Brže od pregledniku!
26 odnosi: Atletika, Bacanje kladiva, Berlin, Cottbus, Debrecin, Europsko prvenstvo u atletici – Amsterdam 2016., Europsko prvenstvo u atletici – Barcelona 2010., Europsko prvenstvo u atletici – Helsinki 2012., Europsko prvenstvo u atletici – Zürich 2014., Hrvatska, Kina, Njemačka, Peking, Poljska, Portugal, Split, Stuttgart, Svjetsko prvenstvo u atletici 2009., Svjetsko prvenstvo u atletici 2013., Svjetsko prvenstvo u atletici 2015., Svjetsko prvenstvo u atletici 2017., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., 1985., 2009., 8. kolovoza.
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Atletika · Vidi više »
Bacanje kladiva
John Flanagan na olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine Bacanje kladiva (engleski hammer throwing, njemački Hammerwurf, francuski lancement du marteau, ruski метание молота) je jedna od atletskih bacačkih disciplina.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Bacanje kladiva · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Berlin · Vidi više »
Cottbus
Cottbus (lužičkosrpski: Chośebuz) njemački je grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice, oko 125 km jugoistočno od Berlina.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Cottbus · Vidi više »
Debrecin
Debrecin, Debrcin (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte).
Novi!!: Anita Włodarczyk i Debrecin · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Amsterdam 2016.
Europsko prvenstvo u atletici 2016. (engl. 2016 European Athletics Championships, niz. Europese kampioenschappen atletiek 2016) bilo je 23.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Europsko prvenstvo u atletici – Amsterdam 2016. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Barcelona 2010.
Olimpijski stadion na kojem se održavalo prvenstvo. Europsko prvenstvo u atletici – Barcelona 2010. je 20.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Europsko prvenstvo u atletici – Barcelona 2010. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Helsinki 2012.
Olimpijski stadion na kojem se održavalo prvenstvo. Europsko prvenstvo u atletici – Helsinki 2012. je 21.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Europsko prvenstvo u atletici – Helsinki 2012. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Zürich 2014.
Europsko prvenstvo u atletici – Zürich 2014. je 22.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Europsko prvenstvo u atletici – Zürich 2014. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Hrvatska · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Kina · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Njemačka · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Peking · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Poljska · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Portugal · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Split · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Stuttgart · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Olimpijski stadion na kojem se održava prvenstvo. Maskota SP 2009. ''"Berlino"''. Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Svjetsko prvenstvo u atletici 2009. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.
14.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Svjetsko prvenstvo u atletici 2013. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.
15.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Svjetsko prvenstvo u atletici 2015. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.
16.
Novi!!: Anita Włodarczyk i Svjetsko prvenstvo u atletici 2017. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Anita Włodarczyk i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Anita Włodarczyk i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Anita Włodarczyk i 1985. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Anita Włodarczyk i 2009. · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Anita Włodarczyk i 8. kolovoza · Vidi više »
