Brže od pregledniku!
21 odnosi: Dubravka Šuica, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Endokrinologija, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Imotica, Ministar, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Zdravstvo, 17. svibnja, 1960., 1993., 1997., 1998., 2001., 2003., 2009..
Dubravka Šuica
Dubravka Šuica (Dubrovnik, 20. svibnja 1957.) hrvatska političarka (HDZ), potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, gradonačelnica Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2009. U tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru (2000. – 2011.) Godine 2013.
Novi!!: Andro Vlahušić i Dubravka Šuica · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Andro Vlahušić i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Andro Vlahušić i Dubrovnik · Vidi više »
Endokrinologija
Endokrinologija se klasično definira kao znanost o žlijezdama s unutrašnjim izlučivanjem i njihovim proizvodima - hormonima.
Novi!!: Andro Vlahušić i Endokrinologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andro Vlahušić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Andro Vlahušić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Andro Vlahušić i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Andro Vlahušić i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Andro Vlahušić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Imotica
Imotica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Andro Vlahušić i Imotica · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Andro Vlahušić i Ministar · Vidi više »
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
Ministarstvo zdravstva (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske), središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva.
Novi!!: Andro Vlahušić i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Andro Vlahušić i Zdravstvo · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: Andro Vlahušić i 17. svibnja · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Andro Vlahušić i 1960. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Andro Vlahušić i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Andro Vlahušić i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Andro Vlahušić i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Andro Vlahušić i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Andro Vlahušić i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Andro Vlahušić i 2009. · Vidi više »
