisterne Željeznička vozila su vozila koja se kreću po tračnicama, predviđena da vuku ili budu vučena od strane vučnih vozila (u ovu vrstu vozila ne spadaju tramvaji).
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Željeznička vozila · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Čazma · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Bakar (grad) · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Banovina Hrvatska · Vidi više »
BŠ-72 Andrija Mohorovičić
BŠ-72 Andrija Mohorovičić je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i BŠ-72 Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Brzina · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Bura · Vidi više »
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Ciklona · Vidi više »
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Doktor · Vidi više »
Epicentar
Epicentar je mjesto na Zemljinoj površini izravno iznad hipocentra ili žarišta potresa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Epicentar · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Fizika · Vidi više »
Flota
Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Flota · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Geofizika · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Gimnazija · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Grmljavina · Vidi više »
Hiperbola (krivulja)
Definicija hiperbole pomoću udaljenosti od dviju čvrstih točaka, fokusa F1 i F2. Hiperbola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hiperbola (krivulja) · Vidi više »
Hipocentar
Hipocentar ili žarište je naziv za mjesto nastanka potresa u Zemljinoj unutrašnjosti.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hipocentar · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Jastrebarsko · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Kilometar na sat · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Klima · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Krš · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Matematika · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Meridijan · Vidi više »
Messina
Messina je grad u Italiji, treći po veličini grad na Siciliji i glavni grad istoimene pokrajine na jugu Italije.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Messina · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Metar u sekundi · Vidi više »
Meteorološka postaja
Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Meteorološka postaja · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Meteorologija · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mirogoj · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mjerenje · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mjerni instrument · Vidi više »
Mohorovičić
* Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.), hrvatski znanstveni radnik na području meteorologije i seizmologije.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mohorovičić · Vidi više »
Mohorovičić (krater)
Mohorovičić je Mjesečev udarni krater koji se nalazi s nama nevidljive strane Mjeseca.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mohorovičić (krater) · Vidi više »
Mohorovičićev diskontinuitet
Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: '''Mohorovičićev diskontinuitet''' - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannin diskontinuitet Stijene ordovicijske starosti iz Mohorovičićevog diskontinuiteta danas na površini u nacionalnom parku Gros Morne, Newfoundland, Kanada Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Mohorovičićev diskontinuitet · Vidi više »
Nefoskop
Nefoskop. Ogledalo s ružom vjetrova na nefoskopu. Nefoskop (grč. νέφος: oblak) je sprava ili mjerni instrument za mjerenje smjera i brzine gibanja oblaka.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Nefoskop · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Njemački jezik · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Novska · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Oblaci · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Oborina · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Ocean · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Opatija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Osijek · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Pariz · Vidi više »
Pokuplje
Pokuplje je mikroregija u Hrvatskoj, Pokupljem se naziva područje sljeva rijeke Kupe i široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe, te njenih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Pokuplje · Vidi više »
Pokupsko
Pokupsko je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Pokupsko · Vidi više »
Potenciranje
Potenciranje je aritmetička operacija, koja se svodi na množenje argumenta sa samim sobom ako je eksponent pozitivni cijeli broj.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Potenciranje · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Potres · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Prag · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Ratni brod
nosača zrakoplova USS ''Abraham Lincoln''Ratni brod je opći naziv za brodove upisane u flotnu listu ratne mornarice neke države.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Ratni brod · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Rijeka · Vidi više »
Seizmograf
troosni seizmograf. vremenu. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmograf (grč. σεισμός: potres + graf) je mjerni instrument kojim se mjere i bilježe pomaci tla tijekom potresa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Seizmograf · Vidi više »
Seizmologija
Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Seizmologija · Vidi više »
Sinoptička meteorologija
meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Sinoptička meteorologija je grana meteorologije koja se bavi analizom i prognozom vremena na temelju prizemnih i visinskih podataka o stanju atmosfere na širem području, koristeći se numeričkim metodama.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Sinoptička meteorologija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stopa opadanja temperature u troposferi
Emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane krivulje) i vlažnih adijabata (isprekidane krivulje), u skladu s tlakom i temperaturom Stopa opadanja temperature u troposferi označava da temperatura troposfere opada s povećanjem nadmorske visine.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Stopa opadanja temperature u troposferi · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tornado kod Novske 1892.
Tornado kod Novske 1892.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Tornado kod Novske 1892. · Vidi više »
Tuča
Padanje tuče. Tuča je promjera obično između od 5 do 50 milimetara. Tuča (također i krupa ili grȁd) jest najkrupnija vrsta padalina koja dolazi iz atmosfere.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Tuča · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Vjetar · Vidi više »
Volosko
Volosko Volosko je manje ribarsko i turističko mjesto na Kvarneru, udaljeno oko 2 kilometra sjeverno od središta Opatije.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Volosko · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Zagreb · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Zemlja · Vidi više »
Zemljina jezgra
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Jezgra je središnji dio Zemljine unutrašnjosti koja je izgrađena od tekućeg vanjskog i čvrstog unutarnjeg dijela.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Zemljina jezgra · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Zemljina kora · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Znanost · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i Zvijezda · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 18. prosinca · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1857. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1875. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1880. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1882. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1893. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 19. stoljeće · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1901. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1910. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1918. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1922. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1936. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 1996. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 20. stoljeće · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 23. siječnja · Vidi više »
8422 Mohorovičić
8422 Mohorovičić je asteroid s periodom ophoda oko Sunca od 5 godina i 38 dana.
Novi!!: Andrija Mohorovičić i 8422 Mohorovičić · Vidi više »
