Brže od pregledniku!
28 odnosi: Divlja liga, Dubrovnik, Euroliga 2005./06. (vaterpolo), Europski superkup (vaterpolo), Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010., Hrvatska, Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Kup Hrvatske u vaterpolu, LEN Liga prvaka 2017./18., Olympiakos Pirej (vaterpolo), Pirej, Prva hrvatska vaterpolska liga, Svjetska liga u vaterpolu 2009., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019., Vaterpolo, Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., 1986., 2006., 2007., 4. siječnja.
Divlja liga
FUN H20 Mlini proslavlja naslov pobjednika Divlje lige 2014. ispred Crkve sv. Vlaha Završnica Divlje lige u Portu 2014. Divlja liga je u Hrvatskoj pa i u svijetu najpoznatije amatersko vaterpolsko prvenstvo koje se odvija na dubrovačkim plažama i kupalištima.
Novi!!: Andro Bušlje i Divlja liga · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Andro Bušlje i Dubrovnik · Vidi više »
Euroliga 2005./06. (vaterpolo)
Turnir završne četvorice najboljih klubova se održao u Dubrovniku, 19.
Novi!!: Andro Bušlje i Euroliga 2005./06. (vaterpolo) · Vidi više »
Europski superkup (vaterpolo)
Superkup je europski vaterpolski trofej, za kojeg su se prije natjecali dva kluba, pobjednik Kupa europskih prvaka i pobjednik Kupa pobjednika kupova.
Novi!!: Andro Bušlje i Europski superkup (vaterpolo) · Vidi više »
Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010.
Utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske prvog dana natjecanja Vaterpolsko EP 2010. održalo se u Zagrebu od 29. kolovoza do 11. rujna 2010. godine u športskom parku Mladost.
Novi!!: Andro Bušlje i Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb 2010. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andro Bušlje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u sportu vaterpolu.
Novi!!: Andro Bušlje i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »
Kup Hrvatske u vaterpolu
Kup Hrvatske u vaterpolu se igra od 1992.
Novi!!: Andro Bušlje i Kup Hrvatske u vaterpolu · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2017./18.
LEN Liga prvaka (eng. LEN Champions League) za 2017./18.
Novi!!: Andro Bušlje i LEN Liga prvaka 2017./18. · Vidi više »
Olympiakos Pirej (vaterpolo)
Vidi članak Olympiakos CFP za sportsko društvo "Olympiakos" Olympiakos je grčki vaterpolo klub iz Pireja.
Novi!!: Andro Bušlje i Olympiakos Pirej (vaterpolo) · Vidi više »
Pirej
Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.
Novi!!: Andro Bušlje i Pirej · Vidi više »
Prva hrvatska vaterpolska liga
Prva hrvatska vaterpolo liga predstavlja najviši rang vaterpolskog prvenstva Hrvatske.
Novi!!: Andro Bušlje i Prva hrvatska vaterpolska liga · Vidi više »
Svjetska liga u vaterpolu 2009.
Svjetska liga u vaterpolu 2009., osmo izdanje ovog svakogodišnjeg natjecanja pod okriljem FINA-e. Nakon kontinentalnih izlučnih natjecanja završni turnir (Final 8) održan je od 16. do 21. lipnja u Podgorici, Crna Gora.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetska liga u vaterpolu 2009. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.
Svjetsko vaterpolsko prvenstvo 2007.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. se održalo od 20. srpnja do 1. kolovoza u Rimu.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011. održavalo se od 18. do 30. srpnja u Šangaju u okviru 14.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013. održano je od 22. srpnja do 3. kolovoza u Barceloni u okviru 15.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015. održalo se od 27. srpnja do 8. kolovoza u Kazanju u Rusiji u okviru 16.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017. održano je od 17. do 29. srpnja 2017. godine u Budimpešti, u Mađarskoj, u okviru 17.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019. održano je 2019.
Novi!!: Andro Bušlje i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019. · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Andro Bušlje i Vaterpolo · Vidi više »
Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.
Vaterpolski turnir na MI 2013. održan je od 19. do 26. lipnja na bazenu Macita Ozcana u Mersinu u Turskoj.
Novi!!: Andro Bušlje i Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Andro Bušlje i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Andro Bušlje i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Andro Bušlje i 1986. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Andro Bušlje i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Andro Bušlje i 2007. · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Andro Bušlje i 4. siječnja · Vidi više »
